Godišnje istraživanje o potrošnji
domaćinstva Referentni metapodaci u Euro SDMX Metadata Strukturi (ESMS) Agencija za statistiku BiH |
||
1. Kontakt | ||
2. Podaci o ažuriranju metapodataka | ||
3. Prezentacija statistike | ||
4. Jedinica mjere | ||
5. Referentni period | ||
6. Institucionalni mandat (ovlaštenje) | ||
7. Povjerljivost | ||
8. Politika diseminacije | ||
9. Učestalost diseminacije podataka | ||
10. Dostupnost i razumljivost | ||
11. Upravljanje kvalitetom | ||
12. Relevantnost | ||
13. Tačnost i pouzdanost podataka | ||
14. Pravovremenost i tačnost objave | ||
15. Usklađenost i uporedivost | ||
16. Troškovi i opterećenje | ||
17. Revizija podataka | ||
18. Statistička obrada | ||
19. Komentar | ||
1. Kontakt | ||
1.1. Nadležna institucija | AGENCIJA ZA STATISTIKU BOSNE I HERCEGOVINE | |
1.2. Nadležna organizaciona jedinica | Sektror za demografiju i socijalne statistike-Odsjek za statistiku životnog standarda | |
1.3. Kontakt osoba | Dajana Mrgud | |
1.4. Funkcija kontakt osobe | Stručni savjetnik za Anketu o potrošnji domaćinstava | |
1.5. Kontakt poštanska adresa | Zelenih beretki 26, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina | |
1.6. Kontakt e-mail adresa | dajana.mrgud@bhas.gov.ba | |
1.7. Broj telefona | +387 33 911 958 | |
1.8. Broj faksa | +387 (33) 220 622 | |
2. Podaci o ažuriranju metapodataka | ||
2.1. Datum poslednje potvrde validnosti metapodataka | 12.08.2021. | |
2.2. Datum poslednje objave metapodataka | 12.08.2021. | |
2.3. Datum poslednjeg ažuriranja metapodataka | 12.08.2021. | |
3. Prezentacija statistike | ||
3.1. Opis podataka | Anketa o potrošnji domaćinstava je istraživanje bazirano na uzorku, kojim se prikupljaju podaci o izdacima za potrošnju domaćinstava, sa posebnim osvrtom na socijalne i ekonomske uslove u kojima domaćinstva žive i omogućava kvalitativna i kvantitativna analiza životnog standarda i obrazaca ponašanja domaćinstava po pitanju potrošnje, uzimajući u obzir različite tipove domaćinstava. Osnovna svrha ankete ogleda se u u prikupljanju informacija o strukturi i nivou uzdataka za potrošnju prema glavnim socioekonomskim i geografskim karakteristikama domaćinstava. Prikupljaju se svi izdaci domaćinstava za nabavku proizvoda i usluga lične potrošnje, kao i izdaci proizvoda koje je domaćinstvo samo proizvelo za svoju vlastitu potrošnju. Iznosi izdataka se bilježe u momentu kupovine , bez obzira na to da li su stvarno potrošeni ili plaćeni u tom trenutku (npr. kupovina na rate). Rezultati se objavljuju po grupama ili kategorijama izdataka i analiziraju po teritorijalnoj pripadnosti, veličini i tipu domaćinstava, zanimanju i području djelatnosti, kao i drugim karakteristikama koje utiču na nivo potrošnje i ponašanje domaćinstava po pitanju potrošnje. Metodološke postavke Ankete o potrošnji domaćinstava zasnovane su na preporukama i definicijama Evropske statističke kancelarije EUROSTAT-a i Regulativama vijeća EU i Evropske komisije i HBS ""Gentlemens Agreement"" dokumenta. Anketa o potrošnji domaćinstava provodi se u četvorogodišnjoj dinamici. Anketa se provodi tokom cijele jedne kalendarske godine, a podaci se analiziraju sukcesivno i tokom naredne godine. Konačna obrada, editovanje, imputacija kao i publikovanje podataka se vrši u narednoj godini, poslije 12 mjeseci prikupljanja." | |
3.2. Klasifikacije koje se koriste u istraživanju | HBS prikuplja podatke o potrošnji domaćinstva
koristeći slijedeće klasifikacije: 1.Klasifikacija individualne potrošnje prema namjeni (COICOP) 2.Evropska klasifikacija ekonomskih aktivnosti (NACE Rev. 2) 3. Međunarodna klasifikacija nivoa obrazovanja (ISCED 97) |
|
3.3. Sektor obuhvaćen istraživanjem | Glavne grupe potrošnje prema klasifikaciji Individualne
potrošnje proizvoda prema namjeni (COICOP): 01. Hrana i bezalkoholna pića 02. Alkoholna pića i duhan 03. Odjeća i obuća 04. Stanovanje, voda, struja i drugi energenti 05. Namještaj, oprema za domaćinstvo i redovno održavanje kuće 06. Zdravlje 07. Transport 08. Komunikacija 09. Rekreacija i kultura 10. Obrazovanje 11. Restorani i hoteli 12. Ostala dobra i usluge |
|
3.4. Statistički koncepti i definicije | Izdaci za potrošnju
domaćinstava: izdaci za dobra i usluge
koje domaćinstva kupuju ili sami troše da bi zadovoljila svoje potrebe.
