Indeks proizvodnje u građevinarstvu (IPI) Referentni metapodaci u Euro SDMX Metadata Strukturi (ESMS) Agencija za statistiku BiH
	1. Kontakt
	2. Podaci o ažuriranju metapodataka
	3. Prezentacija statistike
	4. Jedinica mjere
	5. Referentni period
	6. Institucionalni mandat (ovlaštenje)
	7. Povjerljivost
	8. Politika diseminacije
	9. Učestalost diseminacije podataka
	10. Dostupnost i razumljivost
	11. Upravljanje kvalitetom
	12. Relevantnost
	13. Tačnost i pouzdanost podataka
	14. Pravovremenost i tačnost objave
	15. Usklađenost i uporedivost
	16. Troškovi i opterećenje
	17. Revizija podataka
	18. Statistička obrada
	19. Komentar
	1. Kontakt
	1.1. Nadležna institucija	AGENCIJA ZA STATISTIKU BOSNE I HERCEGOVINE
	1.2. Nadležna organizaciona  jedinica	Sektor za poslovne statistike - Odsjek za industriju i građevinarstvo
	1.3. Kontakt osoba	a) Fahir Kanlić b) Dženita Babić
	1.4. Funkcija kontakt osobe	a) Šef odsjeka za statistiku industrije i građevinarstva b) Stručni savjetnik
	1.5. Kontakt poštanska adresa	Zelenih beretki 26, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
	1.6. Kontakt e-mail adresa	fahir.kanlic@bhas.gov.ba, dzenita.babic@bhas.gov.ba
	1.7. Broj telefona	+387 33 911 946;   +387 33 911 961
	1.8. Broj faksa	+387 33 220 622
	2. Podaci o ažuriranju metapodataka
	2.1. Datum poslednje potvrde  validnosti metapodataka	24.09.2021.
	2.2. Datum poslednje objave metapodataka	24.09.2021.
	2.3. Datum poslednjeg ažuriranja metapodataka	24.09.2021.
	3. Prezentacija statistike
	3.1. Opis podataka	Indeks (obima) proizvodnje u građevinarstvu (IPC) izračunava se korištenjem odrađenih/izvršenih sati rada na gradilištima. IPC se objavljuje za nivo ukupno građevinarstvo  -  Područje F,  prema KD BiH 2010 (=NACE Rev.2), a sastoji se od indeksa visokogradnje i indeksa niskogradnje. Podaci se prikupljaju izvještajnom metodom koristeći Kvartalno istraživanje o građevinskoj aktivnosti (K KPS GRAĐ-21).
	3.2. Klasifikacije koje se koriste u istraživanju	Klasifikacija djelatnosti BiH 2010 (KD BiH 2010) za preduzeća i lokalne jedinice (u potpunosti je usklađena sa svim nivoima NACE Rev.2). • Klasifikacija vrsta građevinskih objekata (KVGO BiH), koja je identična Klasifikaciji vrsta građevinskih objekata – CC (engl. Construction Classification).
	3.3. Sektor obuhvaćen istraživanjem	Obuhvata ekonomske aktivnosti građevinarstva iz područja  F – Građevinarstvo,  prema Klasifikaciji djelatnosti BiH 2010 (KD BiH 2010 usklađena sa NACE Rev.2), te oblasti  F41 - Visokogradnja,  F42 - Niskogradnja i F43 - Specijalizirane građevinske djelatnosti.  Podjela na visokogradnju i niskogradnju izvršena je na osnovu određenih indikatora, koji se zasnivaju na  CC klasifikaciji (Klasifikaciji vrsta građevinskih objekata) .  Cut-off uzorak je izabran na osnovu Klasifikacije djelatnosti (usklađenom sa NACE Rev.2). Uzorak preduzeća, kao i jedinice u sastavu preduzeća uzimaju se na osnovu varijable broj zaposlenih (20 i više zaposlenih).
