Godišnje istraživanje o strukturi zarada Referentni metapodaci u Euro SDMX Metadata Structure (ESMS) Agencija za statistiku BiH
	1. Kontakt
	2. Podaci o ažuriranju metapodataka
	3. Prezentacija statistike
	4. Jedinica mjere
	5. Referentni period
	6. Institucionalni mandat (ovlaštenje)
	7. Povjerljivost
	8. Politika diseminacije
	9. Učestalost diseminacije podataka
	10. Dostupnost i razumljivost
	11. Upravljanje kvalitetom
	12. Relevantnost
	13. Tačnost i pouzdanost podataka
	14. Pravovremenost i tačnost objave
	15. Usklađenost i uporedivost
	16. Troškovi i opterećenje
	17. Revizija podataka
	18. Statistička obrada
	19. Komentar
	1. Kontakt
	1.1. Nadležna institucija	AGENCIJA ZA STATISTIKU BOSNE I HERCEGOVINE
	1.2. Nadležna organizaciona  jedinica	Sektor za demografiju i socijalne statistike - Odsjek za statistiku tržišta rada
	1.3. Kontakt osoba	a) Vladimir Mijović b) Tijana Popić
	1.4. Funkcija kontakt osobe	a) Šef odsjeka za statistiku tržišta rada b) Stručni savjetnik za statistiku tržišta rada
	1.5. Kontakt poštanska adresa	Zelenih beretki 26, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
	1.6. Kontakt e-mail adresa	vladimir.mijovic@bhas.gov.ba tijana.popic@bhas.gov.ba
	1.7. Broj telefona	+387 33 911 991; +387 33 911 962
	1.8. Broj faksa	+387 33 220 622
	2. Podaci o ažuriranju metapodataka
	2.1. Datum poslednje potvrde  validnosti metapodataka	11/11/2025
	2.2. Datum poslednje objave metapodataka	30/12/2025
	2.3. Datum poslednjeg ažuriranja metapodataka	11/11/2025
	3. Prezentacija statistike
	3.1. Opis podataka	Istraživanjem o strukturi zarada dobijaju se podaci o prosječnim mjesečnim i godišnjim zaradama, kao i o prosječnim zaradama po satu rada, prema individualnim karakteristikama zaposlenih - zanimanje, pol, stepen obrazovanja, starost, dužina radnog staža u poslovnom subjektu, vrsta ugovora zaposlenog (rad na neodređeno i određeno vrijeme i rad po ugovoru o obavljanju privremenih i povremenih poslova), kao i prema karakteristikama poslovnog subjekta u kojem zaposleni rade - djelatnost, veličina i oblik svojine poslovnog subjekta. Ovi podaci omogućavaju poslodavcima i kreatorima ekonomske politike uvid u stanje i strukturu troškova rada u Bosni i Hercegovini.  Rezultati ovoga istraživanja omogućavaju poslodavcima i kreatorima ekonomske politike uvid u stanje i strukturu troškova rada na domaćem tržištu rada i njihovo poređenje sa međunarodnim tržištem rada. Metodološke postavke Istraživanja zasnovane su na preporukama i definicijama Evropske statističke kancelarije EUROSTAT-a i Regulativama vijeća EU i Evropske komisije. Istraživanje o strukturi zarada, prema regulativama, provodi se u četvorogodišnjoj dinamici.
	3.2. Klasifikacije koje se koriste u istraživanju	Klasifikacija djelatnosti BiH: koristi se NACE rev.2 (KDBiH)
	3.3. Sektor obuhvaćen istraživanjem	Istraživanjem su obuhvaćeni svi ekonomski sektori, izuzev sektora A - Poljoprivreda, šumarstvо i ribolov.