Takođe su uključena i dobra koja potiču iz bašta ili farmi
koje direktno troši samo domaćinstvo, dobra i usluge koje poslodavci pružaju
kao plate, imputirana renta za kuće koje koristi vlasnik ili koje se
koriste bez naknade. Prosječni mjesečni izdaci: odnos ukupnog iznosa koji domaćinstva troše za određeno dobro ili uslugu, odnosno za grupe (zbir troškova svakog domaćinstva) i ukupnog broja domaćinstava u Bosni i Hercegovini. Domaćinstvo: Društvena jedinica koja ispunjava jedan ili više uslova „zajedničkog života“ pored zajedničkog stanovanja. Karakteristike domaćinstva su: a) zajedničko stanovanje i podjela troškova; drugim riječima, domaćinstvo je grupa ljudi koji žive zajedno u istoj kućnoj jedinici ili u dijelu kućne jedinice (koji žive zajedno pod istim krovom), da li su u krvnom srodstvu ili ne, dijele obroke; b) postojanje porodičnih ili emocionalnih veza. Domaćinstvima se takođe smatraju osobe koji same žive, troše i obezbeđuju hranu. Nosilac domaćinstva: osoba koja je identifikovana kao takva u svrhu istraživanja, bez obzira na razlog (vlasnik kuće ili osoba koju su identifikovali drugi članovi domaćinstva). Ako članovi domaćinstva sami ne identifikuju takvu osobu, obično će to biti osoba koja najviše doprinosi ukupnom prihodu domaćinstva. Linija siromaštva: prag u smislu izdataka za potrošnju za klasifikaciju domaćinstava na siromašna i nesiromašna; postavljena je na 60% medijane ekvivalizirane mjesečne potrošnje. Ekvivalentni izdaci za potrošnju domaćinstva: mjesečni izdaci domaćinstva podjeljeni sa njegovom ekvivalentnom veličinom, koristeći takozvanu „modifikovanu OECD skalu ekvivalentnosti“. |
|
3.5. Statistička jedinica | Jedinica posmatranja je domaćinstvo. | |
3.6. Statistička populacija | Statističku populaciju čine sva domaćinstva
sa prebivalištem u BiH i svi članovi domaćinstva. Uzorak pokriva cijelu teritoriju BiH i reprezentativan je i za entitetski nivo. |
|
3.7. Referentno geografsko područje | Podaci se odnose na Bosnu i Hercegovinu. | |
3.8 Vremenska pokrivenost | HBS se provodi svake četvrte ili pete godine. | |
3.9. Bazni period | Nije primjenjivo. | |
4. Jedinica mjere | Konvertibilna marka, kilogram, litar. | |
5. Referentni period | Kalendarska godina. | |
6. Institucionalni mandat (ovlaštenje) | ||
6.1. Pravni akti i drugi sporazumi | • Zakon o statistici
BiH, • Višegodišnji i godišnji statistički planovi i programi za BiH • Džentlmenski sporazum između zemalja članica EU za HBS Ankete o potrošnji domaćinstava u EU-metodologija i preporuke za harmonizaciju – 2003 |
|
6.2. Razmjena (posredovanje) podataka | Nije primjenjivo. | |
7. Povjerljivost | ||
7.1. Povjerljivost - politika | Povjerljivost
statističkih podataka je uređena zakonom a osoblje koje provodi
statističko istraživanje ima po istom pravnom osnovu obavezu zaštite
povjerljivosti. Zakon o statistici BiH (Sl. glasnik BIH 26/04 i 42/04 -
Poglavlje XI - član 23.-29.) utvrđuje princip poverljivosti kao
jedan od glavnih principa. Agencija za statistiku BiH distribuira statistike u skladu sa statističkim načelima Kodeksa prakse evropske statistike a posebno sa načelom statističke povjerljivosti. |
|
