Indeks fizičkog obima
industrijske proizvodnje u BiH (IPI) Referentni metapodaci u Euro SDMX Metadata Strukturi (ESMS) Agencija za statistiku BiH |
||||
1. Kontakt | ||||
2. Podaci o ažuriranju metapodataka | ||||
3. Prezentacija statistike | ||||
4. Jedinica mjere | ||||
5. Referentni period | ||||
6. Institucionalni mandat (ovlaštenje) | ||||
7. Povjerljivost | ||||
8. Politika diseminacije | ||||
9. Učestalost diseminacije podataka | ||||
10. Dostupnost i razumljivost | ||||
11. Upravljanje kvalitetom | ||||
12. Relevantnost | ||||
13. Tačnost i pouzdanost podataka | ||||
14. Pravovremenost i tačnost objave | ||||
15. Usklađenost i uporedivost | ||||
16. Troškovi i opterećenje | ||||
17. Revizija podataka | ||||
18. Statistička obrada | ||||
19. Komentar | ||||
1. Kontakt | ||||
1.1. Nadležna institucija | AGENCIJA ZA STATISTIKU BOSNE I HERCEGOVINE | |||
1.2. Nadležna organizaciona jedinica | Sektor za poslovne statistike - Odsjek za industriju i građevinarstvo | |||
1.3. Kontakt osoba | a) Fahir Kanlić b) Radomir Mutabdžija |
|||
1.4. Funkcija kontakt osobe | a) Šef odsjeka za statistiku industrije i
građevinarstva b) Viši stručni saradnik |
|||
1.5. Kontakt poštanska adresa | Zelenih beretki 26, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina | |||
1.6. Kontakt e-mail adresa | fahir.kanlic@bhas.gov.ba, radomir.mutabdzija@bhas.gov.ba | |||
1.7. Broj telefona | +387 33 911 946; +387 33 911 961 | |||
1.8. Broj faksa | +387 33 220 622 | |||
2. Podaci o ažuriranju metapodataka | ||||
2.1. Datum poslednje potvrde validnosti metapodataka | 24.09.2021. | |||
2.2. Datum poslednje objave metapodataka | 24.09.2021. | |||
2.3. Datum poslednjeg ažuriranja metapodataka | 24.09.2021. | |||
3. Prezentacija statistike | ||||
3.1. Opis podataka | Objavljuju se podaci o indeksima fizičkog obima industrijske proizvodnje, prema ekonomskim područjima i oblastima u skladu sa Klasifikacijom djelatnosti BiH 2010 (u daljem tekstu: KD BiH 2010), prema Glavnim Industrijskim grupama (GIG-ovima), te za Industriju ukupno prikupljenim na osnovu mjesečnog istraživanja o industrijskoj proizvodnji (M KPS IND-1). | |||
3.2. Klasifikacije koje se koriste u istraživanju | - Klasifikacija ekonomskih djelatnosti BiH 2010 (KD BiH 2010) za
preduzeća i lokalne jedinice (u potpunosti usklađena sa svim
nivoima NACE Rev.2). - Klasifikacija proizvoda i usluga BiH 2010. (KPPD BiH 2016), u potpunosti usklađen sa svim 6 –cifrenim nivoima iz CPA 2.1 - Detaljnija Nomenklatura industrijskih proizvoda BiH (mjesečni NIP NIH 2018) 8-cifrenog nivoa identična CPA 6-cifrenom nivou (KPPD BIH 2016), i sadrži detaljnije razrade na nacionalnim agregatima PRODCOM Liste 2010, ažurirane sa PRODCOM Listom 2018. - Glavne industrijske grupe - GIG (EU MIGs 2009 u skladu sa definicijama iz EU Regulative 656/2007). |
|||
3.3. Sektor obuhvaćen istraživanjem | Obuhvat djelatnosti: Indeks industrijske proizvodnje obuhvata preduzeća
i njihove dijelove sa 20 ili više zaposlenih. Također, uključuje i
pojedine male biznise, sa 10 ili više zaposlenih, uglavnom u okviru
sljedećih područja ekonomskih djelatnosti (područja B, C i D
(izuzev grane 35.3), prema KD BiH 2010 (koja je identična NACE Rev. 2
klasifikaciji), uglavnom vezano za djelatnosti printanja, pekarske
djelatnosti, itd. Obuhvaćene su i one jedinice (dijelovi
preduzeća), koje obavljaju industrijsku proizvodnju (proizvode
industrijske proizvode definisane mjesečnom Nomenklaturom industrijskih
proizvoda Bosne i Hercegovine 2018 – mjesečni NIP BiH 2018), a koje
djeluju u sklopu preduzeća koje je klasifikovano u djelatnosti izvan
navedenih područja. Ovaj indeks se izračunava na osnovu
količina i obuhvata izvještajne jedinice koje predstavljaju
aproksimativno 90% dodane vrijednosti na nivou 3-cifre (nivo grane
djelatnosti) prema KD BiH 2010, što se pokriva sa oko 1600 izvještajnih
