Mjesečno istraživanje o indeksu proizvođačkih cijena u BiH Referentni metapodaci u Euro SDMX Metadata Strukturi (ESMS) Agencija za statistiku BiH
	1. Kontakt
	2. Podaci o ažuriranju metapodataka
	3. Prezentacija statistike
	4. Jedinica mjere
	5. Referentni period
	6. Institucionalni mandat (ovlaštenje)
	7. Povjerljivost
	8. Politika diseminacije
	9. Učestalost diseminacije podataka
	10. Dostupnost i razumljivost
	11. Upravljanje kvalitetom
	12. Relevantnost
	13. Tačnost i pouzdanost podataka
	14. Pravovremenost i tačnost objave
	15. Usklađenost i uporedivost
	16. Troškovi i opterećenje
	17. Revizija podataka
	18. Statistička obrada
	19. Komentar
	1. Kontakt
	1.1. Nadležna institucija	AGENCIJA ZA STATISTIKU BOSNE I HERCEGOVINE
	1.2. Nadležna organizaciona  jedinica	Sektor za poljoprivredu, okoliš i regionalne statistike - Odsjek za transport, okoliš, energiju i regionalne statistike
	1.3. Kontakt osoba	Ševala Korajčević Nermina Pozderac
	1.4. Funkcija kontakt osobe	Šefica odsjeka za transport, okoliš, energiju i regionalne statistike Stručni savjetnik u Odsjeku za transport, okoliš, energiju i regionalne statistike
	1.5. Kontakt poštanska adresa	Zelenih beretki 26, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
	1.6. Kontakt e-mail adresa	sevala.korajcevic@bhas.gov.ba nermina.pozderac@bhas.gov.ba
	1.7. Broj telefona	+387 33 911 949
	1.8. Broj faksa	+387 33 220 622
	2. Podaci o ažuriranju metapodataka
	2.1. Datum poslednje potvrde  validnosti metapodataka	15.09.2021.
	2.2. Datum poslednje objave metapodataka	31.10.2017.
	2.3. Datum poslednjeg ažuriranja metapodataka	15.09.2021.
	3. Prezentacija statistike
	3.1. Opis podataka	Indeks cijena proizvođača u Bosni i Hercegovini predstavlja kratkoročni statistički indikator koji pokazuje dinamiku kretanja cijena domaćih proizvođača dobara. Prvenstvena namjena Indeksa cijena proizvođača industrijskih proizvoda je da služi kao inidikator opće inflacije. Zatim služi i kao indikator makroekonomskih performanci, eskalator za prilagođavanje cijena u dugoročnim ugovorima, deflator nominalnih vrijednosti outputa ili međufazne potrošnje u ostvarenom obimu proizvodnje i deflator za nominalne vrijednosti kapitalnih troškova u nacionalnim računima, važan alat pri kreiranju i vođenju monetarnih i fiskalnih politika kao i za donošenje informiranih ekonomskih odluka u privatnom sektoru.
	3.2. Klasifikacije koje se koriste u istraživanju	Indutrijska klasifikacija (General Industrial Classification of Economic activities within the European Union-NACE) grupira proizvođačke jedinice prema njihovoj glavnoj aktivnosti, temeljeno na kriteriju outputa. Na početku projekta je korištena NACE klasifikacija i to njena verzija 1.1. dok smo od 2010.godine prešli na NACE 2 klasifikaciju.Sami proizvodi su klasificirani prema nacionalnoj verziji Klasifikacije proizvoda prema aktivnostima (PRODCOM-Eurostat Classification of Product by Activity).
	3.3. Sektor obuhvaćen istraživanjem	Indeks cijena proizvođača u Bosni i Hercegovini je ograničen na industrijske aktivnosti B.Rudarstva i vađenja kamena, C.Prerađivačke industrije, D.Snabdijevanja električnom energijom, plinom, parom i toplom vodom te E.Snabdijevanja vodom, kanalizacijom, upravljanjem otpadom i reciklažom.
