Mjesečno istraživanje o robnoj razmjeni BiH sa inostranstvom Referentni metapodaci u Euro SDMX Metadata Strukturi (ESMS) Agencija za statistiku BiH
	1. Kontakt
	2. Podaci o ažuriranju metapodataka
	3. Prezentacija statistike
	4. Jedinica mjere
	5. Referentni period
	6. Institucionalni mandat (ovlaštenje)
	7. Povjerljivost
	8. Politika diseminacije
	9. Učestalost diseminacije podataka
	10. Dostupnost i razumljivost
	11. Upravljanje kvalitetom
	12. Relevantnost
	13. Tačnost i pouzdanost podataka
	14. Pravovremenost i tačnost objave
	15. Usklađenost i uporedivost
	16. Troškovi i opterećenje
	17. Revizija podataka
	18. Statistička obrada
	19. Komentar
	1. Kontakt
	1.1. Nadležna institucija	AGENCIJA ZA STATISTIKU BOSNE I HERCEGOVINE
	1.2. Nadležna organizaciona  jedinica	Sektor za ekonomske statistike - Odsjek za statistiku vanjske trgovine
	1.3. Kontakt osoba	a) Goran Slatinšek b) Adisa Čubro
	1.4. Funkcija kontakt osobe	a) Šef odsjeka za statistiku vanjske trgovine b) Stručni savjetnik za izradu indeksa
	1.5. Kontakt poštanska adresa	Zelenih beretki 26, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
	1.6. Kontakt e-mail adresa	goran.slatinsek@bhas.gov.ba adisa.cubro@bhas.gov.ba
	1.7. Broj telefona	+387 33 911 965  +387 33 911 959
	1.8. Broj faksa	+387 (33) 220 622
	2. Podaci o ažuriranju metapodataka
	2.1. Datum poslednje potvrde  validnosti metapodataka	31.08.2021.
	2.2. Datum poslednje objave metapodataka	31.10.2017.
	2.3. Datum poslednjeg ažuriranja metapodataka	31.08.2021.
	3. Prezentacija statistike
	3.1. Opis podataka	Statistika robne razmjene BiH s inostranstvom mjeri vrijednost i količinu robe kojom se trguje između BiH i ostalih zemalja. Proizvode i diseminiraju se sljedeće glavne dimenzije podataka: • tok trgovine (izvoz/uvoz), • period (mjesec/godina), • partner zemlja (zemlja porijekla robe za uvoz i zemlja konačne destinacije robe za izvoz), • proizvod prema relevantnoj klasifikaciji, • vrijednost prema relevantnoj valuti, • količina.
	3.2. Klasifikacije koje se koriste u istraživanju	• Carinska tarifa BiH (u skladu sa Harmonizovanim sistemom i Kombinovanom nomenklaturom) • Standardna klasifikacija međunarodne trgovine (SMTK rev. 4) • BiH klasifikacija proizvoda prema djelatnosti 2010 (u skladu sa CPA 2008) • Klasifikacija zemalja Geonomenklatura.
	3.3. Sektor obuhvaćen istraživanjem	Statistika robne razmjene BiH s inostranstvom pokriva svu robu koja ulazi (uvoz) ili napušta (izvoz) statističku teritoriju BiH. Statistička teritorija BiH odgovara carinskoj teritoriji.