7.2. Povjerljivost – postupanje sa podacima | Dokument "Pravila o zaštiti statističkih podataka u Agenciji za statistiku" navodi postupke za osiguranje povjerljivosti tokom prikupljanja, obrade i diseminacije - uključujući protokole za osiguranje pristupa pojedinim podacima, pravila za definiranje povjerljivih ćelija u izlaznim tablicama i postupke za otkrivanje i sprječavanje naknadnog otkrivanja, kao i pristupa mikropodacima u istraživačke svrhe. Potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju sa Agencijom za statistiku Bosne i Hercegovine, korisnici podataka koji imaju pristup pojedinačnim podacima dužni su: tretirati pojedinačne anonimne podatke kao povjerljive u skladu sa pravila, propise i procedure, osigurati odgovarajuću zaštitu pojedinačnih podataka u skladu s pravilima, propisima i procedurama, štititi prijenos mikropodataka i uništiti medij na kojima se podaci nalaze, kao i prateću dokumentaciju, pet dana nakon objavljivanja rezultati. | |
8. Politika diseminacije | ||
8.1. Kalendar objavljivanja | Krajem decembra svake godine, BHAS objavljuje Kalendar publikovanja sa tačnim datumom i vremenom objavljivanja statistike za narednu godinu. | |
8.2. Pristup kalendaru objavljivanja (link) | Kalendar publikovanja dostupan je na: | |
https://bhas.gov.ba/Calendar/ | ||
8.3. Pristup korisnika | Podaci se distribuiraju svim korisnicima putem službene web stranice Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine: | |
https://bhas.gov.ba | ||
U isto vrijeme nova saopštenja se takođe šalju medijima i svim korisnicima iz baze podataka. | ||
9. Učestalost diseminacije podataka | Rezultati HBS ankete se publikuju svake pete godine (nakon terenskog rada). | |
10. Dostupnost i razumljivost | ||
10.1. Saopćenja | Saopštenje za javnost sadrži informacije o ključnim pokazateljima kao što su prosječni mjesečni izdaci za potrošnju domaćinstva, prosječni mjesečni izdaci za potrošnju po entitetima, glavni indikatori siromaštva, itd. Saopštenje se objavljuje najmanje tri mjeseca prije konačne publikacije. Saopštenje za javnost HBS-a se objavljuje online na web stranici BHAS-a. | |
10.2. Publikacije | Rezultati HBS-a se objavljuju u redovnoj publikaciji "Konačni rezultati Ankete o potrošnji domaćinstava u BiH". Za 2007. godinu je izdata posebna publikacija"Siromaštvo i uslovi života". Rezultate korisnici mogu pronaći na web stranici BHAS-a. | |
https://bhas.gov.ba/Calendar/Category/38 | ||
10.3. Online baza podataka | Podaci iz HBS 2004 i HBS 2007 dostupni su za skladište podataka na našoj web stranici, uključujući kratka metodološka objašnjenja. Linkovi: | |
https://bhas.gov.ba/Calendar/Category/38 | ||
10.4. Pristup mikro podacima | HBS podaci nisu dostupni u obliku mikro podataka, kao rezultat povjerljivosti. Agregirani podaci su jedina vrsta podataka koja se pruža vanjskim korisnicima. | |
10.5. Drugo | Vremenske serije na web stranici Agencije za statistiku | |
10.6. Dokumentacija o metodologiji | https://bhas.gov.ba/Calendar/Category/38# | |
10.7. Dokumentacija o kvalitetu | Izvještaj o kvalitetu nije još dostupan. | |
11. Upravljanje kvalitetom | ||
