Kvartalno istraživanje o bruto
domaćem proizvodu Referentni metapodaci u Euro SDMX Metadata Strukturi (ESMS) Agencija za statistiku BiH |
||||
1. Kontakt | ||||
2. Podaci o ažuriranju metapodataka | ||||
3. Prezentacija statistike | ||||
4. Jedinica mjere | ||||
5. Referentni period | ||||
6. Institucionalni mandat (ovlaštenje) | ||||
7. Povjerljivost | ||||
8. Politika diseminacije | ||||
9. Učestalost diseminacije podataka | ||||
10. Dostupnost i razumljivost | ||||
11. Upravljanje kvalitetom | ||||
12. Relevantnost | ||||
13. Tačnost i pouzdanost podataka | ||||
14. Pravovremenost i tačnost objave | ||||
15. Usklađenost i uporedivost | ||||
16. Troškovi i opterećenje | ||||
17. Revizija podataka | ||||
18. Statistička obrada | ||||
19. Komentar | ||||
1. Kontakt | ||||
1.1. Nadležna institucija | AGENCIJA ZA STATISTIKU BOSNE I HERCEGOVINE | |||
1.2. Nadležna organizaciona jedinica | Sektor za ekonomske statistike - Odsjek Nacionalnih računa | |||
1.3. Kontakt osoba | Edina Kozić | |||
1.4. Funkcija kontakt osobe | Šef odsjeka za statistiku nacionalnih računa | |||
1.5. Kontakt poštanska adresa | Zelenih beretki 26, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina | |||
1.6. Kontakt e-mail adresa | edina.kozic@bhas.ba | |||
1.7. Broj telefona | +387 33 911 949 | |||
1.8. Broj faksa | +387 33 220 622 | |||
2. Podaci o ažuriranju metapodataka | ||||
2.1. Datum poslednje potvrde validnosti metapodataka | 29.10.2021. | |||
2.2. Datum poslednje objave metapodataka | 31.10.2017. | |||
2.3. Datum poslednjeg ažuriranja metapodataka | 29.10.2021. | |||
3. Prezentacija statistike | ||||
3.1. Opis podataka | Nacionalni računi su sastavljeni od niza makroekonomskih indikatora koji pružaju sveobuhvatnu sliku ekonomske situacije i služe kao osnova za pravljenje ekonomskih analiza, prognoza i donošenje odluka. Glavni i najčešće korišteni agregat nacionalnih računa je bruto domaći proizvod (BDP) koji se obračunava na godišnjem i kvartalnom nivou. Agencija za statistiku kompilira kvartalni BDP u skladu sa konceptima , definicijama, klasifikacijama i obračunskim pravilima Evropskog sistema nacionalnih računa (ESA95). Kvartalni BDP je obračunat po proizvodnom i rashodnom pristupu. Indikatori na detaljnom nivou ekonomskih aktivnosti (2 ili 3 cifre NACE Rev2) su korišteni za kvartalno alociranje godišnjih procjena za godine za koje su odgovarajuće godišnje procijene raspoložive. Značajna osobina kvartalnih nacionalnih računa je njihova konzistentnost sa godišnjim računima, što znači da je suma četiri kvartala za bilo koju pojedinačnu godinu jednaka odgovarajućoj godišnjoj procjeni. Ova jednakost se dobije pomoću statističke procedure "benchmarking". Proporcionalni Denton benchmarking metod se koristi u kompilaciji kvartalnog BDP za BiH čuvajući koliko je god moguće kretanje indikatora unutar godine, sa ciljem da suma rezultirajućih kvartalnih procjenana bude identična godišnjim podacima ((benchmark podaci). Kvartalne BDP serije podataka su prezentvovane u tekućim cijenama, cijenama prethodne godine kao i lančano povezanim vrijednostima sa fiksnim referentnim periodom. | |||
3.2. Klasifikacije koje se koriste u istraživanju | • Klasifikacija djelatnosti BiH 2010 (NACE rev.2) • CPA 2008 • COICOP • HS • CN • SITC |
|||
3.3. Sektor obuhvaćen istraživanjem | S obzirom da u BiH još nisu uvedeni sektori i podsektorii, još uvijek nije moguće izvođenje godišnjih sektorskih računa. U okviru IPA 2012 nacionalni program radi se na implementaciji sektorske klasifikacijeu skladu sa SNA2008/ESA 2010. | |||
3.4. Statistički koncepti i definicije | Uspostava sistema