	3.4. Statistički koncepti i definicije	Indeks cijena proizvođača u Bosni i Hercegovini se klasificira i po proizvodima i prema industrijskim područjima te obuhvata domaće i vanjsko tržište razdijeljeno na euro i ne-euro zonu. Cijene koje su predmet posmatranja u ovom istraživanju predstavljaju stvarne transakcijske cijena koje pokazuju prihod proizvođača od dobara prodatih stvarnim kupcima. To nikako nisu kataloške ili cijene iz cjenovnika jer im je cilj da reflektiraju sve eventualne popuste, rabate, poreze i ostale namete koji mogu biti uključeni u cijene.dakle, predmet posmatranja jesu cijene koje su zabilježene u momentu kada dođe do same transakcije a ne cijene iz vremena podnošenja narudžbe budući da za velike narudžbe može proteći dosta vremena između momenta narudžbe i momenta isporuke robe.
	3.5. Statistička jedinica	Jedinica posmatranja, u ovom istraživanju, je u skladu sa osnovnim konceptima SNA 1993 pojedinačno, homogeno, proizvođačko tijelo odnosno preduzeće, što znači da zasebne podružnice, prodajne jedinice ili administrativne jedinice nisu obuhvaćene, zbog činjenice da ti dijelovi nisu u mogućnosti samostalno donositi odluke niti izvoditi sve proizvodne operacije kao ni obračunati cijene samostalno.
	3.6. Statistička populacija	Indeks cijena proizvođača u Bosni i Hercegovini se klasificira i po proizvodima i prema industrijskim područjima te obuhvata domaće i vanjsko tržište razdijeljeno na euro i ne-euro zonu. Cijene koje su predmet posmatranja u ovom istraživanju predstavljaju stvarne transakcijske cijena koje pokazuju prihod proizvođača od dobara prodatih stvarnim kupcima. To nikako nisu kataloške ili cijene iz cjenovnika jer im je cilj da reflektiraju sve eventualne popuste, rabate, poreze i ostale namete koji mogu biti uključeni u cijene.dakle, predmet posmatranja jesu cijene koje su zabilježene u momentu kada dođe do same transakcije a ne cijene iz vremena podnošenja narudžbe budući da za velike narudžbe može proteći dosta vremena između momenta narudžbe i momenta isporuke robe.
	3.7. Referentno geografsko područje	Podaci se odnose na Bosnu i Hercegovinu.
	3.8 Vremenska pokrivenost	2007-ongoing.
	3.9. Bazni period	2015.
	4. Jedinica mjere	Jedinice mjere koje se koriste su: Indeks (indeksni brojevi), procentualna promjena u odnosu na isti mjesec prethodne godine (stopa) i procenutalna promjena u odnosu na prethodni mjesec (stopa).
	5. Referentni period	Mjesec (indeksi i stope).
	6. Institucionalni mandat (ovlaštenje)
	6.1. Pravni akti i drugi sporazumi	• Zakon o statistici BiH, • Višegodišnji statistički programi i godišnji planovi rada BiH, • Metodologija Indeksa proizvođačkih cijena u BiH, • Međunarodne preporuke i priručnici (Eurostat, MMF, UN).
	6.2. Razmjena (posredovanje) podataka	Agencija za statistiku BiH kao proizvođac zvanicne statistike je institucija nadlezna za izradu indeksa proizvođačkih cijena.
	7. Povjerljivost
	7.1. Povjerljivost - politika	Povjerljivost statističkih podataka je uređena zakonom a osoblje koje provodi statističko istraživanje ima po istom pravnom osnovu obavezu zaštite povjerljivosti. Zakon o statistici BiH (Sl. glasnik BIH 26/04 i 42/04 - Poglavlje XI - član 23.-29.) utvrđuje princip poverljivosti kao jedan od glavnih principa. Agencija za statistiku BiH distribuira statistike u skladu sa statističkim načelima Kodeksa prakse evropske statistike a posebno sa načelom statističke povjerljivosti.