11.1. Osiguranje kvaliteta | Agencija za statistiku BiH opredijeljena je za osiguranje kvaliteta u izradi službene statistike na osnovu člana 19. stav 1. tačka „Zakon o statistici BiH, Službene novine BiH 26/04; 42/04 ”. Politika upravljanja kvalitetom kao element sistema upravljanja kvalitetom općenito se odnosi na sljedeće komponente: kvalitet poslovnog procesa kao i druge elemente sistema za upravljanje kvalitetom, poput planiranja i kontrole. Kako bi osigurala kvalitet procesa i proizvoda, Agencija za statistiku implementira model upravljanja kvalitetom (TQM) izrađen pomoću CAF alata. Zajednički okvir za samoprocjenu (CAF) je opšti alat za upravljanje kvalitetom koji se preporučuje institucijama iz javnog sektora, inspirisan modelom izvrsnosti Evropske fondacije za upravljanje kvalitetom (EFQM). Proces samoocjenjivanja identificira i prati sve organizacijske rezultate, daje povratne informacije o organizacijskim kapacitetima i rezultatima procesa politike i planiranja. Alat za bodovanje za samoocjenjivanje ima 9 ključnih pokazatelja i 28 kriterija na osnovu kojih je moguće mjeriti postignuti nivo upravljanja i utvrditi koje su kritične tačke za poboljšanja u budućnosti. Ovaj pristup posmatra organizaciju iz različitih uglova istovremeno tj. ima holistički pristup analizi učinka organizacije. BHAS koristi „Smjernice CAF-a za implementaciju“ i plan implementacije u 10 koraka stoga razvijen kako bi pomogao organizacijama da ga koriste na najefektivniji i najefikasniji način. Proces samoocjenjivanja identifikuje i prati sve važne organizacione rezultate i daje povratne informacije o organizacionim kapacitetima i rezultatima procesa politike i planiranja. Ovaj model praćenja kvalitete zahtijeva izradu standardiziranog upitnika koji uključuje sve principe u modelu. Kako bi se osigurao kvalitet statistike, Agencija je izradila dokument Politika i program upravljanja kvalitetom koji je dostupan na web stranici: | |
https://bhas.gov.ba/data/Dokumenti/Kvalitet/QM_Politika_i_Program_BHAS.pdf | ||
11.2. Procjena kvaliteta | Kvalitet proizvoda službene statistike (glavni pokazatelji/statistike) redovno se ocjenjuje u izvještajima o kvaliteti putem izračunavanja pokazatelja kvaliteta. S druge strane, procesi uključeni u statističku proizvodnju procjenjuju se posebnim pokazateljima kvalitete procesa u izvještajima o kvaliteti i dodatno kroz GSBPM dokumentaciju. | |
12. Relevantnost | ||
12.1. Korisničke potrebe | Korisnici HBS dijele se na interne i eksterne korisnike. Eksterni korisnici: • • Institucije javne uprave • Univerziteti • Nacionalne i međunarodne neprofitne organizacije • Istraživači, studenti i druge slične grupe. Pod internim korisnicima podrazumijevaju se drugi sektori unutar BHAS-a koji koriste rezultate ABD kao inpute u svom radu. • Sektor nacionalnih računa • CPI odjel. |
|
12.2. Zadovoljstvo korisnika | Jedan od ključnih elemenata u osiguravanju kvalitete statističkih podataka je praćenje zadovoljstva korisnika. Za ovo istraživanje ne postoji posebna anketa o zadovoljstvu korisnika. Rezultati Ankete o zadovoljstvu korisnika dostupni su na web stranici: | |
https://bhas.gov.ba/ | ||
12.3. Kompletnost podataka | HBS je istraživanje zasnovano na uzorku, tako da su rezultati dobijeni ovim istraživanjem podložni uobičajenim vrstama grešaka u vezi sa tehnikama uzorkovanja i prikupljanja i kontrole podataka: greške uzorkovanja, greške neuzorkovanja, greške mjerenja, greške obrade i neodgovora. | |
13. Tačnost i pouzdanost podataka | ||
13.1. Opća tačnost procjene | \ | |
13.2. Greška uzorkovanja | \ | |
13.3. Neuzoračka greška | \ | |
14. Pravovremenost i tačnost objave | ||
14.1. Pravovremenost | HBS podaci su dostupni u obliku saopštenja obično 6 mjeseci nakon završetka perioda prikupljanja podataka, a publikacija je obično dostupna 10 mjeseci nakon završetka perioda prikupljanja podataka. | |
