Indeks prometa u industriji (IPI) Referentni metapodaci u Euro SDMX Metadata Strukturi (ESMS) Agencija za statistiku BiH
	1. Kontakt
	2. Podaci o ažuriranju metapodataka
	3. Prezentacija statistike
	4. Jedinica mjere
	5. Referentni period
	6. Institucionalni mandat (ovlaštenje)
	7. Povjerljivost
	8. Politika diseminacije
	9. Učestalost diseminacije podataka
	10. Dostupnost i razumljivost
	11. Upravljanje kvalitetom
	12. Relevantnost
	13. Tačnost i pouzdanost podataka
	14. Pravovremenost i tačnost objave
	15. Usklađenost i uporedivost
	16. Troškovi i opterećenje
	17. Revizija podataka
	18. Statistička obrada
	19. Komentar
	1. Kontakt
	1.1. Nadležna institucija	AGENCIJA ZA STATISTIKU BOSNE I HERCEGOVINE
	1.2. Nadležna organizaciona  jedinica	Sektor za poslovne statistike - Odsjek za industriju i građevinarstvo
	1.3. Kontakt osoba	a) Fahir Kanlić b) Radomir Mutabdžija c) Tanja Miovčić
	1.4. Funkcija kontakt osobe	a) Šef odsjeka za statistiku industrije i građevinarstva b) Viši stručni saradnik c) Viši stručni saradnik
	1.5. Kontakt poštanska adresa	Zelenih beretki 26, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
	1.6. Kontakt e-mail adresa	fahir.kanlic@bhas.gov.ba, radomir.mutabdzija@bhas.gov.ba, tanja.miovcic@bhas.gov.ba
	1.7. Broj telefona	+387 33 911 946;   +387 33 911 961
	1.8. Broj faksa	+387 33 220 622
	2. Podaci o ažuriranju metapodataka
	2.1. Datum poslednje potvrde  validnosti metapodataka	24.09.2021.
	2.2. Datum poslednje objave metapodataka	24.09.2021.
	2.3. Datum poslednjeg ažuriranja metapodataka	24.09.2021.
	3. Prezentacija statistike
	3.1. Opis podataka	Izračunavaju se podaci o indeksu prometa u industriji, prema ekonomskim područjima i oblastima djelatnosti u skladu sa Klasifikacijom djelatnosti BiH 2010 (u daljem tekstu: KD BiH 2010), prema Glavnim Industrijskim grupama (GIG-ovima), te za Industriju ukupno kako za ukupno, tako i za domaće i strano tržište. Podaci su prikupljeni na osnovu mjesečnog istraživanja o industrijskom prometu (M KPS IND-1). Podaci za BiH se publikuju na nivou ukupno industrije, GIG-ova te ukupno industrijski promet na domaćem i ukupno na stranom tržištu.
	3.2. Klasifikacije koje se koriste u istraživanju	-  Klasifikacije ekonomskih djelatnosti BiH (KD BiH 2010) za preduzeća i lokalne jedinice (u potpunosti usklađen sa svim nivoima NACE Rev.2). - Klasifikacija proizvoda i usluga BiH 2010. (KPPD BiH 2010), u potpunosti usklađen sa svim 6 –cifrenim nivoima sa CPA 2008. -  Detaljnija Nomenklatura industrijskih proizvoda BiH (Mjesečni NIP NIH 2020) 8-cifrenog nivoa identična CPA 6- cifrenom nivou (KPPD BIH 2010) (CPA v.2.1), i sadrži detaljnije razrade na nacionalnim agregatima izvorne PRODCOM Liste 2010, ažurirane sa EU PRODCOM Listom 2019.-  Glavne industrijske grupe - GIG (EU MIGs 2009 u skladu sa definicijama iz EU Regulative 656/2007).