kompilacije kvartalnih nacionalnih racuna u BiH je važan korak u
daljem razvoju nacionalne statistike. Serije kvartalnog BDP-a, kako prema
proizvodnom tako i prema rashodnom pristupu, pružaju blagovremenu mjeru
ekonomskog razvoja, te stoga korisno sredstvo za ekonomske analize i
politike. Kvartalne serije omogućavaju ranu procjenu godišnjeg
BDP-a. Kvartalni BDP predstavlja tržišnu vrijednost svih dobara i usluga proizvedenih u datom kvartalu. Kvartalni BDP u tržišnim cijenama je finalni rezultat proizvodnih aktivnosti rezidentnih proizvodnih jedinica i može se obračunati na tri načina. BHAS radi obračun kvartalnog BDP po proizvodnom i rashodnom pristupu. Obračun kvartalno BDP po proizvodnom pristupu vrsi se kombinacijom direktne i indirektne metode. Osnovna karakteristika kvartalnih nacionalni računa je da se primjenjuju isti principi, definicije i strukture kao i kod godišnjih računa. Bruto vrijednost proizvodnje se definiše kao tržišna vrijednost svih proizvedenih roba i usluga koje proizvedu rezidentni proizvođači tokom obračunskog razdoblja. Međufazna potrošnja, po nabavnim cijenama, je vrijednost proizvoda i usluga koje se transformišu, koriste i troše u procesu proizvodnje. Dodana vrijednost, jednaka je razlici između bruto vrijednosti proizvodnje u baznim cijenama i međufazne potrošnje u nabavnim cijenama. Bruto domaći proizvod jednak je sumi bruto dodanih vrijednosti u baznim cijenama po djelatnostima plus porezi na proizvode minus subvencije na proizvode. Po rashodnom pristupu, bruto domaći proizvod definiše se kao ukupna domaća krajnja potrošnja korigovana vanjskim bilasom roba i usluga sa inostranstvom. Osnovne komponente BDP po rashodnom pristupu su:izdaci za krajnju potrošnju domaćinstava, izdaci za krajnju potrošnju neprofitnih institucija koje služe domaćinstvima, izdaci za krajnju potrošnju vlade, bruto investicije i izvoz i uvoz roba. Kvartalne procjene izdataka domaćinstava za finalnu potrošnju sastoje se od izdataka rezidentnih domaćinstava na finalnu potrošnju roba i usluga, za zadovoljenje njihovih potreba. Kvartalne procjene izdataka na konačnu potrošnju industrijskih proizvoda zasnvane su na metodi robnih tokova, kao i kod godišnjih procjena, dok se procjene izdataka za finalnu potrošnju usluga uglavnom oslanjaju na indikatore, odnosno raspoloživa mjesečna i kvartalna istraživanja. Sektor vlade se sastoji od svih institucionalnih jedinica koje proizvode u principu proizvode netržišne usluge za individualnu ili kolektivnu potrošnju, te redistribuišu dohodak i bogastvo. Kvartalne procjene izdataka vlade na finalnu potrošnju zasnovane su na relevantnim indikatorima preuzetim iz kvartalnog obračuna BDP-a prema proizvodnom pristupu. Bruto investicije obuhvataju bruto investicije u stalna sredstva, promijene na zalihama i neto sticanje dragocijenosti. Za procjenu bruto investicija u građevinske objekte korišteni su indikatori promjena u građevinskoj djelatnosti, dok je za procjene ulaganja u mašine i opremu korištena metoda robnih tokova, kao i kod godišnjih procjena. Izvoz i uvoz roba se pojavljuje kada postoji promijena vlasništva nad robom između rezidenta i nerezidenta, bez obzira da li je došlo do fizičkog pomijeranja robe preko granice. Za procjenu kretanja ukupnog uvoza i izvoza roba i usluga korišteni su podaci raspoloživi u statistici platnog bilansa, koji priprema i objavljuje Centralna banka BiH. |
|||