jedinica u BiH. Obuhvat proizvoda: Ovim istraživanjem obuhvaćeni su proizvodi koji spadaju u kategoriju industrijske djelatnosti i koji su definisani hijerarhijski strukturisanom klasifikacijom proizvoda, definisanih Nomenklaturom industrijskih proizvoda - mjesečni NIP BiH 2018, ažuriranom prema PRODCOM Listi 2018, koja je pripremljena za mjesečno istraživanje i koja se u osnovi bazira na odgovarajućoj i važećoj PRODCOM Listi. Proizvodnja proizvoda je obuhvaćena bez obzira da li su isti potrošeni od strane izvještajne jedinice za dalju obradu/proizvodnju ili su namijenjeni prodaji. Obuhvaćeni su primarni i sekundarni proizvodi (vlastita i uslužna proizvodnja). Proizvedene količine za tekući mjesec i zbirne količine (od početka godine) prikupljaju se na nivou proizvoda. Obuhvat po veličini: Ovo istraživanje obuhvata sva preduzeća, fizičke ili pravne osobe sa 20 ili više zaposlenih (nekada i sa 10 ili više zaposlenih) u okviru područja B, C i D (izuzev grane 35.3) prema KD BiH 2010 (NACE Rev.2). Jedinice su izabrane u uzorak koristeći cut-off metod uzorkovanja. Ovaj prag je niži za neke grane djelatnosti (10 i više zaposlenih ) tamo gdje bi obuhvat bio manje od 90% u smislu proporcije dodane vrijednosti na osnovu podataka dobijenih iz istraživanja Strukturnih poslovnih statistika. |
|||
3.4. Statistički koncepti i definicije | Indeks pokazuje mjesečno kretanje proizvodnje u smislu obima proizvodnje, tj. promjene u obimu proizvodnje proizvoda (dobara i usluga) u skladu sa Nomenklaturom industrijskih proizvoda za mjesečno istraživanje - mjesečni NIP BiH 2018 koja je usklađena sa PRODCOM Listom i koja obuhvata proizvode iz područja B, C i D (izuzrev grane 35.3) prema KD BiH 2010 (NACE Rev.2). Mjesečni NiP BiH 2018 sadrži proizvode koji su definisani i u Klasifikaciji proizvoda po djelatnostima KPPD BiH 2016 (CPA 2.1), što znači da se slijedi pristup "proizvod", a ne pristup "djelatnost". Promjene kvaliteta proizvoda u odnosu na promjene količine proizvodnje proizvoda se uzimaju u obzir kad one stvarno i nastanu. To se čini kroz ažuriranje pondera. Koncepti i definicije korišteni u ovom istraživanju su definisani u Metodološkom dokumentu za izračunavanje indeksa fizičkog obima industrijske proizvodnje koji je dostupan na: | |||
http://bhas.ba/metodoloskidokumenti/MD_STATISTIKA_INDUSTRIJE-bos.pdf | ||||
te u metodološkim objašnjenjima na samom saopćenju. | ||||
https://bhas.gov.ba/data/Publikacije/Saopstenja/2021/IND_01_2020_12_0_BS.pdf | ||||
Usklađeni su sa Regulativom Evropske Zajednice (European Communities Council Regulation (EC) broj 1165/98) koja se odnosi na kratkoročne poslovne statistike i odgovarajućim amandmanima i sa regulativom EU Komisije (Commission Regulation (EC) broj 1503/2006) za definicije varijabli (Varijabla 110 - Proizvodnja), kao i periodiku objave podatka. | ||||
Kroz mjesečno istraživanje industrijske proizvodnje (M KPS IND-1) prikupljaju se podaci u mjesečnoj periodici od izvještajnih jedinica na nivou svakog industrijskog proizvoda i to: proizvedena količina u izvještajnom mjesecu i kumulativ proizvedene količine od početka godine do kraja izvještajnog mjeseca, prema jedinici mjere definisanoj u mjesečnom NIP BiH 2018 (uključujući vlastiti proizvodnju i/ili proizvodnju po osnovu ugovora). Indeks industrijske proizvodnje za BiH (IPI) se računa na osnovu proizvedene količine proizvoda koja uključuje sve proizvode (dobra i usluge) koji su proizvedeni u izvještajnom mjesecu, bez obzira na to da li su prodati, ili korišteni kao input za dalju proizvodnju ili su ušli u zalihe proizvoda koji će se prodati. Koristi se Laspeyres formula u 2 koraka. Prvim korakom se izračunavaju indeksi na osnovu količina svakog pojedinačnog proizvoda (nivo proizvoda) definisanog mjesečnim NIP-om BiH 2018 i odgovarajućeg pondera (tj. koeficijenta) koji predstavlja procijenjenu jediničnu dodanu vrijednost svakog proizvoda. NAPOMENA: Promjene kvaliteta proizvoda u odnosu na promjene količine proizvodnje proizvoda se uzimaju u obzir kad one stvarno i nastanu. Nakon toga, svi indeksi od nivoa grane i većih nivoa agregiranja se ponderišu sa učešćem dodane vrijednosti svakog pojedinačnog nivoa djelatnosti (grane, oblasti, područja, GIG-a) industrijske proizvodnje u ukupnoj dodanoj vrijednosti industrije. Detaljnija objašnjenja postupka izračuna data su u Metodologiji koja se može pronaći na dva navedena linka. | ||||