	7.2. Povjerljivost – postupanje sa podacima	Dokument "Pravila o zaštiti statističkih podataka u Agenciji za statistiku" navodi postupke za osiguranje povjerljivosti tokom prikupljanja, obrade i diseminacije - uključujući protokole za osiguranje pristupa pojedinim podacima, pravila za definiranje povjerljivih ćelija u izlaznim tablicama i postupke za otkrivanje i sprječavanje naknadnog otkrivanja, kao i pristupa mikropodacima u istraživačke svrhe. Potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju sa Agencijom za statistiku Bosne i Hercegovine, korisnici podataka koji imaju pristup pojedinačnim podacima dužni su: tretirati pojedinačne anonimne podatke kao povjerljive u skladu sa pravila, propise i procedure, osigurati odgovarajuću zaštitu pojedinačnih podataka u skladu s pravilima, propisima i procedurama, štititi  prijenos mikropodataka i uništiti medij na kojima se podaci nalaze, kao i prateću dokumentaciju, pet dana nakon objavljivanja rezultati.
	8. Politika diseminacije
	8.1. Kalendar objavljivanja	Krajem decembra svake godine, BHAS objavljuje Kalendar publikovanja sa tačnim datumom i vremenom objavljivanja statistike za narednu godinu.
	8.2. Pristup kalendaru objavljivanja (link)	Kalendar publikovanja dostupan je na:
		https://bhas.gov.ba/Calendar/
	8.3. Pristup korisnika	Podaci se distribuiraju svim korisnicima putem službene web stranice Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine:
		https://bhas.gov.ba
		U isto vrijeme nova saopštenja se takođe šalju medijima i svim korisnicima iz baze podataka.
	9. Učestalost diseminacije podataka	Indeks proizvođačkih cijena u BiH se diseminira na mjesečnoj osnovi.
	10. Dostupnost i razumljivost
	10.1. Saopćenja	Mjesečna saopćenja o Indeksima proizvođačkih cijena BiH kao i Tematski bilten su dostupni na web stranici Agencije za statistiku BiH, kao i vremenska serija podataka koji se mogu konvertirati u excel format.
		https://bhas.gov.ba/Calendar/Category/10
	10.2. Publikacije	Podaci se također objavljuju u:
		https://bhas.gov.ba/Calendar/Category/10
	10.3. Online baza podataka	Na web stranici Agencije za statistiku BiH se mogu pronaći saopćenja te tematski bilteni od 2007.godine do danas.
	10.4. Pristup mikro podacima	Nisu dostupni mikropodaci.
	10.5. Drugo	/
	10.6. Dokumentacija o metodologiji	Metodološki dokument: Metodologija Indeksi cijena proizvođača u BiH.
	10.7. Dokumentacija o kvalitetu	/
	11. Upravljanje kvalitetom
	11.1. Osiguranje kvaliteta	Agencija za statistiku BiH opredijeljena je za osiguranje kvaliteta u izradi službene statistike na osnovu člana 19. stav 1. tačka „Zakon o statistici BiH, Službene novine BiH 26/04; 42/04 ”.  Politika upravljanja kvalitetom kao element sistema upravljanja kvalitetom općenito se odnosi na sljedeće komponente: kvalitet poslovnog procesa kao i druge elemente sistema za upravljanje kvalitetom, poput planiranja i kontrole. Kako bi osigurala kvalitet procesa i proizvoda, Agencija za statistiku implementira model upravljanja kvalitetom (TQM) izrađen pomoću CAF alata. Zajednički okvir za samoprocjenu (CAF) je opšti alat za upravljanje kvalitetom koji se preporučuje institucijama iz  javnog sektora, inspirisan modelom izvrsnosti Evropske fondacije za upravljanje kvalitetom (EFQM). Proces samoocjenjivanja identificira i prati sve organizacijske rezultate, daje povratne informacije o organizacijskim kapacitetima i rezultatima procesa politike i planiranja. Alat za bodovanje za samoocjenjivanje