3.5. Statistička jedinica | Institucionalne jedinice se prema SNA93 dijele na dvije osnovne grupe. Jednu grupu čine individualne jedinice (fizička lica -preduzetnici ili grupa lica koja čine domaćinstvo) a druga grupa se sastoji od zakonski definisanih jedinica (pravna lica) koje se dalje dijele na profitne (preduzeća), neprofitne institucije, finansijske institucije - banke i osiguravajuća društva, državne institucionalne jedinice- budžet i budžetski korisnici. | |||
3.6. Statistička populacija | Nacionalni računi kombinuju podatke iz statističkih i administrativnih izvora. Tehnike prikupljanja podataka variraju zavisno od pristupa obračunu, raspoloživih izvora podataka, blagovremenosti objavljenih podataka i drugih faktora. | |||
3.7. Referentno geografsko područje | Podaci se odnose na Bosnu i Hercegovinu. | |||
3.8 Vremenska pokrivenost | Zbog implementacije nove klasifikacije djelatnosti NACE
Rev2 za kvartalni BDP po proizvodnom
pristupu raspoloživa serija podataka
od 2008. godine. Procjene za kvartalni BDP po rashodnom pristupu raspoložive za period 2008-2013. |
|||
3.9. Bazni period | Prethodna godina. | |||
4. Jedinica mjere | Podaci su prikazani u KM. | |||
5. Referentni period | Isti kvartal prethodne godine. | |||
6. Institucionalni mandat (ovlaštenje) | ||||
6.1. Pravni akti i drugi sporazumi | • Zakon o
statistici BiH, • Višegodišnji statistički programi i godišnji planovi rada BiH, • Sporazum o primjeni jedinstvenih metodologija i jedinstvenih standarda potpisan između statističkih institucija u BiH |
|||
6.2. Razmjena (posredovanje) podataka | Memorandumima o razumjevanju potpisanim između Agencije i drugih institucija (Centralna banka, Uprava za indirektno oporezivanje, DERK, DEP) uspostavljeni su okviri buduće saradnje u području za koje su institucije zainteresirane – u prikupljanju i jačanju kvaliteta i pouzdanosti statističkih podataka. | |||
7. Povjerljivost | ||||
7.1. Povjerljivost - politika | Povjerljivost statističkih podataka je uređena zakonom a osoblje koje provodi statističko istraživanje ima po istom pravnom osnovu obavezu zaštite povjerljivosti. Zakon o statistici BiH (Sl. glasnik BIH 26/04 i 42/04 - Poglavlje XI - član 23.-29.) utvrđuje princip poverljivosti kao jedan od glavnih principa. Agencija za statistiku BiH distribuira statistike u skladu sa statističkim načelima Kodeksa prakse evropske statistike a posebno sa načelom statističke povjerljivosti. | |||
7.2. Povjerljivost – postupanje sa podacima | Dokument "Pravila o zaštiti statističkih podataka u Agenciji za statistiku" navodi postupke za osiguranje povjerljivosti tokom prikupljanja, obrade i diseminacije - uključujući protokole za osiguranje pristupa pojedinim podacima, pravila za definiranje povjerljivih ćelija u izlaznim tablicama i postupke za otkrivanje i sprječavanje naknadnog otkrivanja, kao i pristupa mikropodacima u istraživačke svrhe. Potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju sa Agencijom za statistiku Bosne i Hercegovine, korisnici podataka koji imaju pristup pojedinačnim podacima dužni su: tretirati pojedinačne anonimne podatke kao povjerljive u skladu sa pravila, propise i procedure, osigurati odgovarajuću zaštitu pojedinačnih podataka u skladu s pravilima, propisima i procedurama, štititi prijenos mikropodataka i uništiti medij na kojima se podaci nalaze, kao i prateću dokumentaciju, pet dana nakon objavljivanja rezultati. | |||
8. Politika diseminacije | ||||
8.1. Kalendar objavljivanja | Krajem decembra svake godine, BHAS objavljuje Kalendar publikovanja sa tačnim datumom i vremenom objavljivanja statistike za narednu godinu. | |||
8.2. Pristup kalendaru objavljivanja (link) | Kalendar publikovanja dostupan je na: | |||
https://bhas.gov.ba/Calendar/ | ||||