	3.4. Statistički koncepti i definicije	Podaci za referentnu godinu: Pod godišnjom zaradom se podrazumijevaju sve isplate zaposlenima na koje se plaćaju pripadajući porez i doprinosi. Godišnju zaradu čine: isplate za rad sa punim, kraćim od punog ili dužim od punog radnog vremena (prekovremeni rad), zaostale isplate ili razlike u zaradama, dodaci za dežurstva, za rad noću i rad u smjenama, rad nedeljom i praznikom, bonusi, redovni mjesečni bonusi, naknade troškova prevoza za dolazak na posao i odlazak sa posla, naknade za ishranu u toku rada, kao i naknade za neizvršene sate rada (godišnji odmor, plaćeno odsustvo, praznici, bolovanja na teret poslodavca odsustvo zbog stručnog usavršavanja, zastoj u radu koji nije nastao krivicom radnika). Ukupni godišnji bonusi obuhvataju zbir svih kvartalnih i godišnjih bonusa u bruto iznosu (bonusi koji se ne isplaćuju svakog mjeseca). Obuhvataju bonuse isplaćene na osnovu periodičnih i završnih računa, trinaestu platu, regres za korišćenje godišnjeg odmora i druga periodična primanja koja imaju karakter zarade, kao i jubilarne nagrade i otpremnine zaposlenima pri odlasku u penziju ili za čijim je radom prestala potreba. Broj sedmica na koji se odnosi bruto godišnja plata se izračunava tako što se ukupan broj dana (sa vikendima) na koje se odnosi plata podijeli sa 7. Ukupan neto godišnji iznos redovnih mjesečnih novčanih primanja zaposlenog za referentnu godinu obuhvata zbir svih mjesečnih neto plata i ostalih mjesečnih primanja zaposlenog (topli obrok, prevoz) za referentnu godinu na koje se ne plaćaju porezi i doprinosi. Broj dana godišnjeg odmora predstavlja broj dana godišnjeg odmora na koji je zaposleni imao pravo u referentnoj godini, bez obzira na to da li su ti dani iskorišćeni ili ne. Pri izračunavanju prosječne godišnje zarade, medijane godišnje zarade, prosječnih bonusa, prosječne naknade troškova prevoza, prosječnog broja dana godišnjeg odmora, uzimaju se u obzir samo zaposleni koji su radili 30 i više sedmica tokom referentne godine. U slučaju da zaposlena lica, koja su primila zaradu za oktobar referentne godine nisu radila tokom cijele godine (zbog bolovanja, neplaćenog odsustva, zato što je zaposleni počeo da radi tokom oktobra referentne godine  itd.), podaci za cijelu godinu se dobijaju odgovarajućim ekspandiranjem. Takođe, kako bi se eliminisale razlike u zaradama koje su rezultat različitog broja sati rada između zaposlenih sa punim i nepunim radnim vremenom, zarade zaposlenih sa nepunim radnim vremenom se ekspandiraju na iznos zarada koji odgovara punom radnom vremenu. Sve navedene varijable, koje se prikupljaju za referentnu godinu, ekspandiraju su tako da odgovaraju podacima za cijelu godinu (u slučaju da zaposlena lica nisu radila tokom cijele godine). Dodatna ekspandiranja podataka za zaposlene sa nepunim radnim vremenom vrše se kod godišnjih zarada i bonusa, kako bi se dobili iznosi koji odgovaraju punom radnom vremenu. Podaci za referentni mjesec (oktobar): Ukupna bruto mjesečna novčana primanja zaposlenog obuhvataju bruto platu za oktobar (bez obzira u kojem mjesecu je izvršena isplata), topli obrok i prevoz za oktobar referentne godine. U ovaj izons su uključeni i bonusi isplaćeni u referentnom mjesecu, dodaci za prekovremene sate, kao i dodaci za smjenski ili noćni rad, rad nedeljom ili praznikom i slično, ukoliko postoje. Posebni dodaci za rad u smjenama, noćni rad i rad nedjeljom i praznicima predstavlja dio ukupnog iznosa zarade isplaćene za oktobar. U skladu sa Uredbom Komisije (EZ) 1738/2005, dodatak za prekovremeni, smjenski ili noćni rad, rad nedeljom ili praznikom prikazuju se odvojeno. Ukupna neto mjesečna novčana primanja zaposlenog obuhvataju neto platu za oktobar (bez obzira u kojem mjesecu je izvršena isplata) i ostale mjesečne isplate (topli obrok, prijevoz) na koje se ne plaćaju porezi i doprinosi. Ukupan broj plaćenih sati za oktobar referentne godine uključuje efektivne sate, prekovremene sate i neizvršene sate koje osoba nije radila, ali su plaćeni od strane poslovnog subjekta (npr. bolovanja na teret poslodavca, praznici i sl.), tj. sve sate za koje je isplaćena plata za mjesec oktobar. Broj plaćenih prekovremenih sati rada predstavlja broj plaćenih sati koje je zaposleni, na zahtjev poslodavca, radio duže od ugovorenog radnog vremena. Platni jaz između žena i muškaraca predstavlja procentualno učešće razlike između prosječne zarade po satu zaposlenih muškaraca i žena u prosječnoj zaradi po satu muškaraca. Učešće zaposlenih sa niskim zaradama u ukupnom broju zaposlenih definiše se kao udio onih zaposlenih koji zarađuju dvije trećine ili manje od medijane zarade po satu u ukupnom broju zaposlenih.