	3.3. Sektor obuhvaćen istraživanjem	Obuhvat djelatnosti: Indeks prometa u industriji obuhvata preduzeća i njihove dijelove sa 20 ili više zaposlenih. Također, uključuje i pojedine male biznise, sa 10 ili više zaposlenih, uglavnom u okviru sljedećih područja ekonomskih djelatnosti (područja B i C prema KD BiH 2010 (koja je identična NACE Rev. 2 klasifikaciji), uglavnom vezano za djelatnosti printanja, pekarske djelatnosti, itd. Obuhvaćene su i one jedinice (dijelovi preduzeća) koje ostvaruju industrijski promet, a koje djeluju u sklopu preduzeća koje je klasifikovano u djelatnosti izvan navedenih područja industrije. Ovaj indeks se izračunava na osnovu vrijednosti realizovanog prometa i obuhvata izvještajne jedinice koje predstavljaju aproksimativno 90% dodane vrijednosti na nivou 3-cifre (nivo grane) djelatnosti prema KD BiH 2010. Ovim je pokriveno 1535 izvještajnih jedinica za BiH u 2019. godini koliko je iznosio uzorak odabranih izvještajnih jedinica dok je taj broj za 2020. ukupno 1529 izvještajnih jednica. Obuhvat po veličini: Ovo istraživanje obuhvata sva preduzeća, fizičke ili pravne osobe sa 20 ili više zaposlenih (nekada i sa 10 ili više zaposlenih) u okviru područja B i C prema KD BiH 2010 (NACE Rev.2). Jedinice su izabrane u uzorak koristeći cut-off. Threshold je niži za neke grane djelatnosti (10 i više zaposlenih ) tamo gdje bi obuhvat bio manje od 90% u smislu proporcije dodane vrijednosti na osnovu podataka dobijenih iz godišnjeg istraživanja za Strukturne poslovne statistike.
	3.4. Statistički koncepti i definicije	Indeksi se izračunavaju agregacijom podataka prometa ostvarenog u referentnom mjesecu. On služi za mjerenje mjesečnih kretanja prometa industrijske proizvodnje koju realizuju industrijska preduzeća/industrijske lokalne jedinice na domaćem i na stranom tržištu. Indeksi prometa u industriji na domaćem tržištu služe za mjerenje mjesečnih kretanja prometa tj.  prodaje industrijskih proizvoda realizovanih od strane industrijskih preduzeća i/ili industrijskih lokalnih jedinica na teritoriji Bosne i Hercegovine, dok s druge strane indeksima prometa u industriji na stranom tržištu mjerimo mjesečna kretanja prometa realizovanog od strane industrijskih preduzeća i/ili industrijskih lokalnih jedinica na stranom tržištu tržištu, odnosno izvan teritorije Bosne i Hercegovine. Za svako preduzeće ili lokalnu jedinicu prikupljaju se sljedeće informacije za svaki referentni mjesec: - ukupni prihodi od prodaje (promet); - prihod od prodaje (promet) na domaćem tržištu; - prihod od prodaje (promet) na stranom tržištu (izvoz); Konvencija o računovodstvu: Industrijski promet tokom referentnog (kalendarskog) mjeseca. Vrijednost ukupnog industrijskog prometa, odnosno prihoda od prodaje, je fakturisana vrijednost izvještavanja lokalnih jedinica za proizvode i usluge prodate tokom referentnog mjeseca. On odgovara tržišnoj vrijednosti roba i usluga koje su prodate i isporučene trećim stranama na domaćem i na stranom tržištu u izvještajnom mjesecu. Vrijednost prihoda od prodaje (prometa) u industriji uključuje sve troškove transporta i pakovanja kao i poreze na fakturisane proizvode i usluge izvještajnih jedinica osim poreza na dodatu vrijednost (PDV). Isključena su sva smanjenja cijena,  popusti kao i vrijednost vraćene robe. Snižene cijene, popusti i bonusi odobreni klijentima naknadno (npr. na kraju godine) takođe su isključeni.
	3.5. Statistička jedinica	Izvještajna jedinica: Preduzeća i lokalne jedinice Jedinice posmatranja su preduzeća i lokalne jedinice koje obavljaju industrijsku proizvodnju i vrše prodaju proizvedenih industrijskih proizvoda.