	3.4. Statistički koncepti i definicije	Izvoz robe označava tok u kojem roba fizički napušta carinsku teritoriju BiH. Uvoz robe označava tok u kojem roba fizički ulazi u carinsku teritoriju BiH. Partner zemlja je zemlja porijekla robe za uvoz i zemlja konačnog odredišta robe za izvoz. Zemlja porijekla robe je ona zemlja u kojoj je roba proizvedena. Zemlja konačnog odredišta robe je ona zemlja u koju roba treba biti isporučena. Roba predstavlja sva pokretna fizička dobra. Roba se primarno klasifikuje putem oznake proizvoda koja je navedena u Carinskoj tarifi BiH. Carinska tarifa BiH je usklađena sa Harmonizovanim sistemom i Kombinovanom nomenklaturom. Eurostatove tabele podudarnosti omogućuju prebacivanje podataka/oznaka iz Carinske tarife BiH u podatke/oznake iz drugih klasifikacija proizvoda. Statistička vrijednost predstavlja vrijednost robe prema FOB paritetu za izvoz odnosno CIF paritetu za uvoz. Statistička vrijednost kod izvoza (FOB – Free On Board) se izračunava na sljedeći način: • ako je ugovoreno mjesto isporuke u inostranstvu, vrijednost iz fakture umanjuje se za troškove prevoza, osiguranja i otpremanja robe od granice BiH do mjesta isporuke u inostranstvu, • ako je ugovoreno mjesto isporuke robe u BiH, vrijednost iz fakture povećava se za troškove prevoza, osiguranja i otpremanja robe od mjesta isporuke u BiH do granice BiH. Statistička vrijednost kod uvoza (CIF – Cost, Insurance, Freight) se izračunava na sljedeći način: • ako je ugovoreno mjesto isporuke robe u inostranstvu, vrijednost iz fakture povećava se za troškove prevoza, osiguranja i dopremanja robe od mjesta isporuke do granice BiH, • ako je ugovoreno mjesto isporuke robe u BiH, vrijednost iz fakture umanjuje se za troškove prevoza, osiguranja i dopremanja robe od granice BiH do mjesta isporuke u BiH. Količina robe predstavlja neto težinu robe u kilogramima ili količinu izraženu u nekoj od dopunskih jedinica mjere.
	3.5. Statistička jedinica	Jedinica posmatranja u statistici robne razmjene BiH s inostranstvom jeste bilo koja pravna ili fizička osoba koja izvozi ili uvozi robu, odnosno podnosi jedinstvenu carinsku ispravu (carinsku deklaraciju) Upravi za indirektno oporezivanje (Carini).
	3.6. Statistička populacija	Statistika robne razmjene BiH s inostranstvom uključuje svu robu koja uvećava ili umanjuje zalihe materijalnih dobara BiH tako što ulazi (uvoz) ili napušta (izvoz) ekonomsku teritoriju BiH, uključujući robu na obradi. Informacije o robnoj razmjeni BiH dostavljaju pravna i fizička lica odnosno Uprava za indirektno oporezivanje (Carina).
	3.7. Referentno geografsko područje	Podaci se odnose na Bosnu i Hercegovinu.
	3.8 Vremenska pokrivenost	Podaci o robnoj razmjeni BiH s inostranstvom se proizvode i objavljuju mjesečno od 2005. godine.
	3.9. Bazni period	Nije primjenjivo.
	4. Jedinica mjere	U statistici robne razmjene BiH s inostranstvom vrijednost je prikazana u nacionalnoj valuti (KM/BAM), eurima (EUR) i američkim dolarima (USD), dok je količina prikazana u neto masi (kilogramima) i dopunskim jedinicama mjere.
	5. Referentni period	Referentni period je mjesec u kojem je jedinstvena carinska isprava (carinska deklaracija) prihvaćena od strane Uprave za indirektno oporezivanje (Carine).
	6. Institucionalni mandat (ovlaštenje)
	6.1. Pravni akti i drugi sporazumi	• Zakon o statistici Bosne i Hercegovine, • Višegodišnji statistički programi i godišnji planovi rada Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, • Metodologija statistike robne razmjene BiH s inostranstvom, • Međunarodni zakoni, preporuke i priručnici (EU, Eurostat).
	6.2. Razmjena (posredovanje) podataka	Agencija za statistiku BiH je zvanični proizvođač podataka o statistici robne razmjene BiH s inostranstvom. Uprava za indirektno oporezivanje (Carina) je nadležna za prikupljanje i primarne provjere jednistvenih carinskih isprava (carinskih deklaracija). Ove institucije su potpisale Protokol o razmjeni podataka. Agencija za statistiku BiH dostavlja podatke glavnim korisnicima.