	3.4. Statistički koncepti i definicije	Cilj indeksa proizvodnje u građevinarstvu (IPC) je mjerenje promjene u obimu outputa u redovnim intervalima,  što podrazumijeva mjerenje trenda obima dodane vrijednosti , kroz dati referentni period.  IPC se izračunava koristeći izvršene sate rada na gradilištima i obuhvata sve vrste građevinskih radova (novogradnju i rekonstrukcije, popravke i održavanja),  kao i sve vrste građevinskih objekata,  prema CC klasifikaciji (stambene, nestambene, transportna infrastruktura, cjevovodi, telekomunikacijski i električni vodovi, kompleksne industrijske građevine i ostali nespomenuti građevinski objekti niskogradnje).  Ukupno odrađeni sati rada na gradilištima obuhvataju sate rada odrađene od strane radnika direktno uključenih u proces proizvodnje tj. gradnje kao i prekovremene sate dok se isključuju sati rada administracije kao i svi plaćeni neradni dani (kao što su praznici, bolovanja, itd.). Trenutno se ne primjenjuje faktor produktivnosti na izvršene sate rada. Detaljne definicije indikatora su opisane u EC Regulativi 1503/2006. Podaci se prikupljaju kvartalno. Vrijednost izvršenih građevinskih radova daje se na osnovu privremenih obračunskih situacija, unaprijed dogovorenih isplata prema stepenu dovršenosti radova, ili konačnog obračuna ako su radovi završeni, bez obzira na to jesu li pojedine obračunske situacije priznate i plaćene od naručioca radova ili nisu. Indeks za visokogradnju i indeks za niskogradnju se računaju korištenjem radnih sati, dok se indeksi za ukupno građevinarstvo računaјu posredno preko ova dva indeksa korištenjem Laspeyres  formule. S obzirom na činjenicu da kvartalni podaci o dodanoj vrijednosti nisu dostupni, napravljeno je poređenje godišnjih podataka o dodanoj vrijednosti i vrijednosti izvršenih građevinskih radova i zaključeno je da ove dvije vrijednosti imaju gotovo isti trend. Stoga se kvartalne vrijednosti građevinskih radova za visokogradnju i niskogradnju koriste za izračun ukupnog IPC-a za BiH kao kompozitnog indeksa.
	3.5. Statistička jedinica	Jedinica posmatranja je preduzeće i LKAU, koji se bave građevinskim aktivnostima u području F - Građevinarstvo, te oblastima F41, F42 i F43, prema KD BiH 2010 (NACE Rev.2). Lokalna jedinica prema vrsti djelatnosti se koristi u slučaju kada glavna djelatnost preduzeća spada izvan NACE Rev.2 područja F. Ovo istraživanje ne obuhvata izvještajne jedinice (preduzeća i LKAU) izvan teritorija Bosne i Hercegovine.  Jedinice posmatranja  podudaraju se s izvještajnim jedinicama.
	3.6. Statistička populacija	Istraživanje za IPC (K KPS GRAĐ-21) je bazirano na cut-off uzorku, korištenjem varijable broj zaposlenih (20 i više zaposlenih). Ciljana populacija pokriva sva aktivna preduzeća iz područja F prema NACE Rev.2 (napomena: preduzetnici nisu uključeni u ciljni okvir stanovništva) na temelju podataka dostupnih iz Statističkog poslovnog registra. U 2020. godini bila su 438 preduzeća izabrana u uzorak.
	3.7. Referentno geografsko područje	Podaci se odnose na Bosnu i Hercegovinu.
	3.8 Vremenska pokrivenost	Podaci o fizičkom obimu Indeksa proizvodnje u građevinarstvu BiH prikupljaju se (po jedinstvenoj metodologiji) i objavljuju se od I kvartala 2005. za ukupno građevinarstvo, za visokogradnju i niskogradnju, u kvartalnoj periodici. Dostupni su u obliku izvornih indeksa, kalendarski i sezonski prilagođenih indeksa i trend-indeksa.
	3.9. Bazni period	Bazni period je prosjek prethodne godine. Ponderi  se godišnje ažuriraju pomoću lančane metode. Referentna godina je također prethodna godina (trenutno je za izračunavanje indeksa za 2020. referentna  godina 2019.). Indeksi se objavljuju na prethodni kvartal, na prosjek prethodne godine (lančani indeksi) i ponovo izračunati na zajedničku baznu godinu (2015 = 100), lančano povezani.