	3.6. Statistička populacija	Ciljana populacija obuhvata sve jedinice posmatranja, tj. sva aktivna preduzeća i njihove lokalne jedinice iz područja B i C  u skladu s NACE Rev. 2 (KD BiH 2010) i iznosi 6.011 aktivnih preduzeća i lokalnih jedinica na osnovu podataka dostupnih iz Statističkog poslovnog registra BiH, stanje SPR-a 30.09.2019. godine (napomena: preduzetnici nisu uključeni). Područje B sadrži 226  jedinice, područje C sadrži 5.785 jedinica . 4.600 preduzeća su ona sa manje od 20 zaposlenih u područjima B i C po NACE Rev. 2., stanje SPR-a 30.09.2019. godine. 1530 preduzeća i KAU su uključeni u izračunavanje ITI-a koji se zasniva na odabranom cut-off uzorku gdje je prag 20 i više zaposlenih osoba, a u posebnim slučajevima i manja preduzeća (s manje od 20 zaposlenih osoba), kako bi se ispunio kriterij 90% dodane vrijednosti na nivou grane djelatnosti. Uzorak je izrađen pomoću SBR u kombinaciji s podacima iz PRODCOM i SBS istraživanja.
	3.7. Referentno geografsko područje	Podaci se odnose na Bosnu i Hercegovinu.
	3.8 Vremenska pokrivenost	Podaci o Indeksima prometa industrijske proizvodnje u BiH proizvode se (po jedinstvenoj metodologiji) i objavljuju od januara 2017. godine u redovnoj mjesečnoj dinamici. Obuhvaćena je mjesečna serija podataka od januara 2010. godine. Dostupni su u obliku izvornih indeksa, sezonski i kalendarski prilagođenih te trend indeksa.
	3.9. Bazni period	Bazni period je prosjek prethodne godine (prosjek 2019. za izračunavanje ITI-a u 2020. godini). Indeksi su objavljeni na prethodnu godinu (chain indeksi) i preračunati su na zajednički baznu godinu (2015 = 100) lančanim povezivanjem. Izvorne serije, sezonski prilagođene, kalendarski prilagođene i trend indeksi za posljednjih 13 mjeseci su objavljeni u odvojenim saopćenjima (2015 = 100).
	4. Jedinica mjere	Indeksi i stope promjene.
	5. Referentni period	Referentni period je kalendarski mjesec.
	6. Institucionalni mandat (ovlaštenje)
	6.1. Pravni akti i drugi sporazumi	- Zakon o statistici BiH / Službeni glasnika BiH BR. 26/04 i 42/04), kao i zakoni o statistici statističkih institucija u entitetima. Agencija za statistiku BiH je odgovorna za prikupljanje podataka, obradu podataka i objavljivanje podataka na državnom nivou (na nivou BiH), kao i za provođenje metodologije u sve tri statističke institucije u BiH na jedinstven način: -  Višegodišnji statistički programi za BiH (2018 - 2020) i godišnji planovi rada BiH, -  Strategija razvoja statistike u Bosni i Hercegovini 2020. godine, -  Međunarodne preporuke i priručnici (Eurostat, MMF, UN).
	6.2. Razmjena (posredovanje) podataka	Razmjena podataka između zavoda za statistiku iz entiteta (Republički Zavod za statistiku Republike Srpske i Federalni Zavod za statistiku Federacije BiH) i Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine je regulisano Zakonom o statistici kao i Sporazumom o razmjeni podataka između sve tri statističke institucije: - Podaci se šalju vanjskim korisnicima -  državne institucije u zemlji sto je regulisano Zakonom o statistici i drugim zakonima koji regulišu rad državnih institucija (npr. Direkcija za ekonomsko planiranje, Ministarstvo finansija BiH, Centralna banka BiH, itd.); -  Statistički ured Evropske unije (Eurostat); -  Vanjski korisnici – međunarodne organizacije kao sto su Statistički odsjek UN-a (UNSD), Međunarodni Monetarni Fond (IMF), Svjetska banka (WB), World Casting Metal Organization, a razmjena se bazira na njihovim zahtjevima i / ili potpisanim sporazumima; - Drugi korisnici (studenti, akademska zajednica, individualni korisnici itd. u skladu sa posebnim procedurama propisanim od strane Agencije, te zaključenim pojedinačnim sporazumima).
	7. Povjerljivost
	7.1. Povjerljivost - politika	Povjerljivost statističkih podataka je uređena zakonom a osoblje koje provodi statističko istraživanje ima po istom pravnom osnovu obavezu zaštite povjerljivosti. Zakon o statistici BiH (Sl. glasnik BIH 26/04 i 42/04 - Poglavlje XI - član 23.-29.) utvrđuje princip poverljivosti kao jedan od glavnih principa. Agencija za statistiku BiH distribuira statistike u skladu sa statističkim načelima Kodeksa prakse evropske statistike a posebno sa načelom statističke povjerljivosti.
