Kvartalno istraživanje o bruto domaćem proizvodu Referentni metapodaci u Euro SDMX Metadata Strukturi (ESMS) Agencija za statistiku BiH
	1. Kontakt
	2. Podaci o ažuriranju metapodataka
	3. Prezentacija statistike
	4. Jedinica mjere
	5. Referentni period
	6. Institucionalni mandat (ovlaštenje)
	7. Povjerljivost
	8. Politika diseminacije
	9. Učestalost diseminacije podataka
	10. Dostupnost i razumljivost
	11. Upravljanje kvalitetom
	12. Relevantnost
	13. Tačnost i pouzdanost podataka
	14. Pravovremenost i tačnost objave
	15. Usklađenost i uporedivost
	16. Troškovi i opterećenje
	17. Revizija podataka
	18. Statistička obrada
	19. Komentar
	1. Kontakt
	1.1. Nadležna institucija	AGENCIJA ZA STATISTIKU BOSNE I HERCEGOVINE
	1.2. Nadležna organizaciona  jedinica	Sektor za ekonomske statistike - Odsjek Nacionalnih računa
	1.3. Kontakt osoba	a.) Ivana Tavra Čolo b.) Aida Mehić c.) Srđan Vitković
	1.4. Funkcija kontakt osobe	Pomoćnik direktora za ekonomske statistike Stručni savjetnik za nacionalne račune Stručni savjetnik za nacionalne račune
	1.5. Kontakt poštanska adresa	Zelenih beretki 26, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
	1.6. Kontakt e-mail adresa	ivana.tavra@bhas.gov.ba aida.kesten@bhas.gov.ba srdjan.vitkovic@bhas.gov.ba
	1.7. Broj telefona	+387 33 911 941  +387 33 911 954  +387 33 911 987
	1.8. Broj faksa	+387 33 220 622
	2. Podaci o ažuriranju metapodataka
	2.1. Datum poslednje potvrde  validnosti metapodataka	22/01/2026
	2.2. Datum poslednje objave metapodataka	22/01/2026
	2.3. Datum poslednjeg ažuriranja metapodataka	22/01/2026
	3. Prezentacija statistike
	3.1. Opis podataka	Nacionalni računi su sastavljeni od niza makroekonomskih indikatora koji pružaju sveobuhvatnu sliku ekonomske situacije i služe kao osnova za pravljenje ekonomskih analiza, prognoza  i donošenje odluka. Glavni i najčešće korišteni agregat nacionalnih računa je bruto domaći proizvod (BDP) koji se obračunava na godišnjem i kvartalnom nivou. Agencija za statistiku kompilira kvartalni BDP u skladu sa konceptima , definicijama, klasifikacijama i obračunskim pravilima Evropskog sistema nacionalnih računa (ESA2010). Kvartalni BDP je obračunat po proizvodnom i rashodnom pristupu. Izračunat je i kvartalni BDP prema dohodovnom pristupu, ali se ne publikuje, redovno se šalje u sklopu Transmisionog programa Eurostat-u. Indikatori na detaljnom nivou ekonomskih aktivnosti (2 ili 3 cifre NACE Rev2) su korišteni za kvartalno alociranje godišnjih procjena za godine za koje su odgovarajuće godišnje procijene raspoložive. Značajna osobina kvartalnih nacionalnih računa je njihova konzistentnost sa godišnjim računima, što znači da je  suma četiri kvartala za bilo koju pojedinačnu godinu jednaka odgovarajućoj godišnjoj procjeni. Ova jednakost se dobije pomoću statističke procedure "benchmarking". Proporcionalni Denton benchmarking metod se koristi u kompilaciji kvartalnog BDP za BiH čuvajući koliko je god moguće kretanje indikatora unutar godine, sa ciljem da suma rezultirajućih kvartalnih procjenana bude identična godišnjim podacima (benchmark podaci). Kvartalne BDP serije podataka su prezentvovane u tekućim cijenama, cijenama prethodne godine kao i lančano povezanim vrijednostima sa fiksnim referentnim periodom.