	4. Jedinica mjere	Jedinice mjere su indeksi i procentualne promjene (%).
	5. Referentni period	Podaci se prikupljaju u kvartalnoj periodici. Referentni period ovog izvještaja je 2020.
	6. Institucionalni mandat (ovlaštenje)
	6.1. Pravni akti i drugi sporazumi	• Zakon o statistici BiH ("Službeni glasnik BiH", broj 26/04 i 42/04), kao i zakoni entitetskih statističkih institucija. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine odgovorna je za prikupljanje, obradu podataka i objavljivanje podataka na državnom nivou (nivo BiH), kao i za provođenje metodologije u sve tri statističke institucije u BiH na jedinstven način; • Višegodišnji statistički programi rada za BiH (2020-2022) i godišnjih plan rada za BiH; •      Strategija razvoja statistike u Bosni i Hercegovini 2020. godine;
	6.2. Razmjena (posredovanje) podataka	Dostava podataka /razmjena između Entitetskih Zavoda za statistiku (Republički Zavod za statistiku Republike Srpske i Federalni Zavod za statistiku Federacije BiH)  i Agencije za statistiku BiH regulisana je zakonima o statistici, kao i sporazumom o razmjeni podataka između sve tri statističke institucije; - Način na koji se dostavljaju podaci vanjskim korisnicima - državnim institucijama u zemlji, regulisan je Zakonom o statistici i drugim zakonima koji regulišu rad državnih institucija (npr. Direkcija za ekonomsko planiranje BiH; Ministarstvo finansija BiH; Centralna banka BiH itd.) - Statistički ured Evropske unije (Eurostat); - Vanjski korisnici - međunarodne organizacije kao što su Statistički odsjek UN-a (UNSD), Međunarodni Monetarni Fond (IMF), Svjetska banka (WB), itd. zasnovano na njihovim zahtjevima i/ili zaključenim sporazumima; - drugi korisnici (studenti, akademska zajednica, individualni korisnici itd. u skladu sa posebnim procedurama propisanim od strane Agencije, te zaključenim pojedinačnim sporazumima).
	7. Povjerljivost
	7.1. Povjerljivost - politika	Povjerljivost statističkih podataka je uređena zakonom a osoblje koje provodi statističko istraživanje ima po istom pravnom osnovu obavezu zaštite povjerljivosti. Zakon o statistici BiH (Sl. glasnik BIH 26/04 i 42/04 - Poglavlje XI - član 23.-29.) utvrđuje princip poverljivosti kao jedan od glavnih principa. Agencija za statistiku BiH distribuira statistike u skladu sa statističkim načelima Kodeksa prakse evropske statistike a posebno sa načelom statističke povjerljivosti.
	7.2. Povjerljivost – postupanje sa podacima	Dokument "Pravila o zaštiti statističkih podataka u Agenciji za statistiku" navodi postupke za osiguranje povjerljivosti tokom prikupljanja, obrade i diseminacije - uključujući protokole za osiguranje pristupa pojedinim podacima, pravila za definiranje povjerljivih ćelija u izlaznim tablicama i postupke za otkrivanje i sprječavanje naknadnog otkrivanja, kao i pristupa mikropodacima u istraživačke svrhe. Potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju sa Agencijom za statistiku Bosne i Hercegovine, korisnici podataka koji imaju pristup pojedinačnim podacima dužni su: tretirati pojedinačne anonimne podatke kao povjerljive u skladu sa pravila, propise i procedure, osigurati odgovarajuću zaštitu pojedinačnih podataka u skladu s pravilima, propisima i procedurama, štititi  prijenos mikropodataka i uništiti medij na kojima se podaci nalaze, kao i prateću dokumentaciju, pet dana nakon objavljivanja rezultati.
	8. Politika diseminacije
	8.1. Kalendar objavljivanja	Krajem decembra svake godine, BHAS objavljuje Kalendar publikovanja sa tačnim datumom i vremenom objavljivanja statistike za narednu godinu.
	8.2. Pristup kalendaru objavljivanja (link)	Kalendar publikovanja dostupan je na:
		https://bhas.gov.ba/Calendar/
	8.3. Pristup korisnika	Podaci se distribuiraju svim korisnicima putem službene web stranice Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine:
		https://bhas.gov.ba
		U isto vrijeme nova saopštenja se takođe šalju medijima i svim korisnicima iz baze podataka.