	7.2. Povjerljivost – postupanje sa podacima	Dokument "Pravila o zaštiti statističkih podataka u Agenciji za statistiku" navodi postupke za osiguranje povjerljivosti tokom prikupljanja, obrade i diseminacije - uključujući protokole za osiguranje pristupa pojedinim podacima, pravila za definiranje povjerljivih ćelija u izlaznim tablicama i postupke za otkrivanje i sprječavanje naknadnog otkrivanja, kao i pristupa mikropodacima u istraživačke svrhe. Potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju sa Agencijom za statistiku Bosne i Hercegovine, korisnici podataka koji imaju pristup pojedinačnim podacima dužni su: tretirati pojedinačne anonimne podatke kao povjerljive u skladu sa pravila, propise i procedure, osigurati odgovarajuću zaštitu pojedinačnih podataka u skladu s pravilima, propisima i procedurama, štititi  prijenos mikropodataka i uništiti medij na kojima se podaci nalaze, kao i prateću dokumentaciju, pet dana nakon objavljivanja rezultati.
	8. Politika diseminacije
	8.1. Kalendar objavljivanja	Krajem decembra svake godine, BHAS objavljuje Kalendar publikovanja sa tačnim datumom i vremenom objavljivanja statistike za narednu godinu.
	8.2. Pristup kalendaru objavljivanja (link)	Kalendar publikovanja dostupan je na:
		https://bhas.gov.ba/Calendar/
	8.3. Pristup korisnika	Podaci se distribuiraju svim korisnicima putem službene web stranice Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine:
		https://bhas.gov.ba
		U isto vrijeme nova saopštenja se takođe šalju medijima i svim korisnicima iz baze podataka.
	9. Učestalost diseminacije podataka	Indeks prometa industrije u BiH se diseminira na mjesečnoj osnovi.
	10. Dostupnost i razumljivost
	10.1. Saopćenja	Saopćenja indeksa prometa u industriji se objavljuju 30. u mjesecu za prethodni mjesec, u skladu sa definisanim datumima objave u Kalendaru publikovanja, u 11 sati na web stranici Agencije:
		http://bhas.gov.ba/Calendar/Category/18?lang=bs
		Objavljuju se sljedeća saopćenja:  -  Indeks prometa u industriji u Bosni i Hercegovini za mjesec ___ tekuće godine.
		http://www.bhas.gov.ba/data/Publikacije/Saopstenja/2021/IND_04_2020_12_0_BS.pdf
		Indeksi su predstavljeni kao gross, kalendaski i sezonski prilagođeni i trend-ciklus serije za BiH za nivo ukupne industrije,  GIG-ove i indeks prometa za domaće tržište i strano tržište.
	10.2. Publikacije	'-  BiH u brojevima – dio „Industrija“
		http://bhas.gov.ba/Calendar/Category/30?lang=bs
	10.3. Online baza podataka	On-line baza podataka u programu Excel dostupna je na sljedećem linku:
		http://bhas.gov.ba/data/Publikacije/VremenskeSerije/IND_02.xls
	10.4. Pristup mikro podacima	Mikro podaci se ne diseminiraju i nisu dostupni korisnicima.
	10.5. Drugo	Podaci se dostavljaju Eurostatu koji također objavljuje podatke za Bosnu i Hercegovinu na svojoj web stranici.
	10.6. Dokumentacija o metodologiji	Metodološka objašnjenja su dostupna na kraju svakog ITI saopćenja koje je dostupno na web stranici Agencije:
		http://bhas.gov.ba/Calendar/Category/18
	10.7. Dokumentacija o kvalitetu	Izrada Izvještaja o kvalitetu je u toku.
	11. Upravljanje kvalitetom
	11.1. Osiguranje kvaliteta	Agencija za statistiku BiH opredijeljena je za osiguranje kvaliteta u izradi službene statistike na osnovu člana 19. stav 1. tačka „Zakon o statistici BiH, Službene novine BiH 26/04; 42/04 ”.  Politika upravljanja kvalitetom kao element sistema upravljanja kvalitetom općenito se odnosi na sljedeće komponente: kvalitet poslovnog procesa kao i druge elemente sistema za upravljanje kvalitetom, poput planiranja i kontrole. Kako bi osigurala kvalitet procesa i proizvoda, Agencija za statistiku implementira model upravljanja kvalitetom (TQM) izrađen pomoću CAF alata. Zajednički okvir za samoprocjenu (CAF) je opšti alat za upravljanje kvalitetom koji se preporučuje institucijama iz  javnog sektora, inspirisan modelom izvrsnosti Evropske fondacije za upravljanje kvalitetom (EFQM). Proces samoocjenjivanja identificira i prati sve organizacijske rezultate, daje povratne informacije o organizacijskim kapacitetima i rezultatima procesa politike i planiranja. Alat za bodovanje za samoocjenjivanje ima 9 ključnih pokazatelja i 28 kriterija na osnovu kojih je moguće mjeriti postignuti nivo upravljanja i utvrditi koje su kritične tačke za poboljšanja u budućnosti. Ovaj pristup posmatra organizaciju iz različitih uglova istovremeno tj. ima holistički pristup analizi učinka organizacije. BHAS koristi „Smjernice CAF-a za implementaciju“ i plan implementacije u 10 koraka stoga razvijen kako bi pomogao organizacijama da ga koriste na najefektivniji  i najefikasniji način. Proces samoocjenjivanja identifikuje i prati sve važne organizacione rezultate i daje povratne informacije o organizacionim kapacitetima i rezultatima procesa politike i planiranja. Ovaj model praćenja kvalitete zahtijeva izradu standardiziranog upitnika koji uključuje sve principe u modelu. Kako bi se osigurao kvalitet statistike, Agencija je izradila dokument Politika i program upravljanja kvalitetom koji je dostupan na web stranici:
		https://bhas.gov.ba/data/Dokumenti/Kvalitet/QM_Politika_i_Program_BHAS.pdf
	11.2. Procjena kvaliteta	Kvalitet proizvoda službene statistike (glavni pokazatelji/statistike) redovno se ocjenjuje u izvještajima o kvaliteti putem izračunavanja pokazatelja kvaliteta. S druge strane, procesi uključeni u statističku proizvodnju procjenjuju se posebnim pokazateljima kvalitete procesa u izvještajima o kvaliteti i dodatno kroz GSBPM dokumentaciju.
	12. Relevantnost
	12.1. Korisničke potrebe	Ključni korisnici podataka iz statističkog istraživanja su: -Međunarodni glavni korisnici: Eurostat, MMF, UN/UNECE, OECD, WB; -Domaći glavni korisnici: Direkcija za ekonomsko planiranje pri Vijeću ministara BiH, Vanjskotrgovinska komora BiH, Centralna banka BiH, Ministarstvo finansija, ostala tijela i institucije vlade; -Ostali korisnici: poslovni subjekti-preduzeća, udruženja poslodavaca, istraživači i studenti, mediji i opća javnost; Interno se ovi podaci koriste u statistici nacionalnih računa za proizvodnju bruto domaćeg proizvoda te za poređenja i kontrole u Strukturnim i Kratkoročnim poslovnim statistikama.
	12.2. Zadovoljstvo korisnika	Jedan od ključnih elemenata u osiguravanju kvalitete statističkih podataka je praćenje zadovoljstva korisnika. Za ovo istraživanje ne postoji posebna anketa o zadovoljstvu korisnika.  Rezultati Ankete o zadovoljstvu korisnika dostupni su na web stranici:
		https://bhas.gov.ba/
	12.3. Kompletnost podataka	Imajući u vidu zahtjeve iz EU STS Uredbe 1165/98 koja se odnosi na nivo detalja za ITI, kao i dužine vremenskih serija, svi zahtjevi su ispunjeni. Vremenske serije su dostupne od januara 2010. godine na osnovu NACE Rev. 2 (KD BiH 2010) klasifikacije za Ukupno industriju, GIG-ove te područja djelatnosti, kako za domaće tako i za strano tržište.