	3.2. Klasifikacije koje se koriste u istraživanju	• Klasifikacija djelatnosti BiH 2010 (NACE rev.2) • CPA 2008 • COICOP 2018 • HS • CN • SITC
	3.3. Sektor obuhvaćen istraživanjem	U Statistiku nacionalnih računa uključeni su slijedeći sektori: nefinansijski sektor, finansijski sektor, sektor države, sektor domaćinstva i sektor neprofitnih institucija koje služe domaćinstvima.
	3.4. Statistički koncepti i definicije	Serije kvartalnog BDP-a, kako prema proizvodnom tako i prema rashodnom pristupu, pružaju blagovremenu mjeru ekonomskog razvoja, te stoga korisno sredstvo za ekonomske analize i politike. Kvartalne serije omogućavaju ranu procjenu godišnjeg BDP-a. Kvartalni BDP predstavlja tržišnu vrijednost svih dobara i usluga proizvedenih u datom kvartalu. Kvartalni BDP u tržišnim cijenama je finalni  rezultat proizvodnih aktivnosti rezidentnih proizvodnih jedinica i može se obračunati na tri načina. BHAS radi obračun kvartalnog BDP po proizvodnom i rashodnom pristupu. Obračun kvartalnog BDP po proizvodnom pristupu vrsi se kombinacijom direktne i indirektne metode. Osnovna karakteristika kvartalnih nacionalnih računa je da se primjenjuju isti principi, definicije i strukture kao i kod godišnjih računa. Bruto vrijednost proizvodnje se definiše kao tržišna vrijednost svih proizvedenih roba i usluga koje proizvedu rezidentni proizvođači tokom obračunskog razdoblja. Međufazna potrošnja, po nabavnim cijenama, je vrijednost proizvoda i usluga koje se transformišu, koriste i troše u procesu proizvodnje. Dodana vrijednost, jednaka je razlici između bruto vrijednosti proizvodnje u baznim cijenama i međufazne potrošnje u nabavnim cijenama. Bruto domaći proizvod jednak je sumi bruto dodanih vrijednosti u baznim cijenama po djelatnostima  plus porezi na proizvode minus  subvencije na proizvode. Po rashodnom pristupu, bruto domaći proizvod definiše se kao ukupna domaća krajnja potrošnja korigovana vanjskim bilasom roba i usluga sa inostranstvom. Osnovne komponente BDP po rashodnom pristupu su: izdaci za krajnju potrošnju domaćinstava, izdaci za krajnju potrošnju neprofitnih institucija koje služe domaćinstvima, izdaci za krajnju potrošnju vlade, bruto investicije i izvoz i uvoz roba i usluga. Kvartalne procjene izdataka domaćinstava za finalnu potrošnju sastoje se od izdataka rezidentnih domaćinstava na finalnu potrošnju roba i  usluga, za zadovoljenje njihovih potreba. Kvartalne procjene izdataka na konačnu potrošnju industrijskih proizvoda zasnvane su na metodi robnih tokova, kao i kod godišnjih procjena, dok se procjene izdataka za finalnu potrošnju usluga uglavnom oslanjaju na indikatore, odnosno raspoloživa mjesečna i kvartalna istraživanja. Sektor vlade se sastoji od svih institucionalnih jedinica koje proizvode u principu proizvode netržišne usluge za individualnu ili kolektivnu potrošnju, te redistribuišu dohodak i bogastvo. Kvartalne procjene izdataka vlade na finalnu potrošnju zasnovane su na relevantnim indikatorima preuzetim iz kvartalnog obračuna BDP-a prema proizvodnom pristupu. Bruto investicije obuhvataju bruto investicije u stalna sredstva, promijene na zalihama i neto sticanje dragocijenosti. Za procjenu bruto investicija u građevinske objekte korišteni su indikatori promjena u građevinskoj djelatnosti, dok je za procjene ulaganja u mašine i opremu korištena metoda robnih tokova, kao i kod godišnjih procjena. Izvoz i uvoz roba se pojavljuje kada postoji promijena vlasništva nad robom između  rezidenta i nerezidenta, bez obzira da li je došlo do fizičkog pomijeranja robe preko granice.  Za procjenu kretanja ukupnog uvoza i izvoza roba i usluga korišteni su podaci raspoloživi u statistici platnog bilansa, koji priprema i objavljuje Centralna banka BiH.
