Indeks prometa trgovine na malo
(RTI) za BiH Referentni metapodaci u Euro SDMX Metadata Strukturi (ESMS) Agencija za statistiku BiH |
||||
1. Kontakt | ||||
2. Podaci o ažuriranju metapodataka | ||||
3. Prezentacija statistike | ||||
4. Jedinica mjere | ||||
5. Referentni period | ||||
6. Institucionalni mandat (ovlaštenje) | ||||
7. Povjerljivost | ||||
8. Politika diseminacije | ||||
9. Učestalost diseminacije podataka | ||||
10. Dostupnost i razumljivost | ||||
11. Upravljanje kvalitetom | ||||
12. Relevantnost | ||||
13. Tačnost i pouzdanost podataka | ||||
14. Pravovremenost i tačnost objave | ||||
15. Usklađenost i uporedivost | ||||
16. Troškovi i opterećenje | ||||
17. Revizija podataka | ||||
18. Statistička obrada | ||||
19. Komentar | ||||
1. Kontakt | ||||
1.1. Nadležna institucija | AGENCIJA ZA STATISTIKU BOSNE I HERCEGOVINE | |||
1.2. Nadležna organizaciona jedinica | Sektor za poslovne statistike - Odsjek za industriju i građevinarstvo | |||
1.3. Kontakt osoba | a) Alen Bajramović b) Mirza Agić c) Maja Hadži-Stojanov |
|||
1.4. Funkcija kontakt osobe | a) Šef odsjeka za statistiku industrije i
građevinarstva b) Viši stručni saradnik |
|||
1.5. Kontakt poštanska adresa | Zelenih beretki 26, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina | |||
1.6. Kontakt e-mail adresa | alen.bajramovic@bhas.gov.ba; mirza.agic@bhas.gov.ba;
maja.hadzi-stojanov@bhas.gov.ba;
|
|||
1.7. Broj telefona | +387 33 911 946; +387 33 911 961 | |||
1.8. Broj faksa | +387 33 220 622 | |||
2. Podaci o ažuriranju metapodataka | ||||
2.1. Datum poslednje potvrde validnosti metapodataka | 24.09.2021. | |||
2.2. Datum poslednje objave metapodataka | 24.09.2021. | |||
2.3. Datum poslednjeg ažuriranja metapodataka | 24.09.2021. | |||
3. Prezentacija statistike | ||||
3.1. Opis podataka | Objavljuju se podaci u obliku: mjesečnih i godišnjih stopa promjene izračunatih iz realnih indeksa prometa trgovine na malo u BiH, mjesečnih serija realnih baznih indeksa (2015=100), te realnih i nominalnih izvornih pokazatelja (stopa promjene i indeksa) u skladu sa Klasifikacijom djelatnosti BiH 2010 (u daljem tekstu: KD BiH 2010), prikupljeni na osnovu mjesečnog istraživanja trgovina na malo (M KPS TRG-1) u BiH. | |||
3.2. Klasifikacije koje se koriste u istraživanju | Klasifikacija ekonomskih djelatnosti BiH 2010 (KD BiH 2010) za
preduzeća (u potpunosti usklađena sa svim nivoima NACE
Rev.2). Klasifikacija proizvoda po djelatnostima BiH 2010 (KPPD BiH 2010), u potpunosti usklađen sa svim 6 –cifrenim nivoima iz CPA 2008. |
|||
3.3. Sektor obuhvaćen istraživanjem | Obuhvat djelatnosti: Istraživanjem su obuhvaćeni poslovni
subjekti/pravna lica koji su prema glavnoj djelatnosti registrovani da
obavljaju djelatnost trgovine na malo, osim trgovine motornim vozilima i
motociklima (oblast G47 - KD BiH 2010), te u manjoj mjeri poslovni subjekti
koji su prema glavnoj djelatnosti razvrstani u druge djelatnosti, ali
obavljaju i djelatnost trgovine na malo. Obuhvat po veličini: Za provođenje mjesečnog istraživanja trgovine na malo u BiH koristi se kombinovani metod punog obuhvata i stratifikovanog slučajnog uzorka. Uzorak je podijeljen na stratume prema entitetu kojem poslovni subjekt pripada, klasi finansijskog podatka (finansijski izvještaj za prethodnu godinu) i djelatnosti poslovnog subjekta (nivo razreda i grane djelatnosti za oblast G47-KD BiH 2010). Kao pomoćna stratifikaciona varijabla koristi se broj zaposlenih. |
|||
3.4. Statistički koncepti i definicije | Indeksi
prometa trgovine na malo se izračunavaju agregacijom podataka prometa
ostvarenog u referentnom mjesecu. Promet je ukupan fakturisani iznos koji
poslovni subjekt obračuna za prodate robe ili pružene usluge u trgovini
na malo tokom referentnog perioda trećim licima i odgovara njihovoj
tržišnoj vrijednosti. Uključuje i troškove povezane sa prodajom kao što
su transport, pakovanje, itd. prenijete na kupca, čak i ako su ti iznosi
posebno iskazani na fakturama. Porez na dodanu vrijednost (PDV)
isključen je iz prometa. Prihodi koji su u računima preduzeća
klasifikovani kao ostali poslovni prihodi, finansijski dohodak i izvanredni
dohoci i prihodi na računima preduzeća su isključeni iz
ostvarenog prometa. Promet od djelatnosti trgovine na malo obuhvata
vrijednost svih roba prodatih stanovništvu za ličnu upotrebu ili
upotrebu u domaćinstvu u posmatranom periodu. - Promet prehrambenim proizvodima obuhvata promet koji su ostvarili poslovni subjekti registrovani u djelatnostima 47.11 i 47.2. (pretežno hrana, piće i duhanski proizvodi). - Promet neprehrambenim proizvodima obuhvata trgovinu na malo raznovrsnom robom koji su ostvarili poslovni subjekti registrovani u djelatnostima 47.19, 47.4-47.9. Promet od ostalih djelatnosti obuhvata vrijednost svih ostalih prodatih proizvoda i usluga na tržištu (trgovina na veliko, posredovanje u trgovini na veliko, ugostiteljstvo, transport i ostale djelatnosti). Nominalni indeks prometa izražen je u tekućim cijenama (nije otklonjen uticaj promjene cijena). Korisnicima statističkih podataka je veoma važno da prate dinamiku kretanja pojave tokom vremena i u te svrhe koristimo realni indeks prometa. Realni indeks je izražen u stalnim cijenama i dobije se je deflacioniranjem nominalnih vrijednosti prometa prilagođenim Indeksom potrošačkih cijena. |
|||
3.5. Statistička jedinica | Jedinice posmatranja statističkog istraživanja su poslovni subjekti/pravna lica koji su prema glavnoj djelatnosti registrovani da obavljaju djelatnosti trgovine na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima (oblast G47- KDBiH 2010), te u manjoj mjeri poslovni subjekti koji su prema glavnoj djelatnosti razvrstani u druge djelatnosti ali obavljaju i djelatnost trgovine na malo. | |||
3.6. Statistička populacija | Ciljna populacija obuhvata sva aktivna preduzeća koji su u Statističkom poslovnom registru prema svojoj glavnoj djelatnosti registrovani u djelatnostima trgovine na malo - oblast G47, KDBiH 2010. Poslovni subjekti/pravna lica koji su prema glavnoj djelatnosti registrovani u drugim djelatnostima (izvan oblasti G47), ali ostvaruju značajan promet od trgovine na malo. Istraživanjem nisu obuhvaćeni preduzetnici. | |||
3.7. Referentno geografsko područje | Podaci se odnose na Bosnu i Hercegovinu. | |||
3.8 Vremenska pokrivenost | Podaci o indeksu prometa trgovine na malo obuhvaćaju vremensku seriju podataka počev od januara 2006. godine i objavljuju se u mjesečnoj dinamici. Dostupni su u obliku izvornih indeksa te sezonski i kalendarski prilagođenih indeksa prometa. | |||
3.9. Bazni period | Indeksi prometa trgovine na malo računaju se u odnosu na
baznu (2015) godinu, primjenjuje se u obračunu indeksa od januara 2018.
godine te se iskazuju u realnim i nominalnim vrijednostima. EU uredbom (EC) broj 472/2008 propisana je primjena bazne 2015 od januara 2018. u zemljama članicama EU. |
|||
4. Jedinica mjere | Podaci iz ovog istraživanja se objavljuju kao indeksi prometa i stope promjene (u %). | |||
5. Referentni period | Referentni period je kalendarski mjesec. | |||
6. Institucionalni mandat (ovlaštenje) | ||||
6.1. Pravni akti i drugi sporazumi | - Zakon o
statistici BiH / Službeni glasnika BiH BR. 26/04 i 42/04), kao i zakoni o
statistici statističkih institucija u entitetima. Agencija za statistiku
BiH je odgovorna za prikupljanje podataka, obradu podataka i objavljivanje
podataka na državnom nivou (na nivou BiH), kao i za provođenje
metodologije za sve tri statističke institucije u BiH na jedinstven
način: - Višegodišnji statistički programi za BiH (2020-2022) i godišnji planovi rada BiH, - Strategija razvoja statistike u Bosni i Hercegovini 2020. godine, - Međunarodne preporuke i priručnici (Eurostat, MMF, UN). - EU STS Regulativa 1165/98 (Aneks C), uključujući njene izmjene i dopune - Metodološko uputstvo za izračunavanje Indeksa prometa trgovine na malo u BiH: |
|||
https://bhas.gov.ba/data/Publikacije/Metodologije/STS_01_2014_MD_0_BS.pdf | ||||
6.2. Razmjena (posredovanje) podataka | - Razmjena podataka između entitetskih zavoda za
statistiku (Republički Zavod za statistiku Republike Srpske i Federalni
Zavod za statistiku Federacije BiH) i Agencije za statistiku Bosne i
Hercegovine je regulisano Zakonom o statistici kao i Sporazumom o razmjeni
podataka između sve tri statističke institucije; - Podaci se šalju vanjskim korisnicima - državnim institucijama u zemlji sto je regulisano Zakonom o statistici i drugim zakonima koji regulišu rad državnih institucija (npr. Direkcija za ekonomsko planiranje, Ministarstvo finansija BiH, Centralna banka BiH, itd.); - Statistički ured Evropske unije (Eurostat); - Vanjski korisnici – međunarodne organizacije kao sto su Statistički odsjek UN-a (UNSD), Međunarodni Monetarni Fond (IMF), Svjetska banka (WB), a razmjena se bazira na njihovim zahtjevima i / ili potpisanim sporazumima; - Drugi korisnici (studenti, akademska zajednica, individualni korisnici itd. u skladu sa posebnim procedurama propisanim od strane Agencije, te zaključenim pojedinačnim sporazumima) |
|||
7. Povjerljivost | ||||
7.1. Povjerljivost - politika | Povjerljivost
statističkih podataka je uređena zakonom a osoblje koje provodi
statističko istraživanje ima po istom pravnom osnovu obavezu zaštite
povjerljivosti. Zakon o statistici BiH (Sl. glasnik BIH 26/04 i 42/04 -
Poglavlje XI - član 23.-29.) utvrđuje princip poverljivosti kao
jedan od glavnih principa. Agencija za statistiku BiH distribuira statistike u skladu sa statističkim načelima Kodeksa prakse evropske statistike a posebno sa načelom statističke povjerljivosti. |
|||
7.2. Povjerljivost – postupanje sa podacima | Dokument "Pravila o zaštiti statističkih podataka u Agenciji za statistiku" navodi postupke za osiguranje povjerljivosti tokom prikupljanja, obrade i diseminacije - uključujući protokole za osiguranje pristupa pojedinim podacima, pravila za definiranje povjerljivih ćelija u izlaznim tablicama i postupke za otkrivanje i sprječavanje naknadnog otkrivanja, kao i pristupa mikropodacima u istraživačke svrhe. Potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju sa Agencijom za statistiku Bosne i Hercegovine, korisnici podataka koji imaju pristup pojedinačnim podacima dužni su: tretirati pojedinačne anonimne podatke kao povjerljive u skladu sa pravila, propise i procedure, osigurati odgovarajuću zaštitu pojedinačnih podataka u skladu s pravilima, propisima i procedurama, štititi prijenos mikropodataka i uništiti medij na kojima se podaci nalaze, kao i prateću dokumentaciju, pet dana nakon objavljivanja rezultati. | |||
8. Politika diseminacije | ||||
8.1. Kalendar objavljivanja | Krajem decembra svake godine, BHAS objavljuje Kalendar publikovanja sa tačnim datumom i vremenom objavljivanja statistike za narednu godinu. | |||
8.2. Pristup kalendaru objavljivanja (link) | Kalendar publikovanja dostupan je na: | |||
https://bhas.gov.ba/Calendar/ | ||||
8.3. Pristup korisnika | Podaci se distribuiraju svim korisnicima putem službene web stranice Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine: | |||
https://bhas.gov.ba | ||||
U isto vrijeme nova saopštenja se takođe šalju medijima i svim korisnicima iz baze podataka. | ||||
9. Učestalost diseminacije podataka | Indeks prometa trgovine na malo u BiH se diseminira na mjesečnoj osnovi. | |||
10. Dostupnost i razumljivost | ||||
10.1. Saopćenja | Saopćenja indeksa prometa trgovine na malo se objavljuju 28. u mjesecu za prethodni mjesec, u skladu sa definisanim datumima objave u Kalendaru publikovanja, u 11 sati na web stranici Agencije u pdf formatu kao i u papirnoj formi na zahtjev. Objavljuje se mjesečno saopćenjeIndeksi prometa trgovine na malo u Bosni i Hercegovini za mjesec _______ 2021. godine. | |||
https://bhas.gov.ba/data/Publikacije/Saopstenja/2021/STS_01_2021_08_1_BS.pdf | ||||
Indeksi prometa su predstavljeni kao izvorni, kalendarski i sezonski prilagođeni za BiH za nivo izabranih razreda, grana djelatnosti i ukupne trgovine na malo u BiH, oblast G47 prema KD BiH 2010. | ||||
10.2. Publikacije | -BiH u brojevima – dio „Trgovina i ostale usluge“: | |||
https://bhas.gov.ba/data/Publikacije/Bilteni/2021/NUM_00_2020_TB_1_BS.pdf | ||||
10.3. Online baza podataka | On-line baza podataka u programu Excel dostupna je na sljedećem linku: | |||
https://bhas.gov.ba/Calendar/Category/20 | ||||
10.4. Pristup mikro podacima | Mikro podaci se ne diseminiraju i nisu dostupni korisnicima. | |||
10.5. Drugo | Podaci se dostavljaju Eurostatu koji također objavljuje podatke za Bosnu i Hercegovinu na svojoj web stranici. | |||
10.6. Dokumentacija o metodologiji | Metodološka objašnjenja su dostupna na kraju svakog IPI saopćenja koje je dostupno na web stranici Agencije: | |||
https://bhas.gov.ba/data/Publikacije/Saopstenja/2021/STS_01_2021_08_1_BS.pdf | ||||
Metodološki dokument za izračunavanje Indeksa prometa trgovine na malo u BiH je dostupan na web stranici Agencije: | ||||
https://bhas.gov.ba/data/Publikacije/Metodologije/STS_01_2014_MD_0_BS.pdf | ||||
10.7. Dokumentacija o kvalitetu | Izrada Izvještaja o kvalitetu je u toku i isti će biti dostupan na internet stranici Agencije. | |||
11. Upravljanje kvalitetom | ||||
11.1. Osiguranje kvaliteta | Agencija za statistiku BiH opredijeljena je za osiguranje kvaliteta u izradi službene statistike na osnovu člana 19. stav 1. tačka „Zakon o statistici BiH, Službene novine BiH 26/04; 42/04 ”. Politika upravljanja kvalitetom kao element sistema upravljanja kvalitetom općenito se odnosi na sljedeće komponente: kvalitet poslovnog procesa kao i druge elemente sistema za upravljanje kvalitetom, poput planiranja i kontrole. Kako bi osigurala kvalitet procesa i proizvoda, Agencija za statistiku implementira model upravljanja kvalitetom (TQM) izrađen pomoću CAF alata. Zajednički okvir za samoprocjenu (CAF) je opšti alat za upravljanje kvalitetom koji se preporučuje institucijama iz javnog sektora, inspirisan modelom izvrsnosti Evropske fondacije za upravljanje kvalitetom (EFQM). Proces samoocjenjivanja identificira i prati sve organizacijske rezultate, daje povratne informacije o organizacijskim kapacitetima i rezultatima procesa politike i planiranja. Alat za bodovanje za samoocjenjivanje ima 9 ključnih pokazatelja i 28 kriterija na osnovu kojih je moguće mjeriti postignuti nivo upravljanja i utvrditi koje su kritične tačke za poboljšanja u budućnosti. Ovaj pristup posmatra organizaciju iz različitih uglova istovremeno tj. ima holistički pristup analizi učinka organizacije. BHAS koristi „Smjernice CAF-a za implementaciju“ i plan implementacije u 10 koraka stoga razvijen kako bi pomogao organizacijama da ga koriste na najefektivniji i najefikasniji način. Proces samoocjenjivanja identifikuje i prati sve važne organizacione rezultate i daje povratne informacije o organizacionim kapacitetima i rezultatima procesa politike i planiranja. Ovaj model praćenja kvalitete zahtijeva izradu standardiziranog upitnika koji uključuje sve principe u modelu. Kako bi se osigurao kvalitet statistike, Agencija je izradila dokument Politika i program upravljanja kvalitetom koji je dostupan na web stranici: | |||
https://bhas.gov.ba/data/Dokumenti/Kvalitet/QM_Politika_i_Program_BHAS.pdf | ||||
11.2. Procjena kvaliteta | Kvalitet proizvoda službene statistike (glavni pokazatelji/statistike) redovno se ocjenjuje u izvještajima o kvaliteti putem izračunavanja pokazatelja kvaliteta. S druge strane, procesi uključeni u statističku proizvodnju procjenjuju se posebnim pokazateljima kvalitete procesa u izvještajima o kvaliteti i dodatno kroz GSBPM dokumentaciju. | |||
12. Relevantnost | ||||
12.1. Korisničke potrebe | Ključni korisnici
podataka iz statističkog istraživanja su: - Međunarodni glavni korisnici: Eurostat, MMF, UN/UNECE, OECD, WB; - Domaći glavni korisnici: Direkcija za ekonomsko planiranje pri Vijeću ministara BiH, Vanjskotrgovinska komora BiH, Centralna banka BiH, Ministarstvo finansija, ostala tijela i institucije vlade; - Ostali korisnici: poslovni subjekti-preduzeća, sektor bankarstva, udruženja poslodavaca, istraživači i studenti, mediji i opća javnost; - Interno se ovi podaci koriste u statistici nacionalnih računa za proizvodnju bruto domaćeg proizvoda te u strukturnim i kratkoročnim poslovnim statistikama. |
|||
12.2. Zadovoljstvo korisnika | Jedan od ključnih elemenata u osiguravanju kvalitete statističkih podataka je praćenje zadovoljstva korisnika. Za ovo istraživanje ne postoji posebna anketa o zadovoljstvu korisnika. Rezultati Ankete o zadovoljstvu korisnika dostupni su na web stranici: | |||
https://bhas.gov.ba/ | ||||
12.3. Kompletnost podataka | Imajući u vidu zahtjeve iz EU STS Uredbe 1165/98 koja se odnosi na nivo detalja za RTI (STS varijable 120 i 123), kao i dužine vremenskih serija, svi zahtjevi su ispunjeni. Vremenske serije su dostupne od januara 2006. godine za oblast G47 prema KD BiH 2010. | |||
13. Tačnost i pouzdanost procjene | ||||
13.1. Opća tačnost procjene | Mjesečni podaci se dobijaju korištenjem izvještajne metode prikupljanja podataka, korištenjem papirnog upitnika M KPS TRG 01, te predstavljaju osnovu za procjenu podataka za ukupnu populaciju. Podaci su podložni greškama u vezi sa tehnikom uzorkovanja, neuzoračkim greškama, greškama prilikom unosa i obrade podataka te greškama neodgovora. S obzirom na vrlo visoko stopu odgovora, cca. 97,2%, ukupna tačnost je veoma dobra. Za sve izvještajne jedinice uzete u uzorak podaci moraju biti popunjeni prije kompiliranja upitnika (prozivaju se izvještajne jedinice ili posjećuju, ukoliko i nakon prozivke nije moguće dobiti podatak vrši se imputacija podataka). | |||
13.2. Greška uzorkovanja | Ne postoji dostupan podatak niti je napravljena procjena greške uzorkovanja, jer ju je veoma teško izračunati. RTI rezultati su izračunati primjenom kombinovanog metoa punog obuhvata i stratifikovanog slučajnog uzorka. | |||
13.3. Neuzoračka greška | Podaci su djelimično raspoloživi na osnovu izvještaja koji se dobijaju iz STS IT aplikacije, za istraživanje trgovine na malo, a odnose se na greške obuhvata i greške neodgovora. Greška obuhvata: Ukupna greška obuhvata iznosi 1,8%. Stopa prekomjernog obuhvata: Stopa prekomjernog obuhvata iznosi 1,8%. Udio zajedničkih jedinica: U ovom istraživanju se ne kombinuju podaci (ne koriste jedinice) iz dva ili više izvora (npr. administrativni i statistički podaci). Riječ je isključivo o podacima koji se dobijaju na osnovu provedenog mjesečnog statističkog istraživanja TnM. Greška mjerenja: Greške mjerenja se mogu pojaviti prilikom ispunjavanja obrazaca od strane izvještajnih jedinica te prilikom unosa podataka u STS-IT aplikaciju od strane operatora unosa u statističkim institucijama u BiH. Prva kontrola podataka, tkz. vizuelna kontrola podataka se vrši prilikom prijema obrazaca sa terena (nepopunjeni podaci, nečitko uneseni podaci, itd.). Nakon unosa prikupljenih podataka sa obrazaca u STS IT aplikaciju formira se sirova baza podataka. Nakon toga se pokreće automatska validacije mikro podataka na nivou preduzeće u skladu sa prethodno utvrđenim logičkim kontrolama. Primarnu kontrolu podataka vrše entitetski zavodi za statistiku FZS i RZSRS. Podružnica Agencija za statistiku BiH u Brčko distriktu BiH vrši kontrole validnosti podataka za Brčko distrikt BiH. Dodatne kontrole su moguće jedino na nivou agregiranja na kojem entitetski zavodi dostavljaju svoje podatke Agenciji. Stopa neodgovora jedinice: Ukupna stopa neodgovora preduzeća iznosi cca. 2,8%. U slučaju neodgovora jedinice, koriste se sljedeće metode imputacije: na osnovu podataka iz prethodnog mjeseca, istog mjeseca prethodne godine ili na osnovu podataka o prometu najsličnijih jedinica (isti stratum). U slučaju nedogovora za pojedine stavke iz upitnika, kontaktiraju se izvještajne jedinice putem telefona dok se ne dobiju traženi podaci. Vrše se daljnja provjera dostavljenih podataka primjenom logičkih i matematičkih kontrola prilikom i nakon unosa podataka u STS IT aplikaciju. | |||
14. Pravovremenost i tačnost objave | ||||
14.1. Pravovremenost | Prikupljanje
podataka se vrši u mjesečnoj periodici. Izvještajne jedinice imaju rok
10. u mjesecu da dostave podatake za prethodni (referentni) mjesec.
Eventualno, ostaju na raspolaganju još nekoliko dana za ponovni poziv
jedinicama koje nisu dostavile podatke, kako bi se dobili podaci od svih
ispitanih jedinica posmatranja. Rok za objavu podataka je T + 28 dana (za
nivo BiH) za preliminarne rezultate. Preliminarni rezultati postaju
konačni danom objavljivanja saopćenja za naredni mjesec. |
|||
14.2. Tačnost | Nema odstupanja između najavljenog i stvarnog datuma objave (prema Kalendaru objavljivanja). Svih 12 saopćenja mjesečnog istraživanja kretanja indeksa prometa trgovine na malo su objavljeni na dan objave predviđen Kalendarom publikovanja. | |||
15. Usklađenost i uporedivost | ||||
15.1. Uporedivost - geografska | S obzirom da se RTI rezultati objavljuju u skladu sa EU STS Regulativom 1165/1998, Aneks C, rezultati su uporedivi sa drugim zemljama (prije svega EU), koje primjenjuju navedenu regulativu, metodologiju i odgovarajuće klasifikacije. | |||
15.2. Vremenska uporedivost | Raspoložive historijske serije podataka trgovine na malo su preračunate za period januar 2006. – decembar 2012. godine upotrebom metoda "matched sampling" i "overlapping" (perioda preklapanja) da bi se izbjegao prekid i zadržala dosljednost i kontinuitet raspoložive serije podataka RTI od januara 2006. godine. Mjesečno istraživanje TnM do kraja 2012. godine, koje su provodili entitetski zavodi za statistiku, bilo je djelimično usklađeno sa zahtjevima EU STS regulative. Od januara 2013. godine primjenjuje se jedinstvena metodologija u sve tri statističke institucije u BiH, koja je u potpunosti usklađena sa zahtjevima EU STS regulative 1165/98, Aneks C. U 2013. godini sve RTI serije koje su izračunate primjenom NACE Rev.1.1. preračunate su na NACE Rev.2 pomoću makro pristupa (na makro nivou). Počevši od 2018. godine, sve RTI serije izračunate na baznu 2010. godinu (2010 = 100) preračunate su na novu baznu 2015. godinu (2015 = 100) kako bi se osigurala uporedivost tokom vremena, te se iskazuju u realnim i nominalnim vrijednostima. EU uredbom (EC) broj 472/2008 propisana je primjena bazne 2015 od januara 2018. u zemljama članicama EU. | |||
15.3. Usklađenost – cross domain | Referentno istraživanje trgovine na malo je u potpunosti usklađeno sa zahtjevima EU-STS regulative, Aneks C. Mjesečni podaci statistike trgovine na malo i kvartalne statistike distributivne trgovine su međusobno usklađeni i nije zabilježeno veće odstupanje u kretanju indeksa prometa. Aproksimativno je moguće upoređivati podatke ovog istraživanja i sa godišnjim podacima Strukturnih poslovnih statistika i Nacionalnim računima i u većini slučajeva podaci su konzistentni. | |||
15.4. Usklađenost – interna | Indikatori prometa TnM su u potpunosti usklađeni u zavisnosti od nivoa agregiranja prometa prema djelatnosti (razred, grana, specijalni agregati i ukupno oblast G47) za posmatrani set podataka. RTI za BiH se i prilagođava (desezonira) pomoću TRAMO/SEATS-a koji se zasniva na ARIMA modelu. Prilagođavanje se vrši za trgovinu na malo ukupno, grane djelatnosti, kao i specijalne agregate. Sezonski i kalendarski prilagođeni podaci se upoređuju sa izvornim podacima i oni pokazuju međusobnu koherentnost. | |||
16. Troškovi i opterećenje | Godišnji operativni troškovi za provođenje istraživanja ogledaju se u materijalnim troškovima i broju sati koje rade zaposlenici Agencije za statistiku BiH i podružnica Agencije Brčko distrikta. | |||
17. Revizija podataka | ||||
17.1. Revizija podataka – politika | Agencija za statistiku BiH trenutno nema službeni dokument koji se odnosi na politiku revizije. | |||
17.2. Revizija podataka – praksa | Revizija nije planirana niti izvršena. | |||
18. Statistička obrada | ||||
18.1. Izvor podataka | Mjesečno istraživanje trgovine na malo (obrazac M KPS TRG-1) je glavni izvor podataka za izračun RTI, koje se provodi na tradicionalan način slanjem papirnih upitnika na teren putem pošte. Izvor podataka za popunjavanje obrasca jeste knjigovodstvena ili druga relevantna dokumentacija preduzeća. Osnovna varijabla posmatranja je mjesečni promet poslovnog subjekta registrovanog u oblasti trgovine na malo, bez PDV-a. U skladu sa EU-STS regulativom PDV je obračunat i iskazan posebno. Podaci se prikupljaju za nivo poslovnog subjekta. Ukoliko preduzeće ima poslovne jedinice u drugom entitetu i/ili Brčko distriktu BiH potrebno je raščlaniti promet koji se odnosi na te jedinice. | |||
18.2. Učestalost prikupljanja podataka | Učestalost prikupljanja podataka je mjesečna, sa rokom dostave do 10. tekućeg mjeseca za predhodni referentni mjesec. | |||
18.3. Prikupljanje podataka | Podaci se prikupljaju izvještajnom metodom putem pošte, što znači da poslovni subjekat popunjeni obrazac prosljeđuje (u određenom roku) kantonalnom statističkom uredu FZS, područnom uredu RZS te podružnici Agencije u Brčko distriktu BiH. Početkom godine dostavlja se set obrazaca - M KPS TRG 01 (12 kompleta) svim izvještajnim jedinicama. | |||
18.4. Validacija podataka | Ispitivanje nelogicnosti (veliki rast ili pad prometa) i utvrđivanje outliera vrše se prilikom dostave i unosa podataka u STS IT aplikaciju. Unos i validaciju podataka vrše nadležni entitetski zavodi za statistiku za područje entiteta, a za Brčko Distrikt BiH to obavlja podružnica Agencije za statistiku BiH. Entitetski zavodi dostavljaju Agenciji, u za to propisanom formatu, sve podatke neophodne za kompilaciju RTI-a za nivo BiH. Primijenjuju se cross-checking kontrole nad podacima, te u slučaju uočenih nelogičnosti podaci se provjeravaju i po potrebi nadležne institucije vrše dodatnu kontrolu podataka kontaktiranjem izvještajnih jedinica telefonom ili posjećuju izvještajne jedinice. Ovo je ustaljena praksa već duže vrijeme, što osigurava dobijanje kvalitetnih i provjerenih podataka. Validacija obrade podataka se vrši kroz primjenu procedura za automatsku kontrolu podataka, tretman i validaciju dostavljenih podataka u STS IT aplikaciji. Proces validacije obuhvata: međuprovjeru (cross cutting), poređenje sa prethodnim podacima, itd. Nakon toga vrši se izračunavan indeksa koji se također provjerava i validira. Sve provjere se vrše kroz STS IT aplikaciju i ručno u Excel-u. Za potrebe dostave podataka Eurostatu kreiran je poseban SDMX-ML format koji zadovoljava strukturu formata za dostavu podataka. | |||
18.5. Kompilacija podataka | Na osnovu prikupljenih podataka o ostvarenom prometu
trgovine na malo od izvještajnih jedinica i njihovim agregiranjem na nivou
stratuma djelatnosti KD BiH 2010 izračunava se ukupan promet.
Agregiranje prometa na više nivoe (grana, oblast, specijalni agregati)
djelatnosti se vrši prije kompilacije indeksa. Polazna osnova su
pojedinačni podaci prometa po preduzećima ponderisani ponderima
izračunatim po stratumima uzorka. Inicijalni ponder za jedinice istog
stratuma jednak je kolicniku broja jedinica u stratumu i broja jedinica u
uzorku. Inicialni ponderi su korigovani za neodgovor. Da bi se dobila ukupna
vrijednost procijenjenih totala preduzeća po stratumima za konačnu
korekciju koristi se ratio estimator (odnos između administrativnog finansijskog podatka i
procijenjenog finansijskog podatka). Proces kompilacije indeksa za nivo BiH
se sastoji od sljedećih faza: 1. izračunaju se totali prometa trgovine na malo na nivou stratuma djelatnosti KD BiH 2010 za Federaciju BiH, Republiku Srpsku i Brčko distrikt; 2. objedinjavanjem navedenih podataka dobiju se podaci o prometu za nivo BiH; 3. totali prometa na nivou stratuma se sabiraju i na taj način agregiraju na više nivoe djelatnosti (grana, oblast, specijalni agregati); 4. indeksi se dobijaju kao količnik prometa tekućeg perioda (za različite nivoe djelatnosti) i prometa ostvarenog u baznoj godini ili nekom prethodnom periodu. Indekse u stalnim cijenama dobijamo deflacioniranjem prometa u tekućim cijenama sa deflatorom prodaje, koji predstavlja prilagođeni indeks potrošačkih cijena (CPI), potom se vrši agregacija na više nivoe djelatnosti te se vrši izračun realnih indeksa prometa. |
|||
18.6. Prilagođavanje | Sezonsko prilagođavanje izvornih indeksa prometa vrši se korištenjem automatskog modela kroz software Jdemetra+ v2.2.0 pomoću TRAMO/SEATS metoda (regresiona metoda) koji je zasnovan na ARIMA modelima. Objavljuju se izvorni/neprilagođeni indeksi, te indeksi podešeni za sezonski (SA) i kalendarski uticaj (WDA). Podaci koji se porede sa istim mjesecom prethodne godine prezentiraju se i tumače u kalendarski prilagođenoj formi, dok se podaci koji se upoređuju sa podacima iz prethodnog mjeseca prezentiraju i tumače u desezoniranom obliku. | |||
18.7. Sezonsko prilagođavanje | Nije moguće. | |||
19. Komentar | / | |||