	13. Tačnost i pouzdanost procjene
	13.1. Opća tačnost procjene	S obzirom na vrlo visoko stopu odgovora, cca 98%, ukupna tačnost je veoma dobra. Za sve izvještajne jedinice uzete u uzorak podaci moraju biti popunjeni prije kompiliranja podataka (prozivaju se izvještajne jedinice ili posjećuju, ukoliko i nakon prozivke nije moguće dobiti podatak vrši se imputacija). Isključivanje malih preduzeća ne dovodi do značajnog bilansa u seriji.
	13.2. Greška uzorkovanja	Ne postoji dostupan podatak niti je napravljena procjena greške uzorkovanja jer ju je veoma teško izračunati. ITI rezultati su izračunati primjenom cut-off uzorka.
	13.3. Neuzoračka greška	Obuhvat za ovu statistiku se analizira na godišnjem nivou i na osnovu tih analiza pravi se obuhvat za narednu godinu. Nije moguće kvantificirati grešku obuhvata jer se radi o uzorku koji nije baziran na vjerovatnoći (slučajnom uzorkovanju). S obzirom na visoku stopu odgovora (približno 98%), mali je broj preduzeća (uglavnom mala preduzeća), cca 2% koja ne dostavljaju odgovore (neodgovor jedinice).  U slučaju neodgovora jedinice, koriste se sljedeće metode imputacije: na osnovu podataka iz prethodnog mjeseca ili na osnovu podataka o trendu prometa najsličnijih jedinica. U slučaju nedogovora na pojedine stavke iz upitnika, kontaktiraju se izvještajne jedinice putem telefona dok se ne dobiju odgovori. Vrše se provjere podataka primjenom logičkih i matematičkih kontrola prilikom i nakon unosa podataka u aplikaciju. Uzorak na velikom broju malih preduzeća (ispod 20 zaposlenih) nije primjenjen zbog velikog opterećenja izvještajnih jedinica kao i visokih troškova provođenja istraživanja. Mikro podaci se automatski provjeravaju tokom unosa podataka u IT aplikaciju s primjenom numeričke i logičke tekuće kontrole, kao i poređenje  podataka sa podacima iz prethodnog mjeseca. Za svako preduzeće podaci se porede sa podacima prethodnog mjeseca i istog mjeseca prethodne godine kako bi se pronašla moguća odstupanja. Za teritoriju entiteta, podaci su pod kontrolom entitetskih zavoda za statistiku, a za područje Brčko Distrikta, kontrola je izvedena od strane Agencije za statistiku BiH. Za agregirane  podatke, provjera se obavlja od strane različitih osoba, prvo osobe koje su direktno uključene u izračun indeksa, a zatim pojedinacno od strane osoba koje su odgovorne za ITI.  Veliki broj tabela se priprema u Excel-u svaki mjesec kako bi se provjerili podaci za svaki entitet, a zatim se vrši provjera podataka za nivo BiH.
	14. Pravovremenost i tačnost objave
	14.1. Pravovremenost	Prikupljanje podataka se vrši  u mjesečnoj frekvenciji. Izvještajne jedinice imaju rok 15. u mjesecu da dostave podatake za prethodni (referentni) mjesec. Eventualno, još dva dana imaju na raspolaganju za ponovni poziv jedinica koje nisu dostavile podatke, kako bi se dobili podaci od svih izvještajnih jedinica. Rok za objavu podataka je T + 30 dana (za nivo BiH) za preliminarne rezultate. Preliminarni rezultati postaju konačni danom objavljivanja saopćenja za  naredni mjesec.
	14.2. Tačnost	Nema odstupanja između najavljenog i stvarnog datuma objave (prema Kalendaru objavljivanja). Svih 12 saopćenja mjesečnog istraživanja kretanja prometa u industriji su objavljeni na dan objave predviđen Kalendarom publikovanja.
	15. Usklađenost i uporedivost
	15.1. Uporedivost - geografska	S obzirom da se ITI rezultati objavljuju u skladu sa EU STS Regulativom 1165/1998, rezultati su uporedivi sa drugim zemljama (prije svega EU), koje primjenjuju ovu regulativu, metodologiju i odgovarajuće klasifikacije.