	7. Povjerljivost
	7.1. Povjerljivost - politika	Povjerljivost statističkih podataka je uređena zakonom a osoblje zaduženo za proizvodnju podataka ima po istom pravnom osnovu obavezu zaštite povjerljivosti. Zakon o statistici BiH (Sl. glasnik BIH 26/04 i 42/04 - Poglavlje XI - član 23.-29.) utvrđuje princip poverljivosti kao jedan od glavnih principa. Agencija za statistiku BiH proizvodi i diseminira podatke u skladu sa statističkim načelima Kodeksa prakse evropske statistike a posebno sa načelom statističke povjerljivosti.
	7.2. Povjerljivost – postupanje sa podacima	U dokumentu „Pravilnik o zaštiti statističkih podataka u Agenciji za statistiku BiH“ su navedene procedure za osiguranje povjerljivosti za vrijeme prikupljanja, obrade i diseminacije – što uključuje, protokole za zaštitu individualnih podataka od neautorizovanog pristupa, pravila za definiranje povjerljivih ćelija u izlaznim tabelama i procedure za otkrivanje i prevenciju naknadnih razotkrivanja, kao i pristup mikropodacima za istraživačke namjene. Princip pasivne povjerljivosti se primjenjuje u statistici robne razmjene BiH s inostranstvom. To znači da Agencija za statistiku BiH mora da preduzme neophodne mjere samo ako se to zahtijeva od strane kompanija koje smatraju da bi objavom podataka bili oštećeni njihovi interesi. Ovaj princip se preporučuje od strane Ujedinjenih nacija u publikaciji IMTS 2010, a naveden je i u EU legislativi. On ima veliku prednost u smislu limitiranja gubitka podataka za korisnike i time čineći podatke korisnijim.
	8. Politika diseminacije
	8.1. Kalendar objavljivanja	Krajem decembra svake godine, BHAS objavljuje Kalendar publikovanja sa tačnim datumom i vremenom objavljivanja statistike za narednu godinu.
	8.2. Pristup kalendaru objavljivanja (link)	Kalendar publikovanja dostupan je na:
		https://bhas.gov.ba/Calendar/
	8.3. Pristup korisnika	Podaci se distribuiraju svim korisnicima putem službene web stranice Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine:
		https://bhas.gov.ba
		U isto vrijeme nova saopštenja se takođe šalju medijima i svim korisnicima iz baze podataka.
	9. Učestalost diseminacije podataka	Podaci o robnoj razmjeni BiH s inostranstvom se ažuriraju na mjesečnoj osnovi.
	10. Dostupnost i razumljivost
	10.1. Saopćenja	Mjesečno saopćenje „Statistika robne razmjene BiH s inostranstvom“
		http://bhas.gov.ba/Calendar/Category/11
	10.2. Publikacije	Tematski bilten „Robna razmjena BiH s inostranstvom“
		http://bhas.gov.ba/Calendar/Category/11
		Publikacija „BiH u brojevima“
		http://bhas.gov.ba/Calendar/Category/30
	10.3. Online baza podataka	Detaljni podaci o robnoj razmjeni BiH s inostranstvom se mogu naći u Comext-u (Eurostatova on-line baza podataka o međunarodnoj razmjeni robe).
		http://epp.eurostat.ec.europa.eu/newxtweb/
	10.4. Pristup mikro podacima	U dokumentu „Pravilnik o zaštiti statističkih podataka u Agenciji za statistiku BiH“ su navedene procedure za pristup mikropodacima za istraživačke namjene.