8.3. Pristup korisnika | Podaci se distribuiraju svim korisnicima putem službene web
stranice Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine: |
|||
https://bhas.gov.ba | ||||
U isto vrijeme nova saopštenja se takođe šalju medijima i svim korisnicima iz baze podataka. | ||||
9. Učestalost diseminacije podataka | Kvartalno. | |||
10. Dostupnost i razumljivost | ||||
10.1. Saopćenja | Redovna
kvartalna saopštenja: Bruto domaći proizvod za BiH - proizvodni pristup; Bruto domaći proizvod - rashodni pristup: |
|||
https://bhas.gov.ba/Calendar/Category/12 | ||||
10.2. Publikacije | Podaci se također objavljuju u: | |||
https://bhas.gov.ba/Calendar/Category/12 | ||||
10.3. Online baza podataka | Ne postoji online baza podataka . | |||
10.4. Pristup mikro podacima | Nisu dostupni mikropodaci. | |||
10.5. Drugo | Ne postoje druga sredstva diseminacije. | |||
10.6. Dokumentacija o metodologiji | ESA 95, Priručnik za kvartalne nacionalne račune, Opis izvora i metoda - QNA inventory pripremljen u okviru IPA 2012 | |||
10.7. Dokumentacija o kvalitetu | / | |||
11. Upravljanje kvalitetom | ||||
11.1. Osiguranje kvaliteta | Agencija za statistiku BiH opredijeljena je za osiguranje kvaliteta u izradi službene statistike na osnovu člana 19. stav 1. tačka „Zakon o statistici BiH, Službene novine BiH 26/04; 42/04 ”. Politika upravljanja kvalitetom kao element sistema upravljanja kvalitetom općenito se odnosi na sljedeće komponente: kvalitet poslovnog procesa kao i druge elemente sistema za upravljanje kvalitetom, poput planiranja i kontrole. Kako bi osigurala kvalitet procesa i proizvoda, Agencija za statistiku implementira model upravljanja kvalitetom (TQM) izrađen pomoću CAF alata. Zajednički okvir za samoprocjenu (CAF) je opšti alat za upravljanje kvalitetom koji se preporučuje institucijama iz javnog sektora, inspirisan modelom izvrsnosti Evropske fondacije za upravljanje kvalitetom (EFQM). Proces samoocjenjivanja identificira i prati sve organizacijske rezultate, daje povratne informacije o organizacijskim kapacitetima i rezultatima procesa politike i planiranja. Alat za bodovanje za samoocjenjivanje ima 9 ključnih pokazatelja i 28 kriterija na osnovu kojih je moguće mjeriti postignuti nivo upravljanja i utvrditi koje su kritične tačke za poboljšanja u budućnosti. Ovaj pristup posmatra organizaciju iz različitih uglova istovremeno tj. ima holistički pristup analizi učinka organizacije. BHAS koristi „Smjernice CAF-a za implementaciju“ i plan implementacije u 10 koraka stoga razvijen kako bi pomogao organizacijama da ga koriste na najefektivniji i najefikasniji način. Proces samoocjenjivanja identifikuje i prati sve važne organizacione rezultate i daje povratne informacije o organizacionim kapacitetima i rezultatima procesa politike i planiranja. Ovaj model praćenja kvalitete zahtijeva izradu standardiziranog upitnika koji uključuje sve principe u modelu. Kako bi se osigurao kvalitet statistike, Agencija je izradila dokument Politika i program upravljanja kvalitetom koji je dostupan na web stranici: | |||
https://bhas.gov.ba/data/Dokumenti/Kvalitet/QM_Politika_i_Program_BHAS.pdf | ||||
11.2. Procjena kvaliteta | Kvalitet proizvoda službene statistike (glavni pokazatelji/statistike) redovno se ocjenjuje u izvještajima o kvaliteti putem izračunavanja pokazatelja kvaliteta. S druge strane, procesi uključeni u statističku proizvodnju procjenjuju se posebnim pokazateljima kvalitete procesa u izvještajima o kvaliteti i dodatno kroz GSBPM dokumentaciju. | |||
12. Relevantnost | ||||
12.1. Korisničke potrebe | Kvartalni