14.2. Tačnost | Nije bilo vremenskog kašnjenja u objavljivanju rezultata ankete, osim za 2015. godinu. Kašnjenje je nastalo zbog nedostatka zaposlenog osoblja na anketi i njihovog angažovanja u obradi podataka Popisa 2013. godine. | |
15. Usklađenost i uporedivost | ||
15.1. Uporedivost - geografska | Podaci o indikatorima HBS-a su sastavljeni u skladu sa metodologijom Eurostata i kao takvi su uporedivi na međunarodnom nivou. Podaci su sveobuhvatni i proizvedeni na državnom i entitetskom nivou. | |
15.2. Vremenska uporedivost | Anketu o potrošnji domaćinstava BHAS je proveo u ovim
godinama: 2004., 2007., 2011., 2015. Metodologija tokom godina je uglavnom ista i omogućava poređenje vremena |
|
15.3. Usklađenost – cross domain | \ | |
15.4. Usklađenost – interna | Nema sličnih istraživanja sa kojim bi se mogli porediti podaci. | |
16. Troškovi i opterećenje | Godišnji operativni troškovi za provođenje istraživanja ogledaju se u materijalnim troškovima i broju sati koje rade zaposlenici Agencije za statistiku BiH i podružnica Agencije Brčko distrikta. | |
17. Revizija podataka | ||
17.1. Revizija podataka - politika | Agencija za statistiku BiH trenutno nema službeni dokument koji se odnosi na politiku revizije. | |
17.2. Revizija podataka – praksa | Revizija nije planirana niti izvršena. | |
18. Statistička obrada | ||
18.1. Izvor podataka | Primarne jedinice uzorka (PSU) su popisni krugovi, a sekundarne jedinice uzorkovanja odabrane u svakoj primarnoj jedinici su domaćinstva i njihovi članovi | |
18.2. Učestalost prikupljanja podataka | Podaci se prikupljaju svake četvrte ili pete godine. | |
18.3. Prikupljanje podataka | Prikupljanje podataka zasniva se na dva različita
načina prikupljanja informacija: • Popunjavanje dnevnika nabavki (kao i dnevnikaiz vlastite potrošnje svaki put kada porodica izjavi da konzumira artikle ili usluge koje proizvodi) od strane domaćinstva tokom 14 uzastopnih dana. • Provođenje direktno licem u lice Završnog intervjua u prvoj sedmici sljedećeg mjeseca referentnog perioda u kojem se popunjava dnevnik nabavki. |
|
18.4. Validacija podataka | Što se tiče validacije podataka, procedure uređivanja
podataka uopšteno se odnose na uređivanje na mikro nivou ili na drugi
način na nivou domaćinstava: 1. Kvantitativna i kvalitativna kontrola upitnika: • Kontrola prikupljenih upitnika, provjera kompletnosti, tačnosti vrijednosti i logička kontrola upitnika. Kontrolno osoblje ima poseban program kvantitativne kontrole upitnika. • Individualne kontrole se vrše za slučajeve odbijanja i bez kontakta. 2. Aritmetičke korekcije, logičke korekcije i provjera koherentnosti između različitih dijelova upitnika. Nakon procesa unosa podataka realizuje se čišćenje i imputacija podataka pomoću SCIA i RIDA kompjuterskih programa. |
|
18.5. Kompilacija podataka | Za kompilaciju rezultata imamo neke osnovne procedure: 1. Ponderisanje 2. Analiza kvaliteta podataka (matematička kontrola ankete, logička kontrola podataka ankete, poređenje podataka vremenskih serija) 3. Tretman neodgovora 4. Imputacija metodom najsličnijeg susjeda na nivou demografskih varijabli korišćenjem kompjuterskih programa SCIA i RIDA |
|
18.6. Prilagođavanje | Prilagođavanja nisu vršena. | |
19. Komentar | - | |