	3.5. Statistička jedinica	Institucionalne jedinice se prema SNA 2008 dijele na dvije osnovne grupe. Jednu grupu čine individualne jedinice (fizička lica -preduzetnici ili grupa lica koja čine domaćinstvo) a druga grupa se sastoji od zakonski definisanih jedinica (pravna lica) koje se dalje dijele na profitne (preduzeća), neprofitne institucije, finansijske institucije - banke i osiguravajuća društva, državne institucionalne jedinice- budžet i budžetski korisnici.
	3.6. Statistička populacija	Nacionalni računi kombinuju podatke iz statističkih i administrativnih izvora. Tehnike prikupljanja podataka variraju zavisno od pristupa obračunu, raspoloživih izvora podataka, blagovremenosti objavljenih podataka i drugih faktora.
	3.7. Referentno geografsko područje	Podaci se odnose na Bosnu i Hercegovinu.
	3.8 Vremenska pokrivenost	Za proizvodni i rashodni kvartalni BDP trenutno je raspoloživa serija podataka od 2000. godine s prekidom serije (2015), zbog implementacije FISIM-a ( Procjene indirektno mjerenih usluga finansijskog posredovanja).
	3.9. Bazni period	2021.
	4. Jedinica mjere	Podaci su prikazani u KM.
	5. Referentni period	Isti kvartal prethodne godine.
	6. Institucionalni mandat (ovlaštenje)
	6.1. Pravni akti i drugi sporazumi	• Zakon o statistici BiH, • Višegodišnji statistički programi i godišnji planovi rada BiH, • Sporazum o primjeni jedinstvenih metodologija i jedinstvenih standarda potpisan između statističkih institucija u BiH • Međunarodne preporuke i priručnici (Eurostat, MMF, UN)
	6.2. Razmjena (posredovanje) podataka	Memorandumima o razumjevanju potpisanim između Agencije i drugih institucija (Centralna banka, Uprava za indirektno oporezivanje, DERK, DEP)  uspostavljeni su okviri buduće saradnje  u području za koje su  institucije zainteresirane – u prikupljanju i jačanju kvaliteta i pouzdanosti statističkih podataka.
	7. Povjerljivost
	7.1. Povjerljivost - politika	Povjerljivost statističkih podataka je uređena zakonom a osoblje koje provodi statističko istraživanje ima po istom pravnom osnovu obavezu zaštite povjerljivosti. Zakon o statistici BiH (Sl. glasnik BIH 26/04 i 42/04 - Poglavlje XI - član 23.-29.) utvrđuje princip poverljivosti kao jedan od glavnih principa. Agencija za statistiku BiH distribuira statistike u skladu sa statističkim načelima Kodeksa prakse evropske statistike a posebno sa načelom statističke povjerljivosti.
	7.2. Povjerljivost – postupanje sa podacima	Dokument "Pravila o zaštiti statističkih podataka u Agenciji za statistiku" navodi postupke za osiguranje povjerljivosti tokom prikupljanja, obrade i diseminacije - uključujući protokole za osiguranje pristupa pojedinim podacima, pravila za definiranje povjerljivih ćelija u izlaznim tablicama i postupke za otkrivanje i sprječavanje naknadnog otkrivanja, kao i pristupa mikropodacima u istraživačke svrhe. Potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju sa Agencijom za statistiku Bosne i Hercegovine, korisnici podataka koji imaju pristup pojedinačnim podacima dužni su: tretirati pojedinačne anonimne podatke kao povjerljive u skladu sa pravilima, propisima i procedurama, osigurati odgovarajuću zaštitu pojedinačnih podataka u skladu s pravilima, propisima i procedurama, štititi  prijenos mikropodataka i uništiti medij na kojima se podaci nalaze, kao i prateću dokumentaciju, pet dana nakon objavljivanja rezultati.
	8. Politika diseminacije
	8.1. Kalendar objavljivanja	Krajem decembra svake godine, BHAS objavljuje Kalendar publikovanja sa tačnim datumom i vremenom objavljivanja statistike za narednu godinu.
	8.2. Pristup kalendaru objavljivanja (link)	Kalendar publikovanja dostupan je na:
		https://bhas.gov.ba/Calendar/
	8.3. Pristup korisnika	Podaci se distribuiraju svim korisnicima putem službene web stranice Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine:
		https://bhas.gov.ba
		U isto vrijeme nova saopštenja se takođe šalju medijima i svim korisnicima iz baze podataka.
	9. Učestalost diseminacije podataka	Kvartalni BDP prema proizvodnom i rashodnom pristupu se diseminiraju na kvartalnoj osnovi (t+90)
	10. Dostupnost i razumljivost
	10.1. Saopćenja	Redovna kvartalna saopštenja: Bruto domaći proizvod za BiH - proizvodni pristup; Bruto domaći proizvod - rashodni pristup.
		https://bhas.gov.ba/Calendar/Category/12
	10.2. Publikacije	Podaci se također objavljuju u:
		https://bhas.gov.ba/Calendar/Category/12
	10.3. Online baza podataka	Ne postoji online baza podataka .
	10.4. Pristup mikro podacima	Nisu dostupni mikropodaci.
	10.5. Drugo	Ad-hoc korisnički zahtjevi
	10.6. Dokumentacija o metodologiji	Metodološki dio saopćenja; Opis izvora i metoda - Prvi QNA inventory pripremljen u okviru IPA 2012
	10.7. Dokumentacija o kvalitetu	/
	11. Upravljanje kvalitetom
	11.1. Osiguranje kvaliteta	Agencija za statistiku BiH opredijeljena je za osiguranje kvaliteta u izradi službene statistike na osnovu člana 19. stav 1. tačka „Zakon o statistici BiH, Službene novine BiH 26/04; 42/04 ”.  Politika upravljanja kvalitetom kao element sistema upravljanja kvalitetom općenito se odnosi na sljedeće komponente: kvalitet poslovnog procesa kao i druge elemente sistema za upravljanje kvalitetom, poput planiranja i kontrole. Kako bi osigurala kvalitet procesa i proizvoda, Agencija za statistiku implementira model upravljanja kvalitetom (TQM) izrađen pomoću CAF alata. Zajednički okvir za samoprocjenu (CAF) je opšti alat za upravljanje kvalitetom koji se preporučuje institucijama iz  javnog sektora, inspirisan modelom izvrsnosti Evropske fondacije za upravljanje kvalitetom (EFQM). Proces samoocjenjivanja identificira i prati sve organizacijske rezultate, daje povratne informacije o organizacijskim kapacitetima i rezultatima procesa politike i planiranja. Alat za bodovanje za samoocjenjivanje ima 9 ključnih pokazatelja i 28 kriterija na osnovu kojih je moguće mjeriti postignuti nivo upravljanja i utvrditi koje su kritične tačke za poboljšanja u budućnosti. Ovaj pristup posmatra organizaciju iz različitih uglova istovremeno tj. ima holistički pristup analizi učinka organizacije. BHAS koristi „Smjernice CAF-a za implementaciju“ i plan implementacije u 10 koraka stoga razvijen kako bi pomogao organizacijama da ga koriste na najefektivniji  i najefikasniji način. Proces samoocjenjivanja identifikuje i prati sve važne organizacione rezultate i daje povratne informacije o organizacionim kapacitetima i rezultatima procesa politike i planiranja. Ovaj model praćenja kvalitete zahtijeva izradu standardiziranog upitnika koji uključuje sve principe u modelu. Kako bi se osigurao kvalitet statistike, Agencija je izradila dokument Politika i program upravljanja kvalitetom koji je dostupan na web stranici:
		https://bhas.gov.ba/Content/Read/92?title=Kvalitet
	11.2. Procjena kvaliteta	Kvalitet proizvoda službene statistike (glavni pokazatelji/statistike) redovno se ocjenjuje u izvještajima o kvaliteti putem izračunavanja pokazatelja kvaliteta. S druge strane, procesi uključeni u statističku proizvodnju procjenjuju se posebnim pokazateljima kvalitete procesa u izvještajima o kvaliteti i dodatno kroz GSBPM dokumentaciju.
	12. Relevantnost
	12.1. Korisničke potrebe	Kvartalni BDP predstavlja najvažniji makroekonomski indikator koji pruža sveobuhvatnu sliku ekonomske aktivnosti zemlje u kvartalnoj dinamici. Ovaj indikator predstavlja osnovu kreatorima ekonomske politike za pravljenje analiza i donošenje odluka. Ključni korisnici podataka su: Ministarstvo finansija i trezora BiH, Direkcija za ekonomsko planiranje pri Vijeću Ministara BiH,  Centralna banka BiH, Eurostat, MMF, UNECE. Korisnici ovih podataka su i poslovni subjekti-preduzeća, mediji i opća javnost.
	12.2. Zadovoljstvo korisnika	Anketa o zadovoljstvu korisnika je provedena 2023. godine.:
		https://bhas.gov.ba/data/Dokumenti/Kvalitet/AZK2023_BS.pdf
	12.3. Kompletnost podataka	Svi ključni pokazatelji, koji su zahtijevani prema zakonodavstvu EU i međunarodnim standardima za nacionalne račune, se proizvode.
	13. Tačnost i pouzdanost procjene
	13.1. Opća tačnost procjene	/
	13.2. Greška uzorkovanja	/
	13.3. Neuzoračka greška	Greška obuhvata: ne vrše se ocjene grešaka obuhvata za ovu statistiku. Stopa prekomjernog obuhvata: ne vrše se ocjene grešaka obuhvata za ovu statistiku.
	14. Pravovremenost i tačnost objave
	14.1. Pravovremenost	Podaci o BDP se kompiliraju i objavljuju kvartalno T+90
	14.2. Tačnost	Tačnost objave - objavljivanje za U: podaci se publikuju prema kalendaru objavljivanja podataka.Tačnost objave - objavljiivanje za P: uglavnom podaci se publikuju prema kalendaru.
	15. Usklađenost i uporedivost
	15.1. Uporedivost - geografska	Obračun BDP-a se vrši u skladu sa međunarodnim metodologijama i preporukama SNA2008/ ESA2010 što omogućava geografsku uporedivost podataka sa ostalim zemljama.
	15.2. Vremenska uporedivost	Uporedivost za U: podaci kvartalnog BDP se usklađuju sa godišnjim podacima kada godišnji podaci postanu raspoloživi. Dužina uporedivih vremenskih serija za oba pristupa su Q12000-Q42014 i Q12015-Q32025
	15.3. Usklađenost – cross domain	/
	15.4. Usklađenost – interna	/
	16. Troškovi i opterećenje	Godišnji operativni troškovi za provođenje istraživanja ogledaju se u materijalnim troškovima i broju sati koje rade zaposlenici Agencije za statistiku BiH i podružnica Agencije Brčko distrikta.
	17. Revizija podataka
	17.1. Revizija podataka - politika	https://bhas.gov.ba/data/Publikacije/Metodologije/NAC_03_2023_MD_0_E.pdf
	17.2. Revizija podataka – praksa	Rutinske revizije BDP-a, za oba pristupa (proizvodni i rashodni) vrše se s promjenom godišnjih podataka, tri puta godišnje. Velika revizija ( koja obuhvata metodološka unapređenja) je planirana i uradjena u decembru 2025 u okviru IPA 2021, SP 1.4, odnosi se na kvartalni BDP prema rashodnom pristupu.
	18. Statistička obrada
	18.1. Izvor podataka	Statistička istraživanja i administrativni podaci.
	18.2. Učestalost prikupljanja podataka	Podaci se prikupljaju kvartalno.
	18.3. Prikupljanje podataka	Nacionalni računi kombinuju podatke iz statističkih i administrativnih izvora. Tehnike prikupljanja podataka variraju zavisno od pristupa obračunu, raspoloživih izvora podataka, blagovremenosti objavljenih podataka i drugih faktora.
	18.4. Validacija podataka	Izvorni podaci prolaze kroz niz provjera oslanjajući se na principe potpunosti i dosljednosti.
	18.5. Kompilacija podataka	Podaci se obrađuju u Microsoft Excel formatu.
	18.6. Prilagođavanje	/
	18.7. Sezonsko prilagođavanje	Za sezonsko podešavanje kvartalnog BDP, za oba pristupa, koristi se Demetra + software koristeći TRAMO-SEATS metod.
	19. Komentar	/