	9. Učestalost diseminacije podataka	Indeks proizvodnje u građevinarstvu u BiH se diseminira u kvartalnoj periodici.
	10. Dostupnost i razumljivost
	10.1. Saopćenja	Saopćenja za Indeks proizvodnje u građevinarstvu objavljuje se  T + 50 dana poslije završetka referentnog kvartala za prethodni kvartal, u skladu sa definisanim datumom objave u Kalendaru objavljivanja, u 11 sati, na web stranici Agencije u pdf formatu, kao i printani primjerak, na zahtjev. Indeks proizvodnje u građevinarstvu u Bosni i Hercegovini za kvartal  ___ tekuće godine.
		http://bhas.gov.ba/data/Publikacije/Saopstenja/2021/CON_04_2020_Q4_0_BS.pdf
	10.2. Publikacije	-  BiH u brojevima – područje  „Građevinarstvo“
		http://bhas.gov.ba/data/Publikacije/Bilteni/2021/NUM_00_2020_TB_1_BS.pdf
	10.3. Online baza podataka	Online baza podataka je dostupna na sljedećem linku:
		http://bhas.gov.ba/data/Publikacije/VremenskeSerije/CON_01.xls
	10.4. Pristup mikro podacima	Mikro podaci se ne diseminiraju i nisu dostupni korisnicima.
	10.5. Drugo	Podaci se dostavljaju Eurostatu, koji također objavljuje podatke za Bosnu i Hercegovinu na svojoj web stranici.
	10.6. Dokumentacija o metodologiji	Eurostatov metodološki dokument  "Methodology of Short-term Business Statistics, Interpretation and guidelines, 2006,“ sadrži sve preporuke koje se odnose na kompilaciju Kratkoročnih statistika, uključujući  IPC.
		https://circabc.europa.eu/faces/jsp/extension/wai/navigation/container.jsp
		Takođe, detaljni metodološki dokument za IPC , pripremljen od strane Task Force grupe iz Eurostata, koristi se za kompilaciju IPC-a:
		http://ec.europa.eu/eurostat/documents/3859598/5917069/KS-RA-11-018-EN.PDF/9bb02f90-7032-4e00-b919-40c831a38107?version=1.0
	10.7. Dokumentacija o kvalitetu	Izrada Izvještaja o kvalitetu je u toku, a nacrt verzije je interno dostupan na internet stranici Agencije.
	11. Upravljanje kvalitetom
	11.1. Osiguranje kvaliteta	Agencija za statistiku BiH opredijeljena je za osiguranje kvaliteta u izradi službene statistike na osnovu člana 19. stav 1. tačka „Zakon o statistici BiH, Službene novine BiH 26/04; 42/04 ”.  Politika upravljanja kvalitetom kao element sistema upravljanja kvalitetom općenito se odnosi na sljedeće komponente: kvalitet poslovnog procesa kao i druge elemente sistema za upravljanje kvalitetom, poput planiranja i kontrole. Kako bi osigurala kvalitet procesa i proizvoda, Agencija za statistiku implementira model upravljanja kvalitetom (TQM) izrađen pomoću CAF alata. Zajednički okvir za samoprocjenu (CAF) je opšti alat za upravljanje kvalitetom koji se preporučuje institucijama iz  javnog sektora, inspirisan modelom izvrsnosti Evropske fondacije za upravljanje kvalitetom (EFQM). Proces samoocjenjivanja identificira i prati sve organizacijske rezultate, daje povratne informacije o organizacijskim kapacitetima i rezultatima procesa politike i planiranja. Alat za bodovanje za samoocjenjivanje ima 9 ključnih pokazatelja i 28 kriterija na osnovu kojih je moguće mjeriti postignuti nivo upravljanja i utvrditi koje su kritične tačke za poboljšanja u budućnosti. Ovaj pristup posmatra organizaciju iz različitih uglova istovremeno tj. ima holistički pristup analizi učinka organizacije. BHAS koristi „Smjernice CAF-a za implementaciju“ i plan implementacije u 10 koraka stoga razvijen kako bi pomogao organizacijama da ga koriste na najefektivniji  i najefikasniji način. Proces samoocjenjivanja identifikuje i prati sve važne organizacione rezultate i daje povratne informacije o organizacionim kapacitetima i rezultatima procesa politike i planiranja. Ovaj model praćenja kvalitete zahtijeva izradu standardiziranog upitnika koji uključuje sve principe u modelu. Kako bi se osigurao kvalitet statistike, Agencija je izradila dokument Politika i program upravljanja kvalitetom koji je dostupan na web stranici:
		https://bhas.gov.ba/data/Dokumenti/Kvalitet/QM_Politika_i_Program_BHAS.pdf
	11.2. Procjena kvaliteta	Kvalitet proizvoda službene statistike (glavni pokazatelji/statistike) redovno se ocjenjuje u izvještajima o kvaliteti putem izračunavanja pokazatelja kvaliteta. S druge strane, procesi uključeni u statističku proizvodnju procjenjuju se posebnim pokazateljima kvalitete procesa u izvještajima o kvaliteti i dodatno kroz GSBPM dokumentaciju.