	15.2. Vremenska uporedivost	Indeks prometa u industriji za BiH se izračunava i objavljuje od januara 2017. godine u mjesečnoj periodici koristeći NACE Rev.2 klasifikaciju na ukupnom nivou industrije i GIG-ova, te nivoa ukupno domaće i ukupno strano tržište. Počevši od 2018. godine, sve ITI serije izračunate na baznu 2010. godinu (2010 = 100) pretvaraju se u novu baznu 2015. godinu (2015 = 100) kako bi se osigurala uporedivost tokom vremena.
	15.3. Usklađenost – cross domain	Konzistentnost sa godišnjim indikatorima industrijskog prometa je osigurana sa: - Godišnjim istraživanjem PRODCOM-a u kojem su prikupljeni podaci iz većeg broja izvještajnih jedinica (cut-off uzorak izvještajnih jedinica - preduzeća i KAU sa najmanje 10 zaposlenih osoba), pomoću NIP BiH/PRODCOM klasifikacije koja se svake godine ažurira sa važećom PRODCOM Listom. Trenutno, NIP BiH/PRODCOM 2019 koristi EU PRODCOM Listu 2019. Podaci o mjesečnom prometu industrije konzistentni su sa rezultatima PRODCOM istraživanja (varijabla Vrijednost prodatih proizvoda i usluga). - Rezultatima SBS istraživanja. SBS podaci se koriste za poređenje rezultata na godišnjem nivou i izračun strukture pondera za nivo grane, oblasti, područja i GIG-ova prema NACE Rev.2. (KD BiH 2010). Konzistentnost ITI podataka se provjerava svake godine sa podacima SBS i PRODCOM istraživanja.
	15.4. Usklađenost – interna	Aproksimativno je moguće upoređivati podatke ovog istraživanja i sa podacima iz stastistike Nacionalnih računa i u većini slučajeva podaci su konzistentni. Za izračunavanje BiH ITI-a koristi se Laspeyres indeks godišnje povezan putem chain-linkinga. Viši nivoi ITI-a su godišnje povezani korištenjem godišnjeg preklapanja tj. godišnjeg prosjeka godine t-1. ITI se računa chain-linking metodom za nivoe razreda, grane, oblasti, područja djelatnosti kao i za nivo glavnih industrijskih grupa (GIG), kao i ukupni nivo NACE Rev.2 Klasifikacije (KD BiH 2010), za nivo ukupnog tržišta te domaćeg i stranog. Desezonirani ITI podaci za BiH su dobijeni korištenjem TRAMO-SEATS metode koja se zasniva na ARIMA modelu korištenjem Jdemetra+ software-a. Sezonskim i kalendarskim prilagođavanjem su dobijene vrijednosti za nivo ukupne industrije, područja i GIG-ove, kako za ukupno, tako i za domaće i strano tržište, koji su koherentni sa podacima iz izvorne (bruto) serije.
	16. Troškovi i opterećenje	Godišnji operativni troškovi za provođenje istraživanja ogledaju se u materijalnim troškovima i broju sati koje rade zaposlenici Agencije za statistiku BiH i podružnica Agencije Brčko distrikta.
	17. Revizija podataka
	17.1. Revizija podataka – politika	Agencija za statistiku BiH trenutno nema službeni dokument koji se odnosi na politiku revizije.
	17.2. Revizija podataka – praksa	Revizija nije planirana niti izvršena.
	18. Statistička obrada
	18.1. Izvor podataka	Mjesečno statističko istraživanje: Mjesečno istraživanje o proizvodnji u industriji  (M KPS IND-1) je glavni izvor podataka za ITI izračunavanje, koja se provodi na tradicionalan način slanjem papirnih upitnika na teren putem pošte. Istraživanje obuhvata oko 90% ukupne dodane vrijednosti industrije na 3- cifrenom nivou NACE Rev. 2 (KD BiH 2010).
	18.2. Učestalost prikupljanja podataka	Učestalost prikupljanja podataka je mjesečna, sa rokovima do 15. tekućeg mjeseca za predhodni referentni mjesec tokom 2020. godine.
	18.3. Prikupljanje podataka	ITI podaci za BiH se prikupljaju kroz statističko istraživanje M KPS IND-1 koje se provodi poštanskim putem, korištenjem papirnih upitnika. Podaci se prikupljaju putem kantonalnih, odnosno regionalnih ureda entiteta za nivo entiteta i od strane Ekspoziture Brčko Distrikta za teritoriju Brčko Distrikta koja je u nadležnosti Agencije za statistiku BiH.