3.5. Statistička jedinica | Statistička jedinica je preduzeće ili njegovi dijelovi (Local Kind of Activity Unit - LKAU) koji se bave proizvodnjom industrijskih proizvoda (dobra i usluge) definisanih Nomenklaturom industrijskih proizvoda. LKAU se koriste u slučaju kada glavna djelatnost preduzeća spada izvan oblasti B, C, D (osim grupe 35.3) prema NACE Rev.2. Ovim istraživanjem nisu obuhvaćene izvještajne jedinice (preduzeća i njihove LKAU) izvan teritorije Bosne i Hercegovine. Jedinice posmatranja su proizvodi definisani mjesečnim NIP BiH 2018, a koje proizvode izvještajne jedinice. | |||
3.6. Statistička populacija | Ciljna
populacija obuhvata sva aktivna preduzeća iz područja B, C i D
(osim grane 35.3) u skladu s NACE Rev. 2 i iznosi 6.256 aktivnih
preduzeća na osnovu podataka dostupnih iz Statističkog poslovnog
registra BiH (napomena: preduzetnici nisu uključeni). Područje B
sadrži 226 jedinicu, područje C sadrži 5.785 jedinica i 245 jedinica je
u području D. Oko 5.000 preduzeća su ona sa manje od 20 zaposlenih
u područjima B, C i D (osim 35.3) po NACE Rev. 2. Oko 1600 preduzeća i KAU su uključeni u izračunavanje IPI-a koji se zasniva na odabranom cut-off uzorku gdje je prag 20 i više zaposlenih osoba, a u posebnim slučajevima i manja preduzeća (s manje od 20 zaposlenih osoba), kako bi se ispunio kriterij 90% dodane vrijednosti na nivou grane djelatnosti. Uzorak je izrađen pomoću SPR u kombinaciji sa podacima iz PRODCOM i SPS istraživanja. Statističku populaciju čine jedinice posmatranja - industrijski proizvodi definisani mjesečnim NIP BiH 2018 (usklađena s PRODCOM Listom 2018), koji su proizvedeni od strane izvještajnih jedinica (preduzeća koja obavljaju industrijske djelatnosti, područje B, C i D osim grane 35.3 ili KAU-a kao dijelova preduzeća čija sekundarna djelatnost spada u području B, C ili D-osim grane 35.3 u skladu s NACE Rev. 2). |
|||
3.7. Referentno geografsko područje | Podaci se odnose na Bosnu i Hercegovinu. | |||
3.8 Vremenska pokrivenost | Podaci o Indeksima fizičkog obima industrijske proizvodnje u BiH proizvode se (po jedinstvenoj metodologiji) i objavljuju od januara 2006. godine u mjesečnoj dinamici. Dostupni su u obliku izvornih indeksa, sezonski i kalendarski prilagođenih, te trend indeksa. | |||
3.9. Bazni period | Bazni period je prosjek prethodne godine. Ažuriranje pondera se vrši jednom godišnje metodom lančanog povezivanja. Referentna godina je prošla godina (trenutno, za izračunavanje indeksa 2020. referentna godina je 2019.). Indeksi su objavljeni na prethodni mjesec, prosjek prethodne godine (lančani indeksi) i preračunati su na zajednički baznu godinu (2015 = 100) lančanim povezivanjem. Izvorne serije, sezonski prilagođeni, kalendarski prilagođeni i trend indeksi za posljednjih 13 mjeseci su objavljeni u odvojenim saopćenjima (2015 = 100). | |||
4. Jedinica mjere | Jedinice mjere za svaki pojedini proizvod, koji se koriste (proizvedene količine) kao inputi u proizvodnji IPI-a su definisane PRODCOM Listom – mjesečni NIP BiH 2018. Podaci iz ovog istraživanja se objavljuju kao mjera fizičkog obima industrijske proizvodnje koji se predstavljaju i objavljuju kao indeksni brojevi. | |||
5. Referentni period | Referentni period je kalendarski mjesec. | |||
6. Institucionalni mandat (ovlaštenje) | ||||
6.1. Pravni akti i drugi sporazumi | - Zakon o
statistici BiH / Službeni glasnika BiH BR. 26/04 i 42/04), kao i zakoni o
statistici statističkih institucija u entitetima. Agencija za statistiku
BiH je odgovorna za prikupljanje podataka, obradu podataka i objavljivanje
podataka na državnom nivou (na nivou BiH), kao i za provođenje
metodologije za sve tri statističke institucije u BiH na jedinstven
način: - Višegodišnji statistički programi za BiH (2020-2022) i godišnji planovi rada BiH, - Strategija razvoja statistike u Bosni i Hercegovini 2020. godine, - Metodološka uputstva za izračunavanje Indeksa fizičkog obima industrijske proizvodnje u BiH, - Međunarodne preporuke i priručnici (Eurostat, MMF, UN). |
|||
6.2. Razmjena (posredovanje) podataka | - Razmjena podataka između entitetskih zavoda za
statistiku (Republički Zavod za statistiku Republike Srpske i Federalni
Zavod za statistiku Federacije BiH) i Agencije za statistiku Bosne i
Hercegovine je regulisano Zakonom o statistici kao i Sporazumom o razmjeni