	10.5. Drugo	Agencija za statistiku BiH dobija veliki broj specifičnih zahtjeva od strane korisnika podataka.
	10.6. Dokumentacija o metodologiji	„Statistika robne razmjene BiH s inostranstvom - Kratko uputstvo za korisnike“
		https://bhas.gov.ba/data/Publikacije/Metodologije/ETR_00_2017_MD_0_BS.pdf
	10.7. Dokumentacija o kvalitetu	„Statistika robne razmjene BiH s inostranstvom - Izvještaj o kvalitetu“
		http://bhas.gov.ba/Content/Read/92?title=Kvalitet
	11. Upravljanje kvalitetom
	11.1. Osiguranje kvaliteta	Agencija za statistiku BiH opredijeljena je za osiguranje kvaliteta u izradi službene statistike na osnovu člana 19. stav 1. tačka „Zakon o statistici BiH, Službene novine BiH 26/04; 42/04 ”.  Politika upravljanja kvalitetom kao element sistema upravljanja kvalitetom općenito se odnosi na sljedeće komponente: kvalitet poslovnog procesa kao i druge elemente sistema za upravljanje kvalitetom, poput planiranja i kontrole. Kako bi osigurala kvalitet procesa i proizvoda, Agencija za statistiku implementira model upravljanja kvalitetom (TQM) izrađen pomoću CAF alata. Zajednički okvir za samoprocjenu (CAF) je opšti alat za upravljanje kvalitetom koji se preporučuje institucijama iz  javnog sektora, inspirisan modelom izvrsnosti Evropske fondacije za upravljanje kvalitetom (EFQM). Proces samoocjenjivanja identificira i prati sve organizacijske rezultate, daje povratne informacije o organizacijskim kapacitetima i rezultatima procesa politike i planiranja. Alat za bodovanje za samoocjenjivanje ima 9 ključnih pokazatelja i 28 kriterija na osnovu kojih je moguće mjeriti postignuti nivo upravljanja i utvrditi koje su kritične tačke za poboljšanja u budućnosti. Ovaj pristup posmatra organizaciju iz različitih uglova istovremeno tj. ima holistički pristup analizi učinka organizacije. BHAS koristi „Smjernice CAF-a za implementaciju“ i plan implementacije u 10 koraka stoga razvijen kako bi pomogao organizacijama da ga koriste na najefektivniji  i najefikasniji način. Proces samoocjenjivanja identifikuje i prati sve važne organizacione rezultate i daje povratne informacije o organizacionim kapacitetima i rezultatima procesa politike i planiranja. Ovaj model praćenja kvalitete zahtijeva izradu standardiziranog upitnika koji uključuje sve principe u modelu. Kako bi se osigurao kvalitet statistike, Agencija je izradila dokument Politika i program upravljanja kvalitetom koji je dostupan na web stranici:
		https://bhas.gov.ba/data/Dokumenti/Kvalitet/QM_Politika_i_Program_BHAS.pdf
	11.2. Procjena kvaliteta	Kvalitet proizvoda službene statistike (glavni pokazatelji/statistike) redovno se ocjenjuje u izvještajima o kvaliteti putem izračunavanja pokazatelja kvaliteta. S druge strane, procesi uključeni u statističku proizvodnju procjenjuju se posebnim pokazateljima kvalitete procesa u izvještajima o kvaliteti i dodatno kroz GSBPM dokumentaciju.
	12. Relevantnost
	12.1. Korisničke potrebe	Obzirom da međunarodna trgovina čini značajan dio svjetske ekonomije, statistika robne razmjene BiH s inostranstvom predstavlja instrument od izuzetne važnosti za veliki broj organa koji donose odluke za javni i privatni sektor. Na primjer, statistika robne razmjene BiH s inostranstvom: • omogućava BiH vlastima da se pripreme za bilateralne i multilateralne pregovore u okviru trgovinskih sporazuma, • predstavlja važan izvor informacija za statistiku bilansa plaćanja i nacionalnih računa, kao i za ekonomske studije, • pomaže preduzećima da provedu istraživanje tržišta i razviju svoju poslovnu strategiju. Statistika robne razmjene BiH s inostranstvom zadovoljava prethodno pomenute potrebe na različite načine. Korisnicima možda trebaju godišnji agregirani ili detaljni mjesečni podaci prema proizvodima ili partner zemljama. Oni mogu biti zainteresovani za vrijednosti trgovine u tekućim ili stalnim cijenama. Također, mogu biti zainteresovani za podatke iskazane u količini, a ne vrijednosti. Ovi primjeri pokazuju raznolikost korisnika i njihovih potreba.
	12.2. Zadovoljstvo korisnika	Anketa o zadovoljstvu korisnika je provedena u oktobru 2020. godine.:
		https://bhas.gov.ba/
	12.3. Kompletnost podataka	Proizvode se svi ključni pokazatelji koji se zahtijevaju prema EU legislativi i međunarodnim standardima za statistiku robne razmjene s inostranstvom.