ima 9 ključnih pokazatelja i 28 kriterija na osnovu kojih je moguće mjeriti postignuti nivo upravljanja i utvrditi koje su kritične tačke za poboljšanja u budućnosti. Ovaj pristup posmatra organizaciju iz različitih uglova istovremeno tj. ima holistički pristup analizi učinka organizacije. BHAS koristi „Smjernice CAF-a za implementaciju“ i plan implementacije u 10 koraka stoga razvijen kako bi pomogao organizacijama da ga koriste na najefektivniji  i najefikasniji način. Proces samoocjenjivanja identifikuje i prati sve važne organizacione rezultate i daje povratne informacije o organizacionim kapacitetima i rezultatima procesa politike i planiranja. Ovaj model praćenja kvalitete zahtijeva izradu standardiziranog upitnika koji uključuje sve principe u modelu. Kako bi se osigurao kvalitet statistike, Agencija je izradila dokument Politika i program upravljanja kvalitetom koji je dostupan na web stranici:
		https://bhas.gov.ba/data/Dokumenti/Kvalitet/QM_Politika_i_Program_BHAS.pdf
	11.2. Procjena kvaliteta	Kvalitet proizvoda službene statistike (glavni pokazatelji/statistike) redovno se ocjenjuje u izvještajima o kvaliteti putem izračunavanja pokazatelja kvaliteta. S druge strane, procesi uključeni u statističku proizvodnju procjenjuju se posebnim pokazateljima kvalitete procesa u izvještajima o kvaliteti i dodatno kroz GSBPM dokumentaciju.
	12. Relevantnost
	12.1. Korisničke potrebe	Ključni korisnici podataka iz statističkog istraživanja su: Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Direkcija za ekonomsko planiranje pri Vijeću Ministara BiH,  Centralna banka BiH, Eurostat, Svjetska Banka, MMF, Statistički odsjek Ujedinjenih nacija (UNSD), ambasade i konzularna predstavništva stranih država. Korisnici ovih podataka su i poslovni subjekti-preduzeća, mediji i opća javnost. Interno se ovi podaci koriste u statistici nacionalnih računa za proizvodnju bruto domaćeg proizvoda.
	12.2. Zadovoljstvo korisnika	Anketa o zadovoljstvu korisnika je provedena u oktobru 2020. godine.:
		https://bhas.gov.ba/News/Read/51
	12.3. Kompletnost podataka	Stopa kompletnosti podataka za P: stopa kompletnosti podataka iznosi 100 %. Za ovu statistiku se izračunavaju svi ključni pokazatelji, koji se zahtijevaju prema međunarodnim standardima.
	13. Tačnost i pouzdanost procjene
	13.1. Opća tačnost procjene	/
	13.2. Greška uzorkovanja	/
	13.3. Neuzoračka greška	Greška obuhvata: Istraživanje cijena proizvođača u Bosni i Hercegovini se temelji na uzorku proizvoda i njihovih proizvođača odnosno proizvodne jedinice locirane na teritoriju Bosne i Hercegovine a koja svoje proizvode plasira na domaćem ili inostranom tržištu (euro i ne-euro zoni). Dizajn uzorka je izvršen u dvije faze: U prvoj fazi su odabrani respondenti (proizvodne jedinice) u skladu sa podacima dobijenim Godišnjim istraživanjem industrije  (IND-21) nakon čega su u drugoj fazi odabrani konkretni proizvodi koji će se posmatrati. Identifikacija proizvoda je izvršena prema nacionalnoj verziji PRODCOM nomenklature proivoda (NIP BIH) na način da je provedeno istraživanje temeljeno na podacima o proizvodnji individualnih preduzeća kojima su dostavljeni obrasci na kojima je svako od preduzeća za navedene proizvode iz svog asortimana definiralo stavke. Dakle svaki proizvođač iz uzorka je dobio priliku da uskladi definiciju unaprijed odabranog proizvoda svom procesu proizvodnje kako bi se olakšao proces popunjavanja dostavljenih obrazaca od strane respondenta (proizvođača). Odabir uzorka se vrši jedanput godišnje (obično u decembru) u skladu sa dobijenim podacima o rastu ili gubitku značaja određenih proizvoda i proizvođača. Radi konzistentnosti praćenja kretanja cijena uzorak se ne mijenja u toku godine.  