	18.4. Validacija podataka	Entitetski Zavodi za statistiku vrše unos i validaciju podataka za teritorije entiteta, a za teritoriju Brčko Distrikta to obavlja BHAS. Entitetski zavodi dostavljaju Agenciji, u za to propisanim i usklađenim formama, sve podatke neophodne za kompilaciju ITI-a za nivo BiH. Primijenjuju se cross-checking kontrole nad podacima, uočeni "sumnjivi" podaci se provjeravaju i vraćaju entitetskim zavodima na provjeru. Entitetski zavodi ponovno vrše kontrolu podataka, a ukoliko je neophodno vrše ponovnu prozivku izvještajnih jedinica telefonom ili posjećuju izvještajne jedinice. Ovo je ustaljena praksa već duže vremena što omogućava odsjecima industrije dobijanje kvalitetnih i provjerenih podataka. Validacija obrade podataka se vrši kroz primjenu procedura za automatsku kontrolu podataka, tretman i validaciju svaki mjesec. Proces validacije obuhvata: međuprovjeru (cross cutting), provjeru sa prethodnim podacima itd. Nakon toga vrši se izračunavanje indeksa koji se također provjerava i validira. Sve provjere se vrše kroz web aplikaciju za Industriju. Za potrebe Eurostata kreiran je format koji zadovoljava strukturu formata za dostavu podataka. Za dostavu podataka Eurostatu, format filea razvijen je u IT aplikaciji. Eurostat file je razvijen kao Excel file, kao što je predviđeno GESMES/TS vodičem za korisnike.
	18.5. Kompilacija podataka	ITI za BiH je Laspeyres lančani indeks koji se dobija korištenjem godišnjeg preklapanja (annual overlap). Prosjek prethodne godine se koristi kao lančani i bazni period. Kao ponderi za izračun ITI-a koriste se učešća vrijednosti turnovera (prodaje – sales) iz SBS istraživanja, ali i PRODCOM istraživanja s ciljem provjere konzistentnosti podataka. Lančano povezivanje se vrši po nivoima agregiranja, i to: razred, grana, oblast, područje, GIG-ovi i ukupno Industrija prema NACE Rev.2 klasifikaciji (KD BiH 2010), kako za ukupno tako i za domaće i strano tržište. Podaci o prometu (za domaće i strano tržište) se agregiraju sa nivoa razreda na nivo grane za koju se izračunava ITI kao prvi indeks (za domaće i strano tržište), zatim se ITI indeksi većih nivoa agregiranja (oblasti) računaju množenjem indeksa grana sa odgovarajućim ponderima (učešćem vrijednosti prometa svake grane u pripadajućoj oblasti), kako za domaće tako i za strano tržište, i tako redom za nivo područja, GIG-a i ukupno domaćeg i stranog tržišta. Za ukupno tržište, po svim nivoima agregiranja, ITI se računa množenjem ITI indeksa domaćeg i ITI indeksa stranog tržišta sa pripadajućim ponderima (učešćem ovih tržišta u ukupnom tržištu). Indeksi za GIG-ove se računaju na isti način. Struktura (ponderi) vrijednosti prometa za 2019. godinu izračunata je korištenjem posljednjih raspoloživih SBS podataka i korigovana raspoloživim PRODCOM rezultatima. Struktura za domaće i strano tržište dobija se iz podataka PRODCOM istraživanja.
	18.6. Prilagođavanje	Vrši se sezonsko i kalendarsko prilagođavanje izvornih indeksa korištenjem JDemetra+ software-a, verzija 2.2. i TRAMO-SEATS metode (regresiona metoda) zasnovane na ARIMA modelima, a objavljuju se indeksi kao izvorni/neprilagođeni, te indeksi podešeni za sezonsi, kalendarski uticaj i trend. Direktna metoda se koristi u entitetskim statističkim zavodima, a za nivo BiH, koriste se prilagođeni indeksi od entiteta i množe sa fiksnom ponderima (učešćem svakog entiteta u BiH za pojedini nivo agregiranja) tokom pet godina.
	18.7. Sezonsko prilagođavanje	Nije moguće.
	19. Komentar	/