podataka između sve tri statističke institucije; - Podaci se šalju vanjskim korisnicima - državnim institucijama u zemlji sto je regulisano Zakonom o statistici i drugim zakonima koji regulišu rad državnih institucija (npr. Direkcija za ekonomsko planiranje, Ministarstvo finansija BiH, Centralna banka BiH, itd.); - Statistički ured Evropske unije (Eurostat); - Vanjski korisnici – međunarodne organizacije kao sto su Statistički odsjek UN-a (UNSD), Međunarodni Monetarni Fond (IMF), Svjetska banka (WB), World Casting Metal Organization, a razmjena se bazira na njihovim zahtjevima i / ili potpisanim sporazumima; - Drugi korisnici (studenti, akademska zajednica, individualni korisnici itd. u skladu sa posebnim procedurama propisanim od strane Agencije, te zaključenim pojedinačnim sporazumima). |
|||
7. Povjerljivost | ||||
7.1. Povjerljivost - politika | Povjerljivost
statističkih podataka je uređena zakonom a osoblje koje provodi
statističko istraživanje ima po istom pravnom osnovu obavezu zaštite
povjerljivosti. Zakon o statistici BiH (Sl. glasnik BIH 26/04 i 42/04 -
Poglavlje XI - član 23.-29.) utvrđuje princip poverljivosti kao
jedan od glavnih principa. Agencija za statistiku BiH distribuira statistike u skladu sa statističkim načelima Kodeksa prakse evropske statistike a posebno sa načelom statističke povjerljivosti. |
|||
7.2. Povjerljivost – postupanje sa podacima | Dokument "Pravila o zaštiti statističkih podataka u Agenciji za statistiku" navodi postupke za osiguranje povjerljivosti tokom prikupljanja, obrade i diseminacije - uključujući protokole za osiguranje pristupa pojedinim podacima, pravila za definiranje povjerljivih ćelija u izlaznim tablicama i postupke za otkrivanje i sprječavanje naknadnog otkrivanja, kao i pristupa mikropodacima u istraživačke svrhe. Potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju sa Agencijom za statistiku Bosne i Hercegovine, korisnici podataka koji imaju pristup pojedinačnim podacima dužni su: tretirati pojedinačne anonimne podatke kao povjerljive u skladu sa pravila, propise i procedure, osigurati odgovarajuću zaštitu pojedinačnih podataka u skladu s pravilima, propisima i procedurama, štititi prijenos mikropodataka i uništiti medij na kojima se podaci nalaze, kao i prateću dokumentaciju, pet dana nakon objavljivanja rezultati. | |||
8. Politika diseminacije | ||||
8.1. Kalendar objavljivanja | Krajem decembra svake godine, BHAS objavljuje Kalendar publikovanja sa tačnim datumom i vremenom objavljivanja statistike za narednu godinu. | |||
8.2. Pristup kalendaru objavljivanja (link) | Kalendar publikovanja dostupan je na: | |||
https://bhas.gov.ba/Calendar/ | ||||
8.3. Pristup korisnika | Podaci se distribuiraju svim korisnicima putem službene web stranice Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine: | |||
https://bhas.gov.ba | ||||
U isto vrijeme nova saopštenja se takođe šalju medijima i svim korisnicima iz baze podataka. | ||||
9. Učestalost diseminacije podataka | Indeks industrijske proizvodnje u BiH se diseminira na mjesečnoj osnovi. | |||
10. Dostupnost i razumljivost | ||||
10.1. Saopćenja | Saopćenja
indeksa industrijske proizvodnje se objavljuju 25. u mjesecu za prethodni
mjesec, u skladu sa definisanim datumima objave u Kalendaru publikovanja, u
11 sati na web stranici Agencije a u pdf formatu kao i u papirnoj formi na
zahtjev. Objavljuju se sljedeća saopćenja: - Indeks obima industrijske proizvodnje u Bosni i Hercegovini za mjesec decembar 2020. godine. |
|||
https://bhas.gov.ba/data/Publikacije/Saopstenja/2021/IND_01_2020_12_0_BS.pdf | ||||
- Mjesečni indeksi industrijske proizvodnje za Bosnu i Hercegovinu za 13 mjeseci, npr. decembar 2019. – decembar 2020.“ | ||||
http://www.bhas.gov.ba/data/Publikacije/Saopstenja/2021/IND_02_2020_12_0_BS.pdf | ||||
Indeksi su predstavljeni kao gross, kalendaski, sezonski prilagođeni i trend-ciklus serije za BiH za nivo ukupne industrije, područja djelatnosti B do D (osim 35.3), GIG i oblasti po NACE Rev. 2. | ||||
10.2. Publikacije | -BiH u brojevima – dio „Industrija“ | |||
https://bhas.gov.ba/data/Publikacije/Bilteni/2021/NUM_00_2020_TB_1_BS.pd | ||||
10.3. Online baza podataka | On-line baza u Excel-u je dostupna na sljedećem linku: | |||
https://bhas.gov.ba/data/Publikacije/VremenskeSerije/IND_01.xls | ||||