Uzorke proizvođača i proizvoda u Bosni i Hercegovini su odabrali entitetski Zavodi za statistiku za svoj teritorij korištenjem odgovarajućih podataka iz IND-a 21 koji provode njihovi Zavodi te praga za odabir u ulazak u uzorak : za Federalni Zavod za statistiku preduzeća sa 5 i više zaposlenih i više od 100 000 KM godišnjeg prometa a za Republički zavod za statistiku RS 10 i više zaposlenih i 50 000 KM prodaje. Uzorak za teritorij Brčko distrikta BiH je načinjen u podružnici Agencije za statistiku BiH sa djelimično drugačijim kriterijima zbog činjenice da je proizvodnja određenih vrsta proizvoda na navedenom teritoriju specifična i jedinstvena u BiH. Greška mjerenja: kvalitet igra ključnu ulogu u procesu izračunavanja indeksa i utvrđivanja tačnosti dobijenih podataka o kretanju cijena na posmatranom tržištu. Uređivanje podataka uključuje provjeru kvalitete podataka u smislu kompletnosti, koherentnosti i kontinuiteta osnovnih informacija dobijenih od izvještajnih jedinica, i predstavlja jednu od najznačajnijih pripremnih faza izračunavanja i objavljivanja indeksa. Prvu fazu pripreme za unos čini logička provjera dostavljenih podataka koja se odvija u entitetskim Zavodima za statistiku i podružnici BHAS-a u Brčko distriktu. Ta provjera se odnosi na provjeru da li su obrasci dostavljeni pravovremeno, da li su u potpunosti popunjeni u skladu sa datim uputstvima za popunjavanje, da li su podaci koherentni te da li je dostavljena cijena u skladu sa prethodno dostavljenim cijenama za navedene stavke.  Ukoliko neki obrazac ne prođe ovu fazu osoblje zaduženo za kontrolu kontaktiraju respodenta. Nakon ove faze dolazi faza samog unosa dostavljenih cijena i sa njima vezanih informacija sa obrasca u za to predviđenu softwersku aplikaciju koja također sadržava određene logičke kontrole kojima se dostavljeni podaci dodatno automatski filtriraju. Aplikacija ima unaprijed zadate intervale kretanja unesenih cijena te automatski prepoznaje cijene koje se nalaze izvan granica (outliere) koje je osoblje zaduženo ponovo provjeriti kontaktiranjem izvještajne jedinice, uspoređivanjem sa sličnim proizvodima ili proizvođačima ili analiziranjem vremenskih serija ovisno o tome o kakvom proizvodu ili proizvođaču se radi.
	14. Pravovremenost i tačnost objave
	14.1. Pravovremenost	Pravovremenost objave prvih rezultata: T+20. Potpuni set indeksa se objavljuje svakog mjeseca u prosjeku  20 dana nakon proteka referentnog perioda radi komplicirane procedure dostavljanja podataka između Zavoda i BHAS-a. Ne objavljujemo preliminarne podatke. Pravovremenost objave konačnih rezultata: rezultati prve objave su ujedno i konačni podaci, zato je pravovremenost konačnih rezultata jednaka pravovremenosti prve objave.
	14.2. Tačnost	Tačnost objave - objavljivanje za U: stopa tačnosti  objave podataka iznosi 12/(12+0) = 1.0 ili 100 %. Svih 12 rezultata mjesečnog istraživanja statistike cijena smo objavili na predviđeni datuma objave prema Kalendaru publikovanja. Tačnost objave - objavljiivanje za P: T+0. Nema odstupanja između najavljenog i stvarnog datuma objave (prema Kalendaru objavljivanja), s tim da je objavljeni kalendar prilagođen mogućnostima brzine dostave i obrade podataka.
	15. Usklađenost i uporedivost
	15.1. Uporedivost - geografska	Unatoč određenim razlikama u korištenim metodologijama među zemljama, PPI se može koristiti i za međunarodna poređenja stopa inflacije. Ipak se primarno koristi na nacionalnom nivou.
	15.2. Vremenska uporedivost	Uporedivost za U: Podaci o indeksima proizvođačkih cijena se proizvode i objavljuju od 2007. godine u mjesečnoj dinamici. Dužina uporedivih vremenskih serija za P: Podaci o indeksima potrošačkih cijena BiH se proizvode i objavljuju od 2007. godine u mjesečnoj dinamici. Dužina uporedivih vremenskih serija obzirom da se radi o mjesečnim vremenskim serijama iznosi 14x12 = 168 (mjeseci).
	15.3. Usklađenost – cross domain	/
	15.4. Usklađenost – interna	Indeksi cijena su strukturalno koherentni, viši nivoi agregacije se deriviraju iz detaljnih indeksa u skladu sa čvrsto utemeljenim procedurama.
	16. Troškovi i opterećenje	Godišnji operativni troškovi za provođenje istraživanja ogledaju se u materijalnim troškovima i broju sati koje rade zaposlenici Agencije za statistiku BiH i podružnica Agencije Brčko distrikta.
	17. Revizija podataka
	17.1. Revizija podataka - politika	Agencija za statistiku BiH trenutno nema službeni dokument koji se odnosi na politiku revizije.
	17.2. Revizija podataka – praksa	Revizija nije planirana niti izvršena.
	18. Statistička obrada
	18.1. Izvor podataka	Istraživanje cijena proizvođača u Bosni i Hercegovini se temelji na uzorku proizvoda i njihovih proizvođača odnosno proizvodne jedinice locirane na teritoriju Bosne i Hercegovine a koja svoje proizvode plasira na domaćem ili inostranom tržištu (euro i ne-euro zoni). Jedinica posmatranja, u ovom istraživanju, je u skladu sa osnovnim konceptima SNA 1993 pojedinačno, homogeno, proizvođačko tijelo odnosno preduzeće, što znači da zasebne podružnice, prodajne jedinice ili administrativne jedinice nisu obuhvaćene, zbog činjenice da ti dijelovi nisu u mogućnosti samostalno donositi odluke niti izvoditi sve proizvodne operacije kao ni obračunati cijene samostalno. Prodajna cijena proizvođača industrijskih proizvoda na domaćem tržištu je cijena po kojoj proizvođač prodaje svoje proizvode redovnim kupcima na domaćem tržištu u najvećim količinama, franko utovareno na vagon (kamion) u mjestu proizvođača. U tu cijenu ulaze regresi ukoliko ih proizvođač ostvaruje, a isključuju se trgovački rabati i popusti koje prodavac odobrava kupcu, PDV i akcize. Cijena proizvođača proizvoda za strano tržište je cijena na nacionalnoj granici- FOB ( free on board), što znači da prodavac plaća prijevoz robe do luke isporuke i troškove utovara a kupac plaća prijevoz, osiguranje, troškove istovara te prijevoz od odredišne luke do krajnjeg mjesta korištenja. Pomenuta cijena isključuje PDV i slične poreze direktno vezane za promet kao i sve takse i namete na proizvode i usluge koje poduzeća plaćaju dok se eventualno primljene subvencije na proizvode dodaju.
	18.2. Učestalost prikupljanja podataka	Sve cijene se prikupljaju mjesečno u periodu prikupljanja od 21.prethodnog mjeseca do 20.tekućeg mjeseca.Obrazac se dostavlja proizvođačkim preduzećima koji ga popunjenog dostavljaju u centrale Entitetskih zavoda za statistiku koje vrše obradu podataka te izračunate indekse dostavljaju Agenciji za statistiku BiH radi njihova agregiranja za nivo Bosne i Hercegovine.
	18.3. Prikupljanje podataka	Podaci se prikupljaju direktnim popunjavanjem papirne forme oobrasca od strane privrednog lica obuhvaćenog istraživanjem. Obrazac se sastoji od unaprijed popunjenog dijela koji sadržava podatke kojima se identificira respondent istraživanja (prema podacima iz registra), podacima o konkretnim proizvodima čije se cijene prate te uputstvom za popunjavanje obrasca. Osim toga na obrascu se nalazi i dio koji popunjava izvještajna jedinica ( preduzeće) a odnosi se na cijene i nužne napomene vezane za njihovo kretanje. Dakle, preduzeće za odabrane stavke definirane opisom, jedinicom mjere i količinom, unosi cijene po kojima se stavka prodaje na domaćem ili ne-domaćem tržištu (euro ili ne-euro zoni) što se naziva snimanjem cijena prema konkretnim specifikacijama (specification pricing).
	18.4. Validacija podataka	Kvalitet igra ključnu ulogu u procesu izračunavanja indeksa i utvrđivanja tačnosti dobijenih podataka o kretanju cijena na posmatranom tržištu. Uređivanje podataka uključuje provjeru kvalitete podataka u smislu kompletnosti, koherentnosti i kontinuiteta osnovnih informacija dobijenih od izvještajnih jedinica, i predstavlja jednu od najznačajnijih pripremnih faza izračunavanja i objavljivanja indeksa. Prvu fazu pripreme za unos čini logička provjera dostavljenih podataka koja se odvija u entitetskim Zavodima za statistiku i podružnici BHAS-a u Brčko distriktu. Ta provjera se odnosi na provjeru da li su obrasci dostavljeni pravovremeno, da li su u potpunosti popunjeni u skladu sa datim uputstvima za popunjavanje, da li su podaci koherentni te da li je dostavljena cijena u skladu sa prethodno dostavljenim cijenama za navedene stavke.  Ukoliko neki obrazac ne prođe ovu fazu osoblje zaduženo za kontrolu kontaktiraju respodenta. Nakon ove faze dolazi faza samog unosa dostavljenih cijena i sa njima vezanih informacija sa obrasca u za to predviđenu softwersku aplikaciju koja također sadržava određene logičke kontrole kojima se dostavljeni podaci dodatno automatski filtriraju. Aplikacija ima unaprijed zadate intervale kretanja unesenih cijena te automatski prepoznaje cijene koje se nalaze izvan granica (outliere) koje je osoblje zaduženo ponovo provjeriti kontaktiranjem izvještajne jedinice, uspoređivanjem sa sličnim proizvodima ili proizvođačima ili analiziranjem vremenskih serija ovisno o tome o kakvom proizvodu ili proizvođaču se radi. Ukoliko se utvrdi da izvještajna jedinica duži vremenski period ne dostavlja obrasce potrebno je utvrditi razlog zbog kojeg je to tako.Neki od razloga za neodziv mogu biti: premještanje proizvodnje izvan teritorija BiH, diskontinuitet proizvodnje, odbijanje saradnje, zatvaranje preduzeća ili nepoštivanje značaja statistike. Nakon što se utvrdi razlog potrebno je pronaći adekvatnu zamjenu za preduzeće koja će dostavljati cijene za slične stavke. Ukoliko se utvrdi da se za određenu stavku duži vremenski period (duže od tri mjeseca) dostavlja obrazac sa naznakom „nema prodaje“ potrebno je kontaktirati izvješđtajnu jedinicu kako bi se utvrdilo da li stavka više nije reprezentativna ili ju je preduzeće prestalo proizvoditi. Ukoliko je to tako onda je također potrebno pronaći odgovarajuću zamjenu u suradnji sa izvještajnom jedinicom. Sve zamjene se vrše u decembru tekuće godine za prikupljanje cijena za narednu godinu radi održavanja uzorka fiksnim. Nakon navedenih kontrola se vrši obrada cijena, imputacija nedostajućih podataka i izračunavanje indeksa za područje entiteta i Brčko distrikata. Nakon obrade podataka podaci o elementarnim indeksima se dostavljaju Agenciji za statistiku Bosne i Hercegovine koja potom kontrolira konzistentnost podataka između entiteta i priprema izračun i objavu  indeksa za teritorij Bosne i Hercegovine.
	18.5. Kompilacija podataka	Indeks cijena proizvođača jeste ponderirana aritmetička sredina prostih geometrijskih sredina, odnosno indeksi cijena proizvođača su agregatni Laspeyres-ov tip indeksa temeljen na Jevon-ovom pristupu. Prvi korak izračunavanja indeksa predstavlja izračunavanje odnosa cijena odnosno izračunavanje odnosa tekuće i bazne cijene. Budući da se radi o lančanom indeksu bazna cijena je uvijek ona iz decembra prethodne godine.  Nakon izračunavanja tih odnosa za svaku stavku koja spada pod jedan proizvod izračunava se prosta geometrijska sredina izračunatih odnosa budući da ne raspolažemo informacijama o relativnom učešću svake pojedinačne stavke da bi ih ponderirali. Nadalje se indeksi agregiraju korištenjem odgovarajućih pondera odnosno primjenom Laspayere-sove formule. Za državni indeks na svakom nivou indeksi se izračunavaju množenjem indeksa tog nivoa dobijenim od entiteta sa učešćem tog entiteta u državi te njihovim zbrajanjem.  U Bosni i Hercegovini su ponderi specifični zbog činjenice da su entitetski Zavodi za statistiku i podružnica BHAS-a ti koji izračunavaju pondere prema PRODCOM vrijednosti za konkretne proizvode i ukupan promet kao ponder za preduzeća ( prema podacima IND-a 21). Nakon toga se ti ponderi koriste za kreiranje strukture pondera na državnom nivou, što znači da ponderi na državnom nivou predstavljaju učešće pojedinih entiteta i Brčko distrikta. Dakle, na državnom nivou, se tri vektora pondera povezuju ponderiranom aritmetičkom sredinom koja se temelji na apsolutnim vrijednostima pondera entiteta pri čemu su odnosi pondera ustvari odnosi apsolutnih vrijednosti pojedinog agregata i ukupne vrijednosti svih agregata. Dakle suma pondera na nivou države predstavlja zbir suma pondera dvaju entiteta i Brčko distrikta. Na svim nivoima hijerarhijsku strukturu klasifikacije proizvode čini šest agregata: NIVO                     AGREGAT 8 cifara                  PROIZVOD 4 cifre                    PRODCOM proizvod 3 cifre                    NACE grupa 2 cifre                    ODJELJAK 2 slova                   PODSEKTOR 1 slovo                   SEKTOR --------                    UKUPNO Vrijedi pravilo da je za svaki nivo agregacije suma pondera jednaka 1, osim toga ukupne vrijednosti uzorka i ukupne populacije moraju uvijek biti iste tj.ako neko preduzeće ili proizvod ne bude odabrano u uzorak onda se vrijednost njegove prodaje redistribuira na preduzeća odnosno proizvode koji su odabrani u uzorak unutar istog nivoa agregata korištenjem koeficijenata koji uvjetuju raspodjelu. Na samom kraju se ponderi normaliziraju množenjem sa 1000000. Ponderi se na kraju svake godine usklađuju sa kretanjem cijena odabranih proizvoda i preduzeća zabilježenim u toj godini (odnos decembar tekuće godine na decembar prethodne godine) koji se potom koriste kao ponderi za narednu godinu izračunavanja indeksa.  Navedena procedura izračunavanja pondera se odnosi na izračunavanje pondera korištenih pri izračunavanju indeksa cijena proizvođača na domaćem i ne-domaćem tržištu. Struktura pondera za ne-domaće tržište predstavlja relativno učešće prodaje na tržištima euro i ne-euro zone, dok ponder za ukupno tržište predstavlja relativno učešće domaćeg i nedomaćeg tržišta.
	18.6. Prilagođavanje	Ne koriste se statistički postupci za podešavanje serije (metode desezoniranja).
	18.7. Sezonsko prilagođavanje	Ne vrši se sezonsko prilagođavanje.
	19. Komentar	/