	3.5. Statistička jedinica	Jedinica posmatranja su aktivna prava lica sa 10 i više zaposlenih izabrana u uzorak.
	3.6. Statistička populacija	Ciljana populacija Istraživanja o strukturi zarada su sva aktivna preduzeća iz svih sektora djelatnosti KDBiH 2010 (izuzev sektora A) koja imaju 10 i više zaposlenih prema Statističkom poslovnom registru.
	3.7. Referentno geografsko područje	Podaci se odnose na Bosnu i Hercegovinu.
	3.8 Vremenska pokrivenost	Podaci Istraživanja o strukturi zarada se proizvode i objavljuju u četverogodišnjoj dinamici.
	3.9. Bazni period	-
	4. Jedinica mjere	Podaci Istraživanja o strukturi zarada se izražavaju u konvertibilnim markama i u procentima.
	5. Referentni period	Istraživanje o strukturi zarada provodi se za referentnu godinu i referentni mjesec oktobar iste te godine.
	6. Institucionalni mandat (ovlaštenje)
	6.1. Pravni akti i drugi sporazumi	Istraživanje o srukturi zarada provodi se na osnovu : • Zakona o statistici Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“ br. 26/04 i 42/04), Zakona o statistici u Federaciji Bosne i Hercegovine („Službene novine FBiH“ br. 63/03 i 9/09) i Zakona o statistici • Godišnji Plana rada  Agencije za statistiku BiH, • Regulative Vijeća EU br. 530/1999 od 9. marta 1999. godine o strukturnoj statistici o dohotku i troškovima rada, • Regulative Evropske komisije br. 1916/2000 od 8. septembra 2000. o provedbi Regulativama vijeća br. 530/1999 o strukturnoj statistici o dohotku i troškovima rada u odnosu na definisanje i prenos informacija o strukturi dohotka • Regulative Evropske komisije br. 1738/2005 od 21. oktobar 2005. o izmjeni Regulative komisije 1916/2000 u odnosu na definisanje i prenos informacija o strukturi dohotka • Metodoloških uputstava Evropske statističke kancelarije EUROSTAT.
	6.2. Razmjena (posredovanje) podataka	Podaci Istraživanja o strukturi zarada razmjenjuju se sa EUROSTATom, a dugim korisnicima su dostupini po zahtjevu.
	7. Povjerljivost
	7.1. Povjerljivost - politika	Povjerljivost statističkih podataka je uređena zakonom, a osoblje koje provodi statističko istraživanje ima po istom pravnom osnovu obavezu zaštite povjerljivosti. Zakon o statistici BiH (Sl. glasnik BIH 26/04 i 42/04 - Poglavlje XI - član 23.-29.) utvrđuje princip poverljivosti kao jedan od glavnih principa. Agencija za statistiku BiH distribuira statistike u skladu sa statističkim načelima Kodeksa prakse evropske statistike a posebno sa načelom statističke povjerljivosti.
	7.2. Povjerljivost – postupanje sa podacima	Dokument "Pravila o zaštiti statističkih podataka u Agenciji za statistiku" navodi postupke za osiguranje povjerljivosti tokom prikupljanja, obrade i diseminacije - uključujući protokole za osiguranje pristupa pojedinim podacima, pravila za definiranje povjerljivih ćelija u izlaznim tablicama i postupke za otkrivanje i sprječavanje naknadnog otkrivanja, kao i pristupa mikropodacima u istraživačke svrhe. Potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju sa Agencijom za statistiku Bosne i Hercegovine, korisnici podataka koji imaju pristup pojedinačnim podacima dužni su: tretirati pojedinačne anonimne podatke kao povjerljive u skladu sa pravila, propise i procedure, osigurati odgovarajuću zaštitu pojedinačnih podataka u skladu s pravilima, propisima i procedurama, štititi  prijenos mikropodataka i uništiti medij na kojima se podaci nalaze, kao i prateću dokumentaciju, pet dana nakon objavljivanja rezultati.