	13. Tačnost i pouzdanost procjene
	13.1. Opća tačnost procjene	Na tačnost podataka o statistici robne razmjene BiH s inostranstvom utiču revizije podataka, povjerljivost i kontrole (provjere validnosti i vjerodostojnosti podataka). Tačnost podataka je na zadovoljavajućem nivou. Obzirom da se osnovni podaci sastoje od velikog broja jedinstvenih carinskih isprava (carinskih deklaracija), teško je postići apsolutnu tačnost podataka koji se objavljuju.
	13.2. Greška uzorkovanja	Statistika robne razmjene BiH s inostranstvom se ne prikuplja putem uzorka, tako da na nju ne utiču greške uzorkovanja. Podaci o robnoj razmjeni BiH s inostranstvom se dobijaju od administrativnog izvora (Uprava za indirektno oporezivanje-Carina).
	13.3. Neuzoračka greška	Greške u statistici robne razmjene BiH s inostranstvom se često pojave kada se žele evidentirati kretanja robe ili trgovinske aktivnosti o kojima postoji malo informacija ili koje su po svojoj prirodi složene za mjerenje, kao što su: robe koje je zbog njihove prirode teško klasificirati (greške se mogu pojaviti prilikom svrstavanja robe pod određenu oznaku, obzirom na složenost Carinske tarife BiH koja ima oko 10 000 oznaka proizvoda) ili vrednovanje robe na obradi (greške se pojavljuju ukoliko se kao vrijednost proizvoda prikazuju samo troškovi obrade tj. dodana vrijednosti, a ne ukupna vrijednost proizvoda).
	14. Pravovremenost i tačnost objave
	14.1. Pravovremenost	Prvi rezultati se objavljuju 20 dana nakon kraja referentnog mjeseca. Konačni rezultati se objavljuju 7 mjeseci nakon završetka godine u Tematskom biltenu (prikazani su godišnji podaci).
	14.2. Tačnost	Zahvaljujući dobro uspostavljenom sistemu prikupljanja, obrade i diseminacije podataka o statistici robne razmjene BiH s inostranstvom, tačnost objave podataka je vrlo dobra. Problemi se rijetko pojavljuju.
	15. Usklađenost i uporedivost
	15.1. Uporedivost - geografska	Statistika robne razmjene BiH s inostranstvom prati EU legislativu i Eurostatove preporuke. Primjenjuje se specijalni sistem trgovine (proširena definicija). To je sistem koji uključuje industrijske slobodne zone, prostore za unutrašnju obradu robe i područje slobodnog kretanja robe. Robe iz inostranstva koje se primaju u carinska skladišta se ne evidentiraju osim ukoliko ne idu naknadno u slobodan promet u zemlji prijema (ili se stavljaju u carinsku proceduru unutrašnje obrade ili obrade pod carinskom kontrolom). Na sličan način, robe koje izlaze iz carinskih skladišta i napuštaju zemlju ne evidentiraju se kao izvoz. Podaci o statistici robne razmjene BiH su geografski uporedivi sa podacima drugih zemalja koji se nalaze u Eurostatovoj bazi podataka Comext. Poređenje se može izvršiti analizom „mirror“ tokova. Ipak, postoje razlozi koji dovode do razlika u „mirror“ podacima, a koji se ne mogu izbjeći. To su: • definicija partner zemlje (zemlja ponovnog izvoza robe naspram zemlje porijekla robe), • različite metode izračuna statističke vrijednosti (FOB metoda izračuna za izvoz i CIF metoda izračuna za uvoz) • povjerljivost podataka (podaci su zaštićeni od strane jednog partnera), • kvazi-tranzit za robnu razmjenu BiH sa zemljama EU (carinska legislativa EU dozvoljava uvoznicima iz EU da puštaju robu u slobodan promet putem bilo koje carinarnice u EU, što može dovesti do različitog registrovanja partner zemlje u podacima BiH i podacima zemalja EU).