	12. Relevantnost
	12.1. Korisničke potrebe	Ključni korisnici podataka iz statističkog istraživanja su: - Međunarodni glavni korisnici: Eurostat, MMF, UN/UNECE, OECD, Svjetska banka - Domaći glavni korisnici: Direkcija za ekonomsko planiranje pri Vijeću ministara BiH, Vanjsko trgovinska komora BiH, Centralna banka BiH, Ministarstvo finansija, ostala tijela i institucije vlade, -  Ostali korisnici: poslovni subjekti - preduzeća, udruženja poslodavaca, istraživači i studenti, mediji i opća javnost. Interno se ovi podaci koriste u statistici nacionalnih računa za proizvodnju bruto domaćeg proizvoda, te u Strukturnim i Kratkoročnim poslovnim statistikama.
	12.2. Zadovoljstvo korisnika	Jedan od ključnih elemenata u osiguravanju kvalitete statističkih podataka je praćenje zadovoljstva korisnika. Za ovo istraživanje ne postoji posebna anketa o zadovoljstvu korisnika.  Rezultati Ankete o zadovoljstvu korisnika dostupni su na web stranici:
		https://bhas.gov.ba/
	12.3. Kompletnost podataka	Međunarodni i nacionalni propisi o vremenskim serijama su ispunjeni. Indeksi za visokogradnju, niskogradnju i ukupno građevinarstvo su dostupni na kvartalnoj bazi za nacionalne potrebe i dostavljaju se Eurostat-u. To je u skladu sa zahtjevima Uredbe br. 1165/98.
	13. Tačnost i pouzdanost procjene
	13.1. Opća tačnost procjene	S obzirom na vrlo visoku stopu odgovora, cca 98%, ukupna tačnost je veoma dobra. Za sve izvještajne jedinice uzete u uzorak, podaci moraju biti popunjeni prije kompiliranja podataka (prozivaju se izvještajne jedinice ili posjećuju, ukoliko i nakon prozivke nije moguće dobiti podatak vrši se imputacija). Isključivanje malih preduzeća ne dovodi do značajnog biasa u serijama.
	13.2. Greška uzorkovanja	Nije relevantno. Nije moguće kvantificirati grešku uzorkovanja, jer uzorak se ne zasniva na slučajnom uzorku. Sveobuhvatno istraživanje se vrši primjenom cut-off uzorka (uključena su preduzeća i njihove jedinice koje zapošljavaju 20 ili više osoba). Za preduzeća sa manje od 20 zaposlenih podaci se ne prikupljaju i postupak uzorkovanja se ne primjenjuje.
	13.3. Neuzoračka greška	Ovo istraživanje je obavezno i stopa odgovora je vrlo visoka, gotovo 98%. Svi podaci su dostupni u skladu sa rokovima.  Mali je broj preduzeća (uglavnom mala preduzeća), cca 2% koja ne dostavljaju odgovore (neodgovor jedinice). U slučaju neodgovora jedinice, koriste se sljedeće metode imputacije: na osnovu podataka prethodne godine ili na osnovu podataka o trendu proizvodnje najsličnijih jedinica. U slučaju nedogovora na pojedine stavke iz upitnika, kontaktiraju se izvještajne jedinice putem telefona, dok se ne dobiju odgovori. Uzorak na velikom broju malih preduzeća (ispod 20 zaposlenih) nije primjenjen zbog velikog opterećenja izvještajnih jedinica kao i visokih troškova provođenja istraživanja. Mikro podaci se automatski provjeravaju  prilikom unosa podataka u IT aplikaciju, primjenom logičkih i matematičkih kontrola, kao i uporedbom  podataka sa dostavljenim podacima za prethodni kvartal). Za područje entiteta, podaci su pod nadležnošću entitetskih statističkih institucija / zavoda za statistiku, dok je područje Brčko Distrikta, pod nadležnošću Agencije za statistiku BiH. Za agregirane podatke, provjeru vrše različite osobe, prvo osobe direktno uključene u izračunavanje indeksa, a zatim pojedinačno od strane osoba koje su odgovorne za IPC. Mnogo tabela je pripremljeno u Excel-u,  svakog kvartala, kako bi se provjerili podaci za svaki pojedinačni entitet, a zatim i za provjeru podataka / izračunavanje indeksa za nivo BiH.