	8. Politika diseminacije
	8.1. Kalendar objavljivanja	BHAS svake godine objavljuje Kalendar publikovanja sa tačnim datumom i vremenom objavljivanja statistike za narednu godinu.
	8.2. Pristup kalendaru objavljivanja (link)	Kalendar publikovanja dostupan je na:
		https://bhas.gov.ba/Calendar/
	8.3. Pristup korisnika	Podaci se distribuiraju svim korisnicima putem službene web stranice Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine:
		https://bhas.gov.ba
	9. Učestalost diseminacije podataka	Rezultati Istraživanja o strukturi zarada se objavljuju u četverogodišnjoj dinamici, prema Kalendaru publikovanja podataka.
	10. Dostupnost i razumljivost
	10.1. Saopštenja	Podaci Istraživanja o strukturi zarada u formi Saopštenja su dostupni na internet stranici Agencije za statistiku BiH:
		https://bhas.gov.ba/Calendar/Category?id=13&page=5&statGroup=13&tabId=2
	10.2. Publikacije	Ne postoji publikacija sa rezultatima Istraživanja o strukturi zarada.
	10.3. Online baza podataka	Nisu dostupni podaci na  on-line bazi podataka BHAS-a.
	10.4. Pristup mikro podacima	Anonimizirane baze mikropodataka mogu se dobiti pod određenim uslovima propisanim članom 18. Pravilnika o zaštiti statističkih podataka Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, Poglavlje VI – Regulisani pristup mikropodacima u istraživačke svrhe koji je dostupan na sljedećem linku:
		https://bhas.gov.ba/data/Dokumenti/pdf/PRAVILNIK_O_ZASTITI_STATISTICKIH_PODATAKA.pdf
	10.5. Drugo	Internetske stranice drugih institucija, pisani zahtjevi, telefonsko posredovanje, digitalni mediji, publikacije međunarodnih organizacija, baze podataka namjenjene za internu upotrebu, baze dostupne spoljnim korisnicima.
	10.6. Dokumentacija o metodologiji	Istraživanje o strukturi zarada:
		https://bhas.gov.ba/Calendar/Category/13
	10.7. Dokumentacija o kvalitetu	Izvještaji o kvalitetu se dostavljaju Eurostatu.
	11. Upravljanje kvalitetom
	11.1. Osiguranje kvaliteta	Agencija za statistiku BiH opredijeljena je za osiguranje kvaliteta u izradi službene statistike na osnovu člana 19. stav 1. tačka „Zakon o statistici BiH, Službene novine BiH 26/04; 42/04 ”.  Politika upravljanja kvalitetom kao element sistema upravljanja kvalitetom općenito se odnosi na sljedeće komponente: kvalitet poslovnog procesa kao i druge elemente sistema za upravljanje kvalitetom, poput planiranja i kontrole. Kako bi osigurala kvalitet procesa i proizvoda, Agencija za statistiku implementira model upravljanja kvalitetom (TQM) izrađen pomoću CAF alata. Zajednički okvir za samoprocjenu (CAF) je opšti alat za upravljanje kvalitetom koji se preporučuje institucijama iz  javnog sektora, inspirisan modelom izvrsnosti Evropske fondacije za upravljanje kvalitetom (EFQM). Proces samoocjenjivanja identificira i prati sve organizacijske rezultate, daje povratne informacije o organizacijskim kapacitetima i rezultatima procesa politike i planiranja. Alat za bodovanje za samoocjenjivanje ima 9 ključnih pokazatelja i 28 kriterija na osnovu kojih je moguće mjeriti postignuti nivo upravljanja i utvrditi koje su kritične tačke za poboljšanja u budućnosti. Ovaj pristup posmatra organizaciju iz različitih uglova istovremeno tj. ima holistički pristup analizi učinka organizacije. BHAS koristi „Smjernice CAF-a za implementaciju“ i plan implementacije u 10 koraka stoga razvijen kako bi pomogao organizacijama da ga koriste na najefektivniji  i najefikasniji način. Proces samoocjenjivanja identifikuje i prati sve važne organizacione rezultate i daje povratne informacije o organizacionim kapacitetima i rezultatima procesa politike i planiranja. Ovaj model praćenja kvalitete zahtijeva izradu standardiziranog upitnika koji uključuje sve principe u modelu. Kako bi se osigurao kvalitet statistike, Agencija je izradila dokument Politika i program upravljanja kvalitetom koji je dostupan na web stranici:
		https://bhas.gov.ba/data/Dokumenti/Kvalitet/QM_Politika_i_Program_BHAS.pdf
	11.2. Procjena kvaliteta	Kvalitet proizvoda službene statistike (glavni indikatori/statistike) redovno se ocjenjuje u izvještajima o kvalitetu putem izračunavanja indikator/kvaliteta. S druge strane, procesi uključeni u statističku proizvodnju procjenjuju se posebnim pokazateljima kvaliteta procesa u izvještajima o kvalitetu i dodatno kroz GSBPM dokumentaciju.