10.4. Pristup mikro podacima | Mikro podaci se ne diseminiraju i nisu dostupni korisnicima. | |||
10.5. Drugo | Podaci se dostavljaju Eurostatu koji također objavljuje podatke za Bosnu i Hercegovinu na svojoj web stranici. | |||
10.6. Dokumentacija o metodologiji | Metodološka objašnjenja su dostupna na kraju svakog IPI saopćenja koje je dostupno na web stranici Agencije: | |||
https://bhas.gov.ba/data/Publikacije/Saopstenja/2021/IND_01_2020_12_0_BS.pdf | ||||
Metodološki dokument za izračunavanje Indeksa fizičkog obima industrijske proizvodnje u BiH je dostupan na web stranici Agencije: | ||||
https://bhas.gov.ba/data/Publikacije/Metodologije/IND_01_2013_MD_0_BS.pdf | ||||
10.7. Dokumentacija o kvalitetu | Izrada Izvještaja o kvalitetu je u toku, a nacrt je dostupan na internet stranici Agencije. | |||
11. Upravljanje kvalitetom | ||||
11.1. Osiguranje kvaliteta | Agencija za statistiku BiH opredijeljena je za osiguranje kvaliteta u izradi službene statistike na osnovu člana 19. stav 1. tačka „Zakon o statistici BiH, Službene novine BiH 26/04; 42/04 ”. Politika upravljanja kvalitetom kao element sistema upravljanja kvalitetom općenito se odnosi na sljedeće komponente: kvalitet poslovnog procesa kao i druge elemente sistema za upravljanje kvalitetom, poput planiranja i kontrole. Kako bi osigurala kvalitet procesa i proizvoda, Agencija za statistiku implementira model upravljanja kvalitetom (TQM) izrađen pomoću CAF alata. Zajednički okvir za samoprocjenu (CAF) je opšti alat za upravljanje kvalitetom koji se preporučuje institucijama iz javnog sektora, inspirisan modelom izvrsnosti Evropske fondacije za upravljanje kvalitetom (EFQM). Proces samoocjenjivanja identificira i prati sve organizacijske rezultate, daje povratne informacije o organizacijskim kapacitetima i rezultatima procesa politike i planiranja. Alat za bodovanje za samoocjenjivanje ima 9 ključnih pokazatelja i 28 kriterija na osnovu kojih je moguće mjeriti postignuti nivo upravljanja i utvrditi koje su kritične tačke za poboljšanja u budućnosti. Ovaj pristup posmatra organizaciju iz različitih uglova istovremeno tj. ima holistički pristup analizi učinka organizacije. BHAS koristi „Smjernice CAF-a za implementaciju“ i plan implementacije u 10 koraka stoga razvijen kako bi pomogao organizacijama da ga koriste na najefektivniji i najefikasniji način. Proces samoocjenjivanja identifikuje i prati sve važne organizacione rezultate i daje povratne informacije o organizacionim kapacitetima i rezultatima procesa politike i planiranja. Ovaj model praćenja kvalitete zahtijeva izradu standardiziranog upitnika koji uključuje sve principe u modelu. Kako bi se osigurao kvalitet statistike, Agencija je izradila dokument Politika i program upravljanja kvalitetom koji je dostupan na web stranici: | |||
https://bhas.gov.ba/data/Dokumenti/Kvalitet/QM_Politika_i_Program_BHAS.pdf | ||||
11.2. Procjena kvaliteta | Kvalitet proizvoda službene statistike (glavni pokazatelji/statistike) redovno se ocjenjuje u izvještajima o kvaliteti putem izračunavanja pokazatelja kvaliteta. S druge strane, procesi uključeni u statističku proizvodnju procjenjuju se posebnim pokazateljima kvalitete procesa u izvještajima o kvaliteti i dodatno kroz GSBPM dokumentaciju. | |||
12. Relevantnost | ||||
12.1. Korisničke potrebe | Ključni korisnici
podataka iz statističkog istraživanja su: - Međunarodni glavni korisnici: Eurostat, MMF, UN/UNECE, OECD, WB; - Domaći glavni korisnici: Direkcija za ekonomsko planiranje pri Vijeću ministara BiH, Vanjskotrgovinska komora BiH, Centralna banka BiH, Ministarstvo finansija, ostala tijela i institucije vlade; - Ostali korisnici: poslovni subjekti-preduzeća, udruženja poslodavaca, istraživači i studenti, mediji i opća javnost; - Interno se ovi podaci koriste u statistici nacionalnih računa za proizvodnju bruto domaćeg proizvoda te u Strukturnim i Kratkoročnim poslovnim statistikama. |
|||
12.2. Zadovoljstvo korisnika | Jedan od ključnih elemenata u osiguravanju kvalitete statističkih podataka je praćenje zadovoljstva korisnika. Za ovo istraživanje ne postoji posebna anketa o zadovoljstvu korisnika. Rezultati Ankete o zadovoljstvu korisnika dostupni su na web stranici: | |||
https://bhas.gov.ba/ | ||||
12.3. Kompletnost podataka | Imajući u vidu zahtjeve iz EU STS Uredbe 1165/98 koja se odnosi na nivo detalja za IPI, kao i dužine vremenskih serija, svi zahtjevi su ispunjeni. Vremenske serije su dostupne od januara 2006. godine na osnovu NACE Rev. 2 za Industriju ukupno, područja i oblasti, kao i za GIG. | |||
13. Tačnost i pouzdanost procjene | ||||
13.1. Opća tačnost procjene | S obzirom na vrlo visoko stopu odgovora, cca 98%, ukupna tačnost je veoma dobra. Za sve izvještajne jedinice uzete u uzorak podaci moraju biti popunjeni prije kompiliranja upitnika (prozivaju se izvještajne jedinice ili posjećuju, ukoliko i nakon prozivke nije moguće dobiti podatak vrši se imputacija). Isključivanje malih preduzeća ne dovodi do značajnе pristrasnosti u seriji. | |||
13.2. Greška uzorkovanja | Ne postoji dostupan podatak niti je napravljena procjena greške uzorkovanja, jer ju je veoma teško izračunati. IPI rezultati su izrač | |||
13.3. Neuzoračka greška | Obuhvat za ovu statistiku se analizira na godišnjem nivou i na
osnovu tih analiza pravi se obuhvat za narednu godinu. Nije moguće
kvantificirati grešku obuhvata jer se radi o uzorku koji nije baziran na
vjerovatnoći (slučajnom uzorkovanju). S obzirom na visoku stopu
odgovora (približno 98%), mali je broj preduzeća (uglavnom mala
preduzeća), cca 2% koja ne dostavljaju odgovore (neodgovor jedinice). U
slučaju neodgovora jedinice, koriste se sljedeće metode imputacije:
na osnovu podataka iz prethodnog mjeseca ili na osnovu podataka o trendu proizvodnje najsličnijih jedinica. U slučaju nedogovora na pojedine stavke iz upitnika, kontaktiraju se izvještajne jedinice putem telefona dok se ne dobiju odgovori. Vrše se provjere podataka primjenom logičkih i matematičkih kontrola prilikom i nakon unosa podataka u aplikaciju. Uzorak na velikom broju malih preduzeća (ispod 20 zaposlenih) nije primjenjen zbog velikog opterećenja izvještajnih jedinica kao i visokih troškova provođenja istraživanja. Mikro podaci se automatski provjeravaju tokom unosa podataka u IT aplikaciju s primjenom numeričke i logičke tekuće kontrole, kao i poređenje podataka sa podacima iz prethodnog mjeseca. Za svako preduzeće podaci se odnose na nivo proizvoda kako bi se pronašla moguća odstupanja. Za teritoriju entiteta, podaci su pod kontrolom entitetskog zavoda za statistiku, a za područje Brčko distrikta, kontrola je izvedena od strane Agencije za statistiku BiH. Za agregirane podatke, provjera se obavlja od strane različitih osoba, prvo osoba koje su direktno uključene u izračun indeksa, a zatim pojedinacno od strane osoba koje su odgovorne za IPI. Svaki mjesec se Excel-u priprema mnogo tabela da bi se provjerili podaci za svaki entitet, a zatim se pravi provjera i izračunavaju indeksi za nivo BiH. |
|||
14. Pravovremenost i tačnost objave | ||||
14.1. Pravovremenost | Prikupljanje
podataka se vrši u mjesečnoj periodici. Izvještajne jedinice imaju rok
15. u mjesecu da dostave podatake za prethodni (referentni) mjesec.
Eventualno, ostaju na raspolaganju još dva dana za ponovni poziv jedinicama
koje nisu dostavile podatke, kako bi se dobili podaci od svih ispitanih
jedinica posmatranja. Rok za objavu podataka je T + 25 dana (za nivo BiH) za
preliminarne rezultate. Preliminarni rezultati postaju konačni danom
objavljivanja saopćenja za naredni mjesec. |
|||
14.2. Tačnost | Nema odstupanja između najavljenog i stvarnog datuma objave (prema Kalendaru objavljivanja). Svih 12 saopćenja mjesečnog istraživanja kretanja industrijske proizvodnje su objavljeni na dan objave predviđen Kalendarom publikovanja. Manja odstupanja su zabilježena u martu za februar, zbog COVID-19 pandemije. | |||
15. Usklađenost i uporedivost | ||||
15.1. Uporedivost - geografska | S obzirom da se IPI rezultati objavljuju u skladu sa EU STS Regulativom 1165/1998, rezultati su uporedivi sa drugim zemljama (prije svega EU), koje primjenjuju ovu regulativu, metodologiju i odgovarajuće klasifikacije. | |||
15.2. Vremenska uporedivost | Indeks industrijske proizvodnje za BiH se izračunava i
objavljuje od januara 2006. godine u mjesečnoj dinamici koristeći
NACE Rev.2 klasifikaciju na nivou Industrije ukupno, nivou područja,
oblasti djelatnosti i GIG-ova. U 2013. godini sve IPI serije koje su izračunate primjenom NACE Rev.1.1. preračunate su na NACE Rev.2 pomoću makro pristupa (na makro nivou), te je promijenjena bazna godina sa 2005 =100 na 2010=100, a od početka 2018. godine promijenjena bazna godina sa 2010=100 na 2015=100, kako bi se osigurala uporedivost. |
|||
15.3. Usklađenost – cross domain | Konzistentnost sa godišnjim indikatorima industrijske
proizvodnje je osigurana sa: - Godišnjim istraživanjem PRODCOM-a u kojem su prikupljeni podaci od većeg broja izvještajnih jedinica (cut-off uzorak izvještajnih jedinica - preduzeća i KAU sa najmanje 10 zaposlenih osoba), pomoću NIP BiH / PRODCOM klasifikacije koja se svake godine ažurira sa važećom PRODCOM Listom. Moguće je izvršiti poređenje proizvoda na proizvod. Trenutno, NIP BiH / PRODCOM 2019 koristi PRODCOM Listu 2019. PRODCOM rezultati se koriste za izračunavanje pondera na nivou proizvoda za baznu godinu (trenutno 2015). - Rezultatima SPS istraživanja koji se koriste za izračunavanje strukture pondera (bruto dodane vrijednosti ) po faktorskim troškovima koji su dostupni na nivou grupe (3-cifreni nivo) i višim nivoima agregacije prema NACE Rev.2. SPS podaci se koriste za poređenje rezultata i izračun strukture pondera za nivo grupe, oblasti, područja i GIG-ova NACE Rev.2. Konzistentnost IPI podataka se provjerava svake godine sa podacima SPS i PRODCOM istraživanja. |
|||
15.4. Usklađenost – interna | Aproksimativno
je moguće upoređivati podatke ovog istraživanja i sa Nacionalnim
računima i u većini slučajeva podaci su konzistentni. Za
izračunavanje BiH IPI-a koristi se Laspeyres indeks godišnje povezan
putem chain-linkinga. Viši nivoi IPI-a su godišnje povezani korištenjem
godišnjeg preklapanja tj. godišnjeg prosjeka godine t-1. IPI se računa
chain-linking metodom za nivoe razreda, grupe, oblasti, područja
djelatnosti kao i za nivo glavnih industrijskih grupa (GIG), kao i Industriju
ukupnо na osnovu NACE Rev.2 Klasifikacije (KD BiH 2010). IPI za BiH se i prilagođava (desezonira) pomoću TRAMO/SEATS-a koji se zasniva na ARIMA modelu. Prilagođavanje se vrši za Industriju ukupno, područja i oblasti djelatnosti kao i za GIG-ove. Prilagođeni podaci se upoređuju sa izvornim podacima i oni pokazuju međusobnu koherentnost. Koherentnost se postiže poređenjem metoda prikupljanja i ponderiranja. IPI za različite nivoe KD izračunava se u dvije faze prema Laspeyers formuli. |
|||
16. Troškovi i opterećenje | Godišnji operativni troškovi za provođenje istraživanja ogledaju se u materijalnim troškovima i broju sati koje rade zaposlenici Agencije za statistiku BiH i podružnica Agencije Brčko distrikta. | |||
17. Revizija podataka | ||||
17.1. Revizija podataka – politika | Agencija za statistiku BiH trenutno nema službeni dokument koji se odnosi na politiku revizije. | |||
17.2. Revizija podataka – praksa | Revizija nije planirana niti izvršena. | |||
18. Statistička obrada | ||||
18.1. Izvor podataka | Mjesečno statističko istraživanje: Mjesečno istraživanje o industrijskoj proizvodnji (M KPS IND-1) je glavni izvor podataka za IPI izračunavanje, koja se provodi na tradicionalan način slanjem papirnih upitnika na teren putem pošte. Istraživanje obuhvata oko 90% ukupne dodane vrijednosti industrije na 3- cifrenom nivou NACE Rev. 2 (KD BiH 2010). | |||
18.2. Učestalost prikupljanja podataka | Učestalost prikupljanja podataka je mjesečna, sa rokovima do 15. tekućeg mjeseca za predhodni referentni mjesec tokom 2020. godine. | |||
18.3. Prikupljanje podataka | IPI podaci za BiH se prikupljaju kroz statističko istraživanje M KPS IND-1 koje se provodi poštanskim putem, korištenjem papirnih upitnika. Podaci se prikupljaju putem kantonalnih, odnosno regionalnih ureda, entiteta za nivo entiteta i od strane Ekspoziture BD za teritoriju Brčko Distrikta. koja je u nadležnosti Agencije za statistiku BiH. | |||
18.4. Validacija podataka | Entitetski Zavodi za statistiku vrše unos i validaciju
podataka za teritorije entiteta, a za teritoriju Brčko Distrikta to
obavlja BHAS. Entitetski zavodi dostavljaju Agenciji, u za to propisanim
formama, sve podatke neophodne za kompilaciju IPI-a za nivo BiH. Primijenjuju
se cross-checking kontrole nad podacima, uočeni "sumnjivi"
podaci se provjeravaju i vraćaju entitetskim zavodima na provjeru.