	14. Pravovremenost i tačnost objave
	14.1. Pravovremenost	Privremeni kvartalni pokazatelji su dostavljeni Eurostatu u traženom obliku (za ukupno građevinarstvo, visokogradnju i niskogradnju). Zakonski rok je 60 dana nakon isteka izvještajnog perioda (za zemlje koje su obavezne da proizvode  kvartalne indekse). Prikupljanje podataka se vrši u kvartalnoj periodici. Izvještajne jedinice imaju rok za dostavu podataka do 20. u mjesecu za prethodni (referentni) kvartal. Konačno, još  dva dana su na raspolaganju za prozivanje izvještajnih jedinica, koje nisu dostavile podatke, kako bi dobili podaci od svih izvještajnih jedinica u istraživanjima. Rok za objavljivanje podataka je T + 50 dana (za nivo BiH i Brčko Distrikta) za Preliminarne rezultate.
	14.2. Tačnost	Nema odstupanja između najavljenog i stvarnog datuma objave (prema Kalendaru publikovanja). Sva 4 kvartalna saopćenja su objavljena na dan objave predviđen Kalendarom publikovanja.
	15. Usklađenost i uporedivost
	15.1. Uporedivost - geografska	S obzirom da se IPC rezultati objavljuju u skladu sa EU STS Regulativom 1165/1998, rezultati su uporedivi sa drugim zemljama (prije svega EU), koje primjenjuju ovu regulativu, metodologiju i odgovarajuće klasifikacije.
	15.2. Vremenska uporedivost	Indeks proizvodnje u građevinarstvu za BiH se izračunava i objavljuje od 2005. godine, kvartalno. Vremenske serije IPC-a izračunate su u skladu sa jedinstvenom metodologijom i međusobno su uporedive i ne postoje prekidi u seriji.
	15.3. Usklađenost – cross domain	Sva poređenja podataka sa drugim istraživanjima se rade na ad-hoc bazi i nisu raspoloživa za korisnike. Poređenja se prave sa drugim statistikama građevinarstva (godišnje istraživanje o građevinskim radovima, izdata odobrenja za građenje, te godišnje SBS istraživanje za područje građevinarstva).
	15.4. Usklađenost – interna	Podaci su interno uporedivi za cjelokupnu raspoloživu vremensku seriju podataka. Koherentnost podataka se osigurava primjenom jedinstvene metode kompilacije (izračunavanja) kao i ponderacionog sistema.
	16. Troškovi i opterećenje	Godišnji operativni troškovi za provođenje istraživanja ogledaju se u materijalnim troškovima i broju sati koje rade zaposlenici Agencije za statistiku BiH i podružnica Agencije Brčko distrikta.
	17. Revizija podataka
	17.1. Revizija podataka – politika	Agencija za statistiku BiH trenutno nema službeni dokument koji se odnosi na politiku revizije.
	17.2. Revizija podataka – praksa	Revizija nije planirana niti izvršena.
	18. Statistička obrada
	18.1. Izvor podataka	Kvartalno statističko istraživanje, poštanskim putem, korištenjem upitnika K KPS GRAĐ-21.
	18.2. Učestalost prikupljanja podataka	Kvartalno.
	18.3. Prikupljanje podataka	IPC  podaci za BiH se prikupljaju kroz statističko istraživanje K KPS GRAĐ - 21 koje se provodi poštanskim putem, korištenjem papirnih upitnika. Podaci se prikupljaju putem kantonalnih, odnosno regionalnih ureda entiteta za nivo entiteta i od strane Ekspoziture BD za teritoriju Brčko Distrikta, koja je u nadležnosti Agencije za statistiku BiH.