	15.2. Vremenska uporedivost	Podaci o robnoj razmjeni BiH s inostranstvom su vremenski uporedivi. Na vremensku uporedivost podataka o robnoj razmjeni BiH s inostranstvom mogu uticati izmjene Carinske tarife BiH na detaljnom nivou, kao i određene metodološke promjene. Kako bi se poboljšala vremenska uporedivost podataka, koriste se Eurostatove tabele konverzije između različitih verzija Kombinovane nomenklature. Carinska tarifa BiH je usklađena sa Kombinovanom nomenklaturom, tako da je ove tabele moguće koristiti. Također, kada dođe do određenih promjena u grupacijama zemalja (na primjer, promjene u sastavu EU), vrši se revidiranje podataka za sve godine unazad.
	15.3. Usklađenost – cross domain	Pored statistike robne razmjene BiH s inostranstvom, informacija o tokovima trgovine se može naći u statistici nacionalnih računa BiH, poslovnim statistikama BiH i statistici bilansa plaćanja BiH. Ove statistike se proizvode prema preporukama (izvori i metode) različitih međunarodnih organizacija, na primjer Eurostata, Međunarodnog Monetarnog Fonda, Ujedinjenih nacija. Zbog toga se tokovi trgovine prikazani u ovim statistikama mogu razlikovati.
	15.4. Usklađenost – interna	Podaci o robnoj razmjeni BiH s inostranstvom su interno usklađeni. Agregirani podaci se dobiju iz detaljnih podataka.
	16. Troškovi i opterećenje	Godišnji operativni troškovi za provođenje istraživanja ogledaju se u materijalnim troškovima i broju sati koje rade zaposlenici Agencije za statistiku BiH i podružnica Agencije Brčko distrikta.
	17. Revizija podataka
	17.1. Revizija podataka – politika	Agencija za statistiku BiH ne posjeduje zvanični dokument o politici revizije. Statistika robne razmjene BiH s inostranstvom, kao i mnoge druge statistike, mora da pronađe ravnotežu između potrebe za pravovremenom informacijom i potrebe za tačnošću. Diseminirani podaci su podložni mogućnosti kasnije revizije kao posljedica grešaka, propusta ili zakašnjelih deklaracija. Podaci o robnoj razmjeni BiH s inostranstvom se revidiraju prema potrebi. Agencija za statistiku BiH diseminira konačne podatke za prethodnu godinu u julu tekuće godine. U tom trenutku podaci postaju „konačni“ i ne bi se trebali dalje revidirati osim u izuzetnim i dobro obrazloženim slučajevima.
	17.2. Revizija podataka – praksa	Revizija podataka o robnoj razmjeni BiH s inostranstvom se vrši na mjesečnom i godišnjem nivou. Mjesečna revizija podataka se vrši svaki mjesec. Revidiraju se podaci za sve mjesece od početka godine. Godišnja revizija podataka se vrši jednom godišnje (juli). Revidiraju se podaci za prethodnu godinu. Nakon ove revizije podaci se smatraju „konačnim“ i oni se diseminiraju u Tematskom biltenu. Uprava za indirektno oporezivanje (Carina) često vrši ažuriranje podataka koje onda dostavlja Agenciji za statistiku BiH. Zbog toga Agencija za statistiku BiH mora da provodi revizije podataka. Također, revizija podataka se provodi i kao posljedica grešaka u podacima dobijenim od Uprave za indirektno oporezivanje (Carine).
	18. Statistička obrada
	18.1. Izvor podataka	Jedini izvor podataka za statistiku robne razmjene BiH s inostranstvom je Uprava za indirektno oporezivanje (podaci iz jedinstvenih carinskih isprava - carinskih deklaracija).
	18.2. Učestalost prikupljanja podataka	Uprava za indirektno oporezivanje (Carina) dostavlja podatke Agenciji za statistiku BiH na mjesečnoj osnovi.
	18.3. Prikupljanje podataka	Pravno ili fizičko lice koje želi da izveze ili uveze robu mora podnijeti Upravi za indirektno oporezivanje (Carini) jedinstvenu carinsku ispravu (carinsku deklaraciju). Podaci iz jedinstvenih carinskih isprava (carinskih deklaracija) se mogu koristiti u statističke svrhe. Ti podaci su visokog kvaliteta. Oni omogućavaju skoro potpun obuhvat robne razmjene BiH s inostranstvom. Uprava za indirektno oporezivanