Cijene električne energije Referentni metapodaci u Euro SDMX Metadata Strukturi (ESMS) Agencija za statistiku BiH
	1. Kontakt
	2. Podaci o ažuriranju metapodataka
	3. Prezentacija statistike
	4. Jedinica mjere
	5. Referentni period
	6. Institucionalni mandat (ovlaštenje)
	7. Povjerljivost
	8. Politika diseminacije
	9. Učestalost diseminacije podataka
	10. Dostupnost i razumljivost
	11. Upravljanje kvalitetom
	12. Relevantnost
	13. Tačnost i pouzdanost podataka
	14. Pravovremenost i tačnost objave
	15. Usklađenost i uporedivost
	16. Troškovi i opterećenje
	17. Revizija podataka
	18. Statistička obrada
	19. Komentar
	1. Kontakt
	1.1. Nadležna institucija	Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine
	1.2. Nadležna organizaciona  jedinica	Sektor za poljoprivredu, okoliš i regionalne statistike - Odsjek za transport, okoliš, energiju i regionalne statistike
	1.3. Kontakt osoba	Ševala Korajčević
	1.4. Funkcija kontakt osobe	Šefica odsjeka za transport, okoliš, energiju i regionalne statistike
	1.5. Kontakt poštanska adresa	Zelenih beretki 26, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
	1.6. Kontakt e-mail adresa	sevala.korajcevic@bhas.gov.ba
	1.7. Broj telefona	+387 33 911 949
	1.8. Broj faksa	+387 33 220 622
	2. Podaci o ažuriranju metapodataka
	2.1. Datum poslednje potvrde  validnosti metapodataka	26.04.2021.
	2.2. Datum poslednje objave metapodataka	26.04.2021.
	2.3. Datum poslednjeg ažuriranja metapodataka	26.04.2021.
	3. Prezentacija statistike
	3.1. Opis podataka	Objavljuju se podaci o cijenama električne energije isporučene domaćinstvima i nedomaćinstvima prema intervalu godišnje potrošnje električne energije (grupe kupaca), prikazanih u nacionalnoj valuti/kWh sa/ bez PDV-a i taksi. Agencija za statistiku BiH kompilira i objavljuje podatke na polugodišnjem nivou.
	3.2. Klasifikacije koje se koriste u istraživanju	Interna Eurostat klasifikacija bazirana na intervalu godišnje potrošnje električne energije (grupe kupaca) i porezima i taksama.
	3.3. Sektor obuhvaćen istraživanjem	Krajnji kupci električne energije: domaćinstva (households) i ostali kupci koji nisu domaćinstva (non-household).
	3.4. Statistički koncepti i definicije	• Definisanje potrošača u domaćinstvu Reference za potrošače u domaćinstvu odnose se na srednju standardnu potrošnju u domaćinstvu sa godišnjom potrošnjom električne energije između 2 500 i 5 000 kWh. Cijene električne energije za potrošače domaćinstva se prikazuju uključujući poreze, takse, ne-poreske dažbine, porez na dodanu vijrednost (PDV), jer to generalno odražava krajnju cijenu koju plaćaju potrošači domaćinstva. • Definisanje potrošača koji nisu domaćinstva Reference na potrošače koji nisu domaćinstva odnose se na srednje standardnu potrošnju ne-domaćinstava sa godišnjom potrošnjom električne energije između 500 i 2 000 MWh. Cijene uključuju osnovnu cijenu električne energije, troškove prijenosa i distribucije, iznajmljivanje brojila i druge usluge. Pošto potrošači koji nisu domaćinstva obično mogu da povrate PDV i neke druge poreze, cijene za ne-domaćinstva se prikazuju bez PDV-a. • Kategorije potrošača za domaćinstva: Postoji ukupno pet grupa standardne potrošnje definisane po obimu godišnje potrošnje električne energije za domaćinstva, za koje se prikupljaju cijene električne energije u polugodišnjoj dinamici. Interval godišnje potrošnje električne energije (grupe kupaca): DA (< 1 000 kWh); DB (1 000 < 2 500 kWh); DC (2 500 < 5 000 kWh); DD (5 000 < 15 000 kWh); DE (> = 15 000 kWh). • Kategorije potrošača za ne-domaćinstva: Kod potrošača ne- domaćinstva, cijene električne energije se prikupljaju u polugodišnjoj dinamici za ukupno sedam grupa standardne potrošnje. Interval godišnje potrošnje električne energije (grupe kupaca): IA ( < 20 MWh); IB (20 < 500 MWh); IC (500 < 2 000 MWh); ID (2 000 < 20 000 MWh); IE (20 000 < 70 000 MWh); IF (70 000 < = 150 000 MWh); IG (> 150 000 MWh).
	3.5. Statistička jedinica	Cijene se prikupljaju od snabdjevača električnom energijom. Snabdjevači su privredni subjekti, odnosno kompanije koji posjeduju licencu (dozvolu) za obavljanje djelatnosti snabdijevanja električnom energijom na području Bosne i Hercegovine. Navedene licence izdaju nadležna regulatorna tijela prema lokaciji sjedišta snabdjevača: Državna regulatorna komisija za električnu energiju (DERK), Regulatorna komisija za energiju u FBiH (FERK ) i Regulatorna komisija za energetiku RS (RERS).
	3.6. Statistička populacija	U skladu sa uslovima licence snabdjevač je dužan da dostavlja regulatoru podatke o potrošnji krajnjih kupaca, prihodu, i ostvarenim prosječnim cijenama električne energije kod kupaca koje snabdijeva. Ove cijene dužan je evidentirati i iskazivati u skladu sa metodologijom Eurostat-a posebno za domaćinstva, te posebno za kupce koji se ne klasificiraju kao domaćinstva, odnosno kupce koji nisu domaćinstva (industrijske, komercijalne, javne ustanove, javna rasvjeta i drugi).
	3.7. Referentno geografsko područje	Podaci se odnose na Bosnu i Hercegovinu.
	3.8 Vremenska pokrivenost	2012-2021
	3.9. Bazni period	Tokom kalendarske godine podaci o prosječnim cijenama električne energije za krajnje kupce bilježe se i izračunavaju dva puta, u skladu s metodologijom Eurostata. Izvještajni period obuhvata šest mjeseci, od 1. januara do 30. juna za prvo polugodište, te od 1. jula do 31. decembra za drugo polugodište kalendarske godine.
	4. Jedinica mjere	Podaci za različite grupe potrošača električne energije su prikazani u nacionalnoj valuti po kWh (KM/kWh). Relativni udjeli potrošnje u različim intervalima godišnje potrošnje u procentima (%).
	5. Referentni period	Kalendarska godina - prvo i drugo polugodište.
	6. Institucionalni mandat (ovlaštenje)
	6.1. Pravni akti i drugi sporazumi	• Zakon o statistici Bosne i Hercegovine ("Službeni Glasnik BiH" broj 26/04 i 42/04), • Višegodišnji statistički programi i godišnji planovi rada Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, • Međunarodni zakoni, preporuke i priručnici (EU, Eurostat), • Memorandum o razumjevanju između Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine (BHAS) i Državne regulatorne komisije za električnu energiju (DERK)za dugoročno partnerstvo u područjima od zajedničkog interesa, april 2011.
	6.2. Razmjena (posredovanje) podataka	Memorandum o razumjevanju između Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine (BHAS) i Državne regulatorne komisije za električnu energiju (DERK) stvara osnovu na kojoj obje strane poduzimaju aktivnosti u skladu sa svojim nadležnostima, kako bi olakšale i ubrzale proces usklađivanja službene statistike i statistike Evropske unije, uz sistemsko praćenje i primjenu međunarodnih standarda. Saradnja uključuje: -razmjenu informacija i konsultacije bazirane na direktnoj saradnji između predstavnika BHAS-a i DERK-a; -razmjenu podataka bazirana na direktnoj saradnji između predstavnika BHAS i DERK-a.
	7. Povjerljivost
	7.1. Povjerljivost - politika	Povjerljivost statističkih podataka je uređena zakonom a osoblje koje provodi statističko istraživanje ima po istom pravnom osnovu obavezu zaštite povjerljivosti. Zakon o statistici BiH (Sl. glasnik BIH 26/04 i 42/04 - Poglavlje XI - član 23.-29.) utvrđuje princip poverljivosti kao jedan od glavnih principa. Agencija za statistiku BiH distribuira statistike u skladu sa statističkim načelima Kodeksa prakse evropske statistike a posebno sa načelom statističke povjerljivosti.
	7.2. Povjerljivost – postupanje sa podacima	Dokument "Pravila o zaštiti statističkih podataka u Agenciji za statistiku" navodi postupke za osiguranje povjerljivosti tokom prikupljanja, obrade i diseminacije - uključujući protokole za osiguranje pristupa pojedinim podacima, pravila za definiranje povjerljivih ćelija u izlaznim tablicama i postupke za otkrivanje i sprječavanje naknadnog otkrivanja, kao i pristupa mikropodacima u istraživačke svrhe. Potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju sa Agencijom za statistiku Bosne i Hercegovine, korisnici podataka koji imaju pristup pojedinačnim podacima dužni su: tretirati pojedinačne anonimne podatke kao povjerljive u skladu sa pravila, propise i procedure, osigurati odgovarajuću zaštitu pojedinačnih podataka u skladu s pravilima, propisima i procedurama, štititi  prijenos mikropodataka i uništiti medij na kojima se podaci nalaze, kao i prateću dokumentaciju, pet dana nakon objavljivanja rezultati.
	8. Politika diseminacije
	8.1. Kalendar objavljivanja	Krajem decembra svake godine, BHAS objavljuje Kalendar publikovanja sa tačnim datumom i vremenom objavljivanja statistike za narednu godinu.
	8.2. Pristup kalendaru objavljivanja (link)	Kalendar publikovanja dostupan je na:
		https://bhas.gov.ba/Calendar/
	8.3. Pristup korisnika	Podaci se distribuiraju svim korisnicima putem službene web stranice Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine:
		https://bhas.gov.ba
		U isto vrijeme nova saopštenja se takođe šalju medijima i svim korisnicima iz baze podataka.
	9. Učestalost diseminacije podataka	Podaci o cijenema električne energije se objavljuju u polugodišnjoj dinamici.
	10. Dostupnost i razumljivost
	10.1. Saopćenja	Polugodišnji podaci se objavljuju u saopćenju  "Cijene električne energije i prirodnog plina"
		https://bhas.gov.ba/Calendar/Category/26
	10.2. Publikacije	Podaci se također objavljuju u Tematskom biltenu "Transport, okoliš, energija":
		https://bhas.gov.ba/Archive/Category/1
	10.3. Online baza podataka	Ne postoji online baza podataka.
	10.4. Pristup mikro podacima	Nisu dostupni mikropodaci.
	10.5. Drugo	/
	10.6. Dokumentacija o metodologiji	Informacije o metodologiji se mogu naći u BHAS saopćenju i Tematskom biltenu. Međunarodne preporuke i priručnici (Eurostat, IEA, EnZ).
	10.7. Dokumentacija o kvalitetu	Izvještaj o kvalitetu je dostupan na web stranici BHAS-a:
		https://bhas.gov.ba/Content/Read/92?title=Kvalitet
	11. Upravljanje kvalitetom
	11.1. Osiguranje kvaliteta	Agencija za statistiku BiH opredijeljena je za osiguranje kvaliteta u izradi službene statistike na osnovu člana 19. stav 1. tačka „Zakon o statistici BiH, Službene novine BiH 26/04; 42/04 ”.  Politika upravljanja kvalitetom kao element sistema upravljanja kvalitetom općenito se odnosi na sljedeće komponente: kvalitet poslovnog procesa kao i druge elemente sistema za upravljanje kvalitetom, poput planiranja i kontrole. Kako bi osigurala kvalitet procesa i proizvoda, Agencija za statistiku implementira model upravljanja kvalitetom (TQM) izrađen pomoću CAF alata. Zajednički okvir za samoprocjenu (CAF) je opšti alat za upravljanje kvalitetom koji se preporučuje institucijama iz  javnog sektora, inspirisan modelom izvrsnosti Evropske fondacije za upravljanje kvalitetom (EFQM). Proces samoocjenjivanja identificira i prati sve organizacijske rezultate, daje povratne informacije o organizacijskim kapacitetima i rezultatima procesa politike i planiranja. Alat za bodovanje za samoocjenjivanje ima 9 ključnih pokazatelja i 28 kriterija na osnovu kojih je moguće mjeriti postignuti nivo upravljanja i utvrditi koje su kritične tačke za poboljšanja u budućnosti. Ovaj pristup posmatra organizaciju iz različitih uglova istovremeno tj. ima holistički pristup analizi učinka organizacije. BHAS koristi „Smjernice CAF-a za implementaciju“ i plan implementacije u 10 koraka stoga razvijen kako bi pomogao organizacijama da ga koriste na najefektivniji  i najefikasniji način. Proces samoocjenjivanja identifikuje i prati sve važne organizacione rezultate i daje povratne informacije o organizacionim kapacitetima i rezultatima procesa politike i planiranja. Ovaj model praćenja kvalitete zahtijeva izradu standardiziranog upitnika koji uključuje sve principe u modelu. Kako bi se osigurao kvalitet statistike, Agencija je izradila dokument Politika i program upravljanja kvalitetom koji je dostupan na web stranici:
		https://bhas.gov.ba/data/Dokumenti/Kvalitet/QM_Politika_i_Program_BHAS.pdf
	11.2. Procjena kvaliteta	Kvalitet proizvoda službene statistike (glavni pokazatelji/statistike) redovno se ocjenjuje u izvještajima o kvaliteti putem izračunavanja pokazatelja kvaliteta. S druge strane, procesi uključeni u statističku proizvodnju procjenjuju se posebnim pokazateljima kvalitete procesa u izvještajima o kvaliteti i dodatno kroz GSBPM dokumentaciju.
	12. Relevantnost
	12.1. Korisničke potrebe	Korisnici podataka o cijenama električne energije su institucije u Bosni i Hercegovini, druge institucije koje se bave analizom ekonomskih kretanja u BiH i drugi korisnici poput znanstveno-obrazovnih ustanova. Glavni korisnici podataka o cijenama električne energije su: - Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, - Direkcija za ekonomsko planiranje pri Vijeću ministara BiH, - Centralna banka BiH, - Eurostat, - Ujedinjene nacije, -Ambasade i konzulati stranih zemalja, -Ostale statistike, npr. statistika nacionalnih računa (proizvodnja BDP-a).
	12.2. Zadovoljstvo korisnika	Jedan od ključnih elemenata u osiguravanju kvalitete statističkih podataka je praćenje zadovoljstva korisnika. Za ovo istraživanje ne postoji posebna anketa o zadovoljstvu korisnika.  Rezultati Ankete o zadovoljstvu korisnika dostupni su na web stranici:
		https://bhas.gov.ba/
	12.3. Kompletnost podataka	Stopa kompletnosti podataka je 100 %. Proizvode se svi pokazatelji koji se traže prema međunarodnim standardima.
	13. Tačnost i pouzdanost procjene
	13.1. Opća tačnost procjene	Kako se izvještavanje o cijenama električne energije ne radi na osnovu uzorka, nego na osnovu izvještaja snabdjevača električne energije (koji je na osnovu uslova iz licence dužan da redovno izrađuje Izvještaje o snabdijevanju kupaca), greške pokrivenosti nisu moguće, odnosno svedene su na najmanju moguću mjeru.
	13.2. Greška uzorkovanja	Statističko istraživanje nije zasnovano na uzorku. Greške uzorkovanja ne postoje.
	13.3. Neuzoračka greška	Greška mjerenja: Budući da je cijena električne energije izvedeni (sintetički) podatak iz fakturiranih finansijskih iznosa i potrošnje električne energije koja se mjeri putem brojila električne energije kod kupaca, jedine greške mjerenja koje pri tome mogu nastati su greške u mjerenju potrošnje. Kako je tržište električne energije u potpunosti otvoreno, različiti tržišni učesnici (snabdjevači, kupci, operatori prijenosnog i distributivnog sistema) nastoje da ova mjerenja budu što tačnija, jer svi imaju sopstveni ekonomski interes na tržištu, koji je kompatibilan sa interesom da mjerenja budu tačna. U praksi postoje i primjenjuju se tehnički propisi koji se odnose na tačnost brojila električne energije. Obzirom da se ti propisi striktno poštuju, može se konstatirati da greške mjerenja nemaju uticaj ili je njihov uticaj zanemariv na izračun prosječnih cijena električne energije. Sa greškama mjerenja u uskoj vezi su greške očitavanja brojila. U praksi se ove greške korigiraju intervencijama kupaca električne energije koji vrše kontrole stanja svojih brojila, te pozivom snabdjevača preko besplatnih telefona u call centrima rješavaju ove probleme. Proces očitavanja brojila se sve više obavlja automatski, te su i greške kod očitavanja brojila svedene na minimum. Greške procesiranja nisu uočene. Svi podaci se procesiraju u standardnim Excel tabelama, sa programski kreiranim formulama.
	14. Pravovremenost i tačnost objave
	14.1. Pravovremenost	Pravovremenost: T+90. Pravovremenost objave prvih rezultata: T+90. Pravovremenost prvih rezultata je istovremeno i pravovremenost konačnih rezultata.
	14.2. Tačnost	Tačnost objavljivanja je T+0 (nije bilo odstupanja između očekivanog datuma objavljivanja prema Kalendaru publikovanja i stvarnog datuma objavljivanja). Tačnost objave - objavljiivanje za P: T+0. Nema odstupanja između najavljenog i stvarnog datuma objave (prema Kalendaru objavljivanja).
	15. Usklađenost i uporedivost
	15.1. Uporedivost - geografska	Zahvaljujući metodologiji za prikupljanje i izračun prosječnih cijena gasa i električne energije koja je propisana Regulativom (EZ) br. 2016/1952 o evropskoj statistici cijena prirodnog plina i električne energije, omogućen je jedinstven način prikupljanja i prikazivanja ovih cijena, a time i geografska uporedivost sa zemljama Europske unije, kao i zemljama koje se nalaze u procesu pristupanja Europskoj uniji. U praksi je naročito važno i često se koristi poređenje sa zemljama regije jugoistočne Europe, zbog stepena privrednog razvoja i ekonomske snage iz koje proizilazi i uporediv nivo cijena električne energije.
	15.2. Vremenska uporedivost	Vremenska uporedivost prikupljenih podataka pokazuje da nije bilo prekida u serijama podataka u periodu 2012-2021. Vremenska uporedivost predstavlja još jedan značajan aspekt kvaliteta, promjene u definicijama, obuhvatu ili metodama, kao i druge promjene se redovno prate i primjenjuju.
	15.3. Usklađenost – cross domain	Nije bilo relevantnih faktora koji bi utjecali na usporedbu među domenama.
	15.4. Usklađenost – interna	Nije bilo relevantnih faktora koji bi utjecali na internu usporedbu.
	16. Troškovi i opterećenje	Godišnji operativni troškovi za provođenje istraživanja ogledaju se u materijalnim troškovima i broju sati koje rade zaposlenici Agencije za statistiku BiH i podružnica Agencije Brčko distrikta.
	17. Revizija podataka
	17.1. Revizija podataka – politika	Agencija za statistiku BiH trenutno nema službeni dokument koji se odnosi na politiku revizije.
	17.2. Revizija podataka – praksa	Revizija nije planirana niti izvršena.
	18. Statistička obrada
	18.1. Izvor podataka	Cijene se prikupljaju od snabdjevača električnom energijom u Bosni i Hercegovini. Snabdjevači su privredni subjekti, odnosno kompanije koji posjeduju licencu (dozvolu) za obavljanje djelatnosti snabdijevanja električnom energijom na području Bosne i Hercegovine. Navedene licence izdaju nadležna regulatorna tijela DERK, FERK i RERS, prema lokaciji sjedišta snabdjevača. Snabdjevači na veleprodajnom tržištu kupuju električnu energiju u svrhu dalje prodaje drugim snabdjevačima (preprodaje) ili prodaje krajnjim kupcima. Za svrhe ovog statističkog istraživanja relevantna je prodaja električne energije krajnjim kupcima i cijene koje se ostvaruju kod krajnjih kupaca, odnosno krajnje potrošnje električne energije. Na taj način dobivaju se informacije o maloprodajnim cijenama električne energije po kojima krajnji kupci kupuju energiju od snabdjevača. U skladu sa uslovima licence snabdjevač je dužan da dostavlja regulatoru podatke o potrošnji krajnjih kupaca, prihodu, i ostvarenim prosječnim cijenama električne energije kod kupaca koje snabdijeva. Ove cijene dužan je evidentirati i iskazivati u skladu sa metodologijom Eurostat-a posebno za domaćinstva, te posebno za kupce koji se ne klasificiraju kao domaćinstva, odnosno kupce koji nisu domaćinstva (industrijske, komercijalne, javne ustanove, javna rasvjeta i drugi).
	18.2. Učestalost prikupljanja podataka	U toku kalendarske godine podaci o prosječnim cijenama prirodnog plina za krajnje kupce se, u skladu sa metodologijom Eurostata, evidentiraju i obračunavaju dva puta. Period izvještavanja obuhvata šest mjeseci i to od 1. januara do 30. juna za prvo polugodište (semestar) i od 1. jula do 31. decembra za drugo polugodište (semestar) kalendarske godine.
	18.3. Prikupljanje podataka	U statističkom saopštenju (Tabela 1 i Tabela 2) data je prosječna cijena električne energije za dvije kategorije potrošnje, domaćinstva i ne-domaćinstva. Izvor podataka je Državna regulatorna komisija za električnu energiju (DERK). Prikupljene cijene pokrivaju prosječne cijene u periodu od šest mjeseci, od januara do juna (prva polovina ili semestar 1) i od jula do decembra (druga polovina ili semestar 2) svake godine. Cijene uključuju osnovnu cijenu električne energije, naknade za prijenos i distribuciju, iznajmljivanje brojila i druge usluge. Cijene električne energije za potrošače u domaćinstvima su predstavljene uključujući poreze, namete, neporeske dažbine, naknade i porez na dodanu vrijednost (PDV) jer to općenito odražava krajnju cijenu koju plaćaju potrošači u domaćinstvu. Budući da potrošači koji ne pripadaju domaćinstvu obično mogu povratiti PDV i neke druge poreze, cijene za preduzeća su prikazane bez PDV-a.
	18.4. Validacija podataka	Kada je u pitanju validacija podataka koju provodi Državna regulatorna agencija za električnu energiju - DERK, inicijalne provjere su ugrađene u sistem unosa podataka. U prikupljanju podataka iz oblasti cijena električne energije ne koriste se administrativni izvori, jer se podaci proizvode od strane licenciranih snabdjevača. Ove podatke je moguće kontrolirati i kod operatora distributivnog sistema koji vrši očitanje brojila električne energije za kupce priključene na distributivni sistem i kod Nezavisnog operatora sistema koji vrši očitanje brojila električne energije za kupce priključene na prijenosni sistem, a pored toga obavlja bilansiranje i objavu podataka o proizvodnji i potrošnji za cijeli elektroenergetski sistem. Kada je u pitanju validacija podataka koju provodi Agencija za statistiku BiH, provode se kontrole validnosti i kredibilnosti podataka. Kontrola kredibilnosti podataka podrazumijeva provjere tačnosti podataka i procjene svih mogućih grešaka koje su vezane sa podacima. Kontrole validnosti podataka koje primjenjuje Agencija za statistiku BiH su npr. statistička vrijednost nije navedena ili je uočena ekstremna vrijednost itd., što dovodi do problema kada se radi o obradi podataka. Cijene električne energije se vrlo sporo mijenjaju u vremenu kako za kupce u kategoriji domaćinstva, tako i za kupce koji nisu domaćinstva. I za jednu i za drugu kategoriju kupaca uočena je i zakonitost da se veličina cijena vrlo malo mijenja tokom vremena, a isti odnos kada su u pitanju veličine cijena važi za razrede potrošnje u okviru kategorija kupaca.
	18.5. Kompilacija podataka	Agencija za statistiku BiH provodi automatsku obradu podataka DERK-a, kako bi dobila podatke o Cijenama električne energije u kategoriji domaćinstva, kao i za kupce koji nisu domaćinstva. Kontrole validnosti i kredibilnosti podataka se provode tokom obrade.
	18.6. Prilagođavanje	Prilagođavanja se ne vrše na podacima o statistici cijena električne energije.
	18.7. Sezonsko prilagođavanje	Karakteristika podataka o cijenama električne energije je simetričnost polugodišnjih razdoblja u prikupljanju podataka. I pored toga što snabdjevači koriste sezonske tarifne stavove kod snabdijevanja kupaca električnom energijom, ovi stavovi se primjenjuju u periodima koji se simetrično odražavaju na polugodišnje periode u kojima se posmatraju cijene električne energije, te  su ti sezonski stavovi neutralni sa aspekta cijene. Dakle, viši sezonski stavovi se primjenjuju u periodu septembar-mart ili novembar-februar, a niži sezonski stavovi u periodu april-septembar ili mart-oktobar, zavisno od snabdjevača. Zbog simetrije u odnosu na polugodišnja razdoblja posmatranja cijena, sezonski tarifni stavovi nemaju uticaj na vremensku uporedivost. U skladu sa prethodno navedenim, sezonsko prilagođavanje podataka nije potrebno.
	19. Komentar	/