Entitetski zavodi ponovno vrše kontrolu podataka, a ukoliko je neophodno vrše
ponovnu prozivku izvještajnih jedinica telefonom ili posjećuju
izvještajne jedinice. Ovo je ustaljena praksa već duže vrijeme, što
omogućava odsjecima industrije dobijanje kvalitetnih i provjerenih
podataka. Validacija obrade podataka se vrši kroz primjenu procedura za
automatsku kontrolu podataka, tretman i validaciju svaki mjesec (proizvedene
količine i kumulativne količine) koje se upoređuju. Proces
validacije obuhvata: međuprovjeru (cross cutting), provjeru sa prethodnim
podacima itd. Nakon toga vrši se izračunavanje indeksa koji se
također provjerava i validira. Sve provjere se vrše kroz web aplikaciju
za Industriju. Za potrebe Eurostata kreiran je format koji zadovoljava
strukturu formata za dostavu podataka. Za dostavu podataka Eurostatu, je
razvijenа forma filea u IT aplikaciji. Eurostat file je razvijen kao
Excel file, kao što je predviđeno GESMES/TS vodičem za korisnike.
Od 2021. će se koristiti novi SDMX-ML format. U ovom file-u ne postoje
kontrole i validacije, jer su one već primjenjene u ranijim stadijumima.
|
|||
18.5. Kompilacija podataka | IPI za BiH je Laspeyres lančani indeks, koji se
izračunava na osnovu koeficijenata/pondera iz 2015. godine (kao bazne
godine) na nivou proizvoda dok se za nivo djelatnosti koristi struktura
pondera iz prethodne godine. Kompilacija indeksa se vrši na sljedeći način: počinje od mikro nivoa - nivoa proizvoda, gdje se ukupna proizvodnja računa za svaki proizvod definisan mjesečnim NIP BiH 2018 agregiranjem cjelokupne proizvodnje istog proizvoda od strane svih proizvođača. Nakon toga, ove količine se množe odgovarajućim ponderima (jediničnim dodanim vrijednostima) kako bi se dobile "mase" dodane vrijednosti za svaki proizvod, koje se sumiraju na nivo 4 cifre KD BiH 2010. Nakon toga, vrši se sumiranje "masa" sa 4 na 3 cifre (nivo grane) KD BiH 2010. Zatim se stavljaju u odnos ove mase (tekući period na prosjek prethodne godine) nakon čega se vrši agregiranje ovih odnosa na nivo 2 cifre KD BiH 2010 i više nivoe KD-a kao i za nivo GIG-a koristeći koeficijente/pondere Bruto dodane vrijednosti dobijene iz SPS istraživanja. Suštinski, izračunavanje IPI-a se vrši u 2 koraka: - Korak 1 - indeksi na nivou 4 cifre i 3 cifre KD BiH 2010 izračunavaju se iz podataka obima i dobijaju množenjem proizvedene količine svakog proizvoda definisane pod mjesečnim NIP BiH 2018. godine i odgovarajućeg pondera, koristeći formulu Laspeyres. - Korak 2 – za sve indekse viših nivoa i GIG-ove, izračunavaju se agregiranjem indeksa grane ( 3 cifre) KD BiH 2010 ponderisane sa učešćem dodane vrijednosti „ grane“ u ukupnoj dodanoj vrijednosti. Koeficijenti/ponderi koji se koriste za svaki pojedinačni proizvod definisan mjesečnim NIP-om BiH 2018 se ažuriraju svakih 5 godina. Trenutno se koriste ponderi koji su izračunati na osnovu jedinične dodane vrijednosti proizvoda dobijene iz odnosa vrijednosti prodaje svakog proizvoda iz PRODCOM rezultata 2015 i dodane vrijednosti dobijene iz SPS istraživanja za 2015. godinu. Ponderi za aktivnosti od nivoa 3 cifre KD BiH 2010 i više se računaju iz Bruto dodane vrijednosti po faktorskim troškovima iz SPS istraživanja koja se koriguje indeksom fizičkog obima industrijske proizvodnje kako bi se dobila aproksimacija dodane vrijednosti prethodne godine. Ovi ponderi za nivo aktivnosti se ažuriraju svake godine. Za nivo BiH, izvorni indeksi se računaju iz indeksa entiteta tako što se oni množe se ponderima koji su fiksni tokom petogodišnjeg perioda (učešća dodane vrijednosti svakog entiteta u ukupnoj dodanoj vrijednosti za BiH). |
|||
18.6. Prilagođavanje | Vrši se sezonsko prilagođavanje izvornih indeksa korištenjem automatskog modela kroz software Jdemetra+ v2.2.3 pomoću TRAMO/SEATS metoda (regresiona metoda) koji je zasnovan na ARIMA modelima, a objavljuju se kao izvorni/neprilagođeni indeksi, te indeksi podešeni za sezonski i kalendarski uticaj i trend indeksi. U entitetskim statističkim zavodima se koristi direktna metoda, a za nivo BiH, koriste se indeksi prilagođeni od strane entiteta i množe sa fiksnom ponderima tokom pet godina (udio dodane vrijednosti svakog entiteta u ukupnoj dodanoj vrijednosti BiH). | |||
18.7. Sezonsko prilagođavanje | Nije moguće | |||
19. Komentar | / | |||