BDP predstavlja najvažniji makroekonomski indikator koji pruža sveobuhvatnu
sliku ekonomske aktivnosti zemlje u kvartalnoj dinamici. Ovaj indikator
predstavlja osnovu kreatorima ekonomske politike za pravljenje analiza i
donošenje odluka. Ključni korisnici podataka su: Ministarstvo finansija i trezora BiH, Direkcija za ekonomsko planiranje pri Vijeću Ministara BiH, Centralna banka BiH, Eurostat, MMF, UNECE. Korisnici ovih podataka su i poslovni subjekti-preduzeća, mediji i opća javnost. |
|||
12.2. Zadovoljstvo korisnika | Anketa
o zadovoljstvu korisnika je provedena u oktobru 2020. godine.: |
|||
https://bhas.gov.ba/News/Read/51 | ||||
12.3. Kompletnost podataka | Stopa kompletnosti podataka za P: R1=100%. Za ovu statistiku se izračunavaju svi ključni pokazatelji, koji se zahtijevaju prema međunarodnim standardima. | |||
13. Tačnost i pouzdanost procjene | ||||
13.1. Opća tačnost procjene | / | |||
13.2. Greška uzorkovanja | / | |||
13.3. Neuzoračka greška | Greška obuhvata: ne vrše se ocjene grešaka obuhvata za ovu
statistiku. Stopa prekomjernog obuhvata: ne vrše se ocjene grešaka obuhvata za ovu statistiku. |
|||
14. Pravovremenost i tačnost objave | ||||
14.1. Pravovremenost | Podaci o BDP se kompiliraju i objavljuju kvartalno. | |||
14.2. Tačnost | Tačnost objave - objavljivanje za U: podaci se publikuju prema kalendaru objavljivanja podataka.Tačnost objave - objavljiivanje za P: uglavnom podaci se publikuju prema kalendaru. | |||
15. Usklađenost i uporedivost | ||||
15.1. Uporedivost - geografska | Obračun BDP-a se vrši u skladu sa međunarodnim metodologijama i preporukama SNA93/ ESA95 što omogućava geografsku uporedivost podataka sa ostalim zemljama. | |||
15.2. Vremenska uporedivost | Uporedivost za U: podaci kvartalnog BDP se usklađuju sa godišnjim podacima kada godišnji podaci postanu raspoloživi. Dužina uporedivih vremenskih serija za P: 2008-2015 Proizvodni kvartalni BDP 2008-2013 Rashodni kvartalni BDP. Zbog nepostojanja kvalitetnih izvora podataka za kvartalne procjene kretanja zaliha, koje mogu imati veliki utjecaj na kvartalna kretanja BDP-a procjenjenog prema rashodnom pristupu, nije bilo moguće izvesti ni kvartalne procjene ukupnog BDP-a. | |||
15.3. Usklađenost – cross domain | / | |||
15.4. Usklađenost – interna | / | |||
16. Troškovi i opterećenje | Godišnji operativni troškovi za provođenje istraživanja ogledaju se u materijalnim troškovima i broju sati koje rade zaposlenici Agencije za statistiku BiH i podružnica Agencije Brčko distrikta. | |||
17. Revizija podataka | ||||
17.1. Revizija podataka - politika | Agencija za statistiku BiH trenutno nema službeni dokument koji se odnosi na politiku revizije. | |||
17.2. Revizija podataka – praksa | Revizija nije planirana niti izvršena. | |||
18. Statistička obrada | ||||
18.1. Izvor podataka | Statistička istraživanja i administrativni podaci. | |||
18.2. Učestalost prikupljanja podataka | Podaci se prikupljaju kvartalno. | |||
18.3. Prikupljanje podataka | Nacionalni računi kombinuju podatke iz statističkih i administrativnih izvora. Tehnike prikupljanja podataka variraju zavisno od pristupa obračunu, raspoloživih izvora podataka, blagovremenosti objavljenih podataka i drugih faktora. | |||
18.4. Validacija podataka | Izvorni podaci prolaze kroz niz provjera oslanjajući se na principe potpunosti i dosljednosti. | |||
18.5. Kompilacija podataka | / | |||
18.6. Prilagođavanje | / | |||
18.7. Sezonsko prilagođavanje | Za sezonsko podešavanje kvartalnog BDP koristi se Demetra + software koristeći TRAMO-SEATS metod. | |||
19. Komentar | / | |||