	18.4. Validacija podataka	Entitetski Zavodi za statistiku vrše unos i validaciju podataka za teritorije entiteta, a za teritoriju Brčko Distrikta to obavlja BHAS. Entitetski zavodi dostavljaju Agenciji, u propisanim formama, sve podatke neophodne za kompilaciju IPC-a za nivo BiH. Primjenjuju se cross-checking kontrole nad podacima. Ako se pronađu sumnjivi podaci, oni se vraćaju u entitetske statističke institucije radi provjere i verifikacije.  Entitetski zavodi ponovno vrše kontrolu podataka, a ukoliko je neophodno vrše ponovnu prozivku izvještajnih jedinica telefonom ili posjećuju izvještajne jedinice. Ovo je ustaljena praksa već duže vremena što omogućava odsjecima statistike građevinarstva dobijanje kvalitetnih podataka. Provjera  podataka se vrši automatski, kroz primjenu unaprijed definisanih kontrola podataka, putem IT aplikacija. Sve provjere se vrše kroz IT aplikaciju za građevinarstvo. Za dostavu podataka u Eurostat, kreiran je format kroz IT aplikaciju. Format file-a za prijenos podataka Eurostatu je formatiran kao  .ges kako to zahtijeva GESMES/TS Vodič. Počevši od 2021. godine, koristit će se novi SDMX-ML format.
	18.5. Kompilacija podataka	Podaci za proizvodnju IPC-a se prikupljaju provođenjem kvartalnog istraživanja K KPS GRAĐ-21,  koji je zasnovan na cut-off uzorku (preduzeća i KAU sa 20 i više zaposlenih). Ne primjenjuje se slučajni uzorak za preduzeća sa manje od 20 zaposlenih, niti se vrše bilo kakve procjene za njih. Indeksi za  visokogradnju i niskogradnju se računaju stavljanjem u odnos odrađenih radnih sati tekućeg kvartala i prosjeka prethodne godine (bazne godine). Ukupni indeks se dobija indirektno agregirajući već izračunate indekse visokogradnje i niskogradnje koristeći Laspeyres formulu. Ponderi su definisani na osnovu učešća vrijednosti izvršenih radova visokogradnje i niskogradnje u ukupnoj vrijednosti izvršenih građevinskih radova tekućeg kvartala. Kao ponderi koriste se vrijednosti izvršenih građevinskih radova svakog kvartala (referentnog) s obzirom da nisu raspoloživi podaci o dodanoj vrijednosti za područje F-Građevinarstvo u kvartalnoj periodici. Odluka je donesena na osnovu napravljenih analiza  godišnjih podataka o dodanoj vrijednosti iz ankete SBS istraživanja i godišnjih vrijednosti izvršenih građevinskih radova. Utvrđeno je da na godišnjem nivou vrijednost izvršenih radova, tj. struktura vrijednosti izvršenih radova u visokogradnji i niskogradnji prati strukturu dodane vrijednosti. Predpostavka je da kvartalne vrijednosti dodane vrijednosti u visokogradnji i niskogradnji  prate istu strukturu vrijednosti izvršenih građevinskih radova. Stoga je odlučeno da se na kvartalnom nivou kao aproksimacija dodane vrijednosti koriste vrijednosti izvršenih radova. Ovako izračunati IPC trenutno se ne prilagođava za faktor produktivnosti.
	18.6. Prilagođavanje	Sezonsko prilagođavanje izvornih indeksa proizvodnje u građevinarstvu (IPC) vrši se korištenjem automatskog modela kroz software  JDemetra + 2.2.3 i TRAMO/SEATS metode (regresiona metoda) koji je zasnovan na ARIMA modelima, a objavljuju se indeksi kao izvorni/neprilagođeni te indeksi podešeni za sezonski, kalendarski uticaj i trend. Direktna metoda se koristi u entitetskim statističkim zavodima, dok na BiH nivou, prilagođeni indeksi iz entiteta koriste se i množe s ponderima entiteta za cijelu BiH.
	18.7. Sezonsko prilagođavanje	Ne vrši se sezonsko prilagođavanje.
	19. Komentar	/