	12. Relevantnost
	12.1. Korisničke potrebe	Ključni korisnici podataka Istraživanja o strukturi zarada su: Vijeće ministara BiH,  Direkcija za ekonomsko planiranje, Direkcija za evropske integracije, Agencija za rad i zapošljavanje BiH, Ministarstvo finansija BiH, Eurostat, UNDP, Svjetska banka, Međunarodni monetarni fond, ambasade i konzularna predstavništva stranih država, privredni subjekti, fizičke osobe, opća javnost, mediji itd.
	12.2. Zadovoljstvo korisnika	Jedan od ključnih elemenata u osiguravanju kvalitete statističkih podataka je praćenje zadovoljstva korisnika. Za ovo istraživanje ne postoji posebna anketa o zadovoljstvu korisnika.  Rezultati Ankete o zadovoljstvu korisnika dostupni su na web stranici:
		https://bhas.gov.ba/
	12.3. Kompletnost podataka	Istraživanje o strukturi zarada provodi se na osnovu Regulative Vijeća EU br. 530/1999 i Regulative Evropske komisije br. 1916/2000 i 1738/2005. Istraživanje  o  strukturi zarada,  u  potpunosti  je  usklađeno  sa  regulativom  EU  i  Evropske komisije.
	13. Tačnost i pouzdanost podataka
	13.1. Opšta tačnost procjene	Istraživanje o strukturi zarada je istraživanje koje se zasniva na uzorku , pa su rezultati dobijeni ovom istraživanjem podložni uobičajenim vrstama grešaka u vezi sa tehnikama uzorkovanja i anketiranja: greške uzorkovanja, neuzoračke greške, greške mjerenja, procesuiranja i neodgovora.
	13.2. Greška uzorkovanja	Za alokaciju poslovnih subjekata po stratumima korišteno je »Neyman pravilo« na varijabli broj  zaposlenih (iz završnog računa) sa nekim modifikacijama praktične prirode. Neyman pravilo  kaže da jedinice uzorka treba izdvojiti srazmjerno broju elemenata iz okvira po stratumu,  i pomnožiti sa standardnom devijacijom broja zaposlenih iz SPR po stratumu. Neyman pravilo je (modifikovano) izmijenjeno na sljedeći način: -Poslovni subjekti sa 50+ zaposlenih potpuno su obuhvaćeni, -Ako stratum sadrži manje od 5 poslovnih subjekata,svi su obuhvaćeni, -Ako  Neyman  pravilo  odredi  uzorkovanje  manje  od  5  poslovnih  subjekata  (npr.  2  ili  3 poslovna subjekta), u stratumima koji sadrže 5 i više poslovnih subjekata, onda se obuhvata 5 poslovnih subjekata. Na osnovu opisane alokacije, stratifikovani slučajni uzorak je izvučen iz ukupnog okvira. R softver je korišten kao programski paket za izračun procijene, dok je izračun varijabli rađen u SPSS produktu. Greške uzorkovanja nastaju kao činjenica da se istrtaživanje ne provodi  na potpunom obuhvatu , tj. na svim  poslovnim  subjektima. Istraživanje  se  provodi  na  uzorku,  odnosno  na  dijelu  poslovnih subjekata. Takođe je poznato, da je za jedno istraživanje moguće izabrati veliki broj uzoraka, pri čemu bi svaki uzorak dao određene procjene ključnih indikatora koje bi bile više ili manje različite. Upravo nam greške uzorkovanja, koje su za razliku od neuzoračkih grešaka mjerljive, ukazuju na to koliko su naši dobijeni indikatori pouzdani. Kao provjera pouzdanosti indikatora koristi se koeficijent varijacije (CV) i interval puzdanosti.U ITR anketi prihvaćena je sljedeća notacija: 1.() podatak  je manje  siguran,  ako  je  koeficijent varijacije  (CV)  manji  od  0,20,  a  jednak  ili veći od 0,10 ili, izraženo u procentima, 10%≤ CV < 20%; 2.(())podatak je nesiguran, ako je koeficijent varijacije (CV) manji od 0,30, a jednak ili veći od 0,20 ili, izraženou procentima, 20% ≤ CV < 30%; 3.podatak  je ekstremnonesiguran, ako je koeficijent varijacije (CV) jednak ili veći od 0,30 ili,izraženo u procentima CV≥ 30%.
	13.3. Neuzoračka greška	Greške obuhvata (ili greške okvira) nastaju zbog razlika između populacije koja je obuhvaćena okvirom  i  ciljne  populacije.  Razlikujemo  tri  vrste  grešaka obuhvata:   nedovoljni   obuhvat (podobuhvat), prekomjerni obuhvat i višestruki listing (dupliciranje). Činjenica da se kao okvir za ovo istraživanje koristilo stanje Statističkog poslovnog registra  na dan  31.12. referentne godine,  a  traženi  podaci  se  upravo  odnose  na referentnu  godinu,  umanjuje mogućnost  pojave  grešaka  obuhvata.  Međutim,  greške  obuhvata  su  neminovnost  svih statističkih istraživanja, pa tako i istraživanja o strukturi zarada. Prekomjerni obuhvat u ovom istraživanju moguće je mjeriti kroz razloge neodgovora. Naime, ako je razlog neodgovora taj da je poslovni subjekat bio ugašen na početku referentne godine, likvidiran  ili  nije  poslovao  u  referentnoj  godini  smatra  se  da  nije  trebao  biti  uključen u okvir. U nedostatku preciznih informacija o tome što je razlog neodgovora za poslovne subjekte koje na neki način smatramo kao "prekomjerni obuhvat", odlučeno je da ove kompanije ostanu u neodzivu.
	14. Pravovremenost i tačnost objave
	14.1. Pravovremenost	Preliminarni podaci Istraživanja o strukturi zarada objavljuju se 18 mjeseci nakon kraja referentnog perioda, a konačni rezultati nakon 24 mjeseci.
	14.2. Tačnost	/
	15. Usklađenost i uporedivost
	15.1. Uporedivost - geografska	Nivo BiH, entiteti i Brčko distrikt BiH
	15.2. Vremenska uporedivost	/
	15.3. Usklađenost – cross domain	/
	15.4. Usklađenost – interna	/
	16. Troškovi i opterećenje	Godišnji operativni troškovi za provođenje istraživanja ogledaju se u materijalnim troškovima i broju sati koje rade zaposlenici Agencije za statistiku BiH i podružnica Agencije Brčko distrikta.
	17. Revizija podataka
	17.1. Revizija podataka - politika	Agencija za statistiku BiH trenutno nema službeni dokument koji se odnosi na politiku revizije.
	17.2. Revizija podataka – praksa	Revizije objavljenih podataka se obavljaju po potrebi, npr. u slučaju otkrivanja greške. U takvim slučajevima, revidirani podaci se jasno označavaju, a korisnici se obavještavaju kroz napomene uz saopštenje.
	18. Statistička obrada
	18.1. Izvor podataka	Jedinice posmatranja u ovom istraživanju su uzorkom izabrani poslovni subjekti - pravne osobe (privredna društva, preduzeća, ustanove, udruženja, fondacije i druge organizacije) koji su registrovani u Bosni i Hercegovini. Jedinice posmatranja su pravne osobe iz svih područja djelatnosti KD BiH 2010, osim područja: • A - Poljoprivreda, šumarstvо i ribolov Podaci su prikupljeni za pravne osobe kao cjelinu, a ne prema pripadajućim jedinicama u sastavu. Jedinice posmatranja su istovremeno i izvještajne jedinice.
	18.2. Učestalost prikupljanja podataka	Podaci se prikupljaju svake četvrte godine. Za provođenje Istraživanja o srukturi zarada koristi se obrazac u papirnoj formi i link za elektronsko popunjavanje obrasca..
	18.3. Prikupljanje podataka	Podaci se prikupljaju svake četvrte godine. Za provođenje Istraživanja o strukturi zarada koristi se obrazac u papirnoj formi i link za elektronsko popunjavanje obrasca. Izvještajne jedinice dostavljaju popunjene obrasce entitetskim područnim odjeljenjima u periodu od dva mjeseca. Obrasce pravne osobe popunjavaju na osnovu podataka iz računovodstvene i kadrovske evidencije. Iz kadrovske evidencije popunjavaju se podaci o broju zaposlenih u izvještajnim jedinicama, a iz računovodstvene evidencije podaci o isplatama plata i ostalih troškova rada. Obrasce dostavljaju izabrani poslovni subjekti čije sjedište je na teritoriji Bosne i Hercegovine. Rok za dostavljanje ovog izvještaja od strane poslovnih subjekata prema entitetskim područnim odjeljenjima je 60 dana. Nakon unosa svih zaprimljenih  obrazaca, entitetska područna odjeljenja dostavljaju  baze podataka u centralne statističke kancelarije. Proces obrade podataka u centralnim statističkim kancelarijama podrazumijeva provjeru, poređenje, editovanje i imputaciju podataka. Ovaj period, također, uključuje objavljivanje prvih i konačnih rezultata, izradu tabela koje zahtjeva Eurostat, dok je rok za izradu izvještaja o kvalitetu, koji takođe propisuje Regulativa EU, 24 mjeseca od kraja referentnog perioda.
	18.4. Validacija podataka	Entitetska područna odjeljenja pružaju stručnu pomoć izvještajnim jedinicama u slučaju nejasnoća prilikom popunjavanja obrasca, prikupljaju obrasce i kontrolišu obuhvat izvještaja za područno odjeljenja u kojem posluju, prozivaju telefonom poslovne subjekte koji se ne pridržavaju rokova navedenih na obrascu, kontrolišu ispravnost popunjenih obrazaca, unose podatke sa obrasca te vrše korekcije grešaka. U aplikaciji za unos podataka ugrađene su kontrole koje onemogućavaju da se u bazu unesu računski i logički neispravni podaci. Ovakav način unosa obezbjeđuje bazu sa logičkim i računski ispravnim podacima. Drugi dio obrade podataka Istraživanja o strukturi zarada vrši se u centralnim statističkim kancelarijama. Imputacija predstavlja postupak popunjavanja nedostajućih ili neprihvatljivih vrednosti u anketnim podacima. Cilj je smanjiti uticaj nepotpunih podataka na kvalitet i pouzdanost statističkih rezultata Istraživanja o strukturi zarada. Imputiraju se nedostajuće vrijednosti na koje ispitanici nisu znali ili željeli dati odgovor. Udio imputiranih podataka je zanemarljiv, jer je jedna od faza editovanja upravo kontaktiranje izvještajnih jedinica i dopuna nedostajućih podataka. Nakon završetka ove faze obrade, baza podataka se dostavlja Odsjeku za dizajn i metodologiju uzoraka i anketa koji vrši izračun zahtijevanih varijabli za ovo istraživanje. Ponderi se računaju na nivou stratuma i prilagođeni su stopama neodgovora po stratumima. Ne vrši se kalibracija, poststratifikacija i ponderisanje neodgovora. Na kraju, iz izračunatih varijabli Odsjek za statistiku tržišta radne snage izvodi rezultate Istraživanja o strukturi zarada.
	18.5. Kompilacija podataka	Obavljaju se postupci na podacima koji služe za izvođenje novih informacija u skladu sa datim setom pravila.
	18.6. Prilagođavanje	Ne koriste se statistički postupci za podešavanje serije (metode desezoniranja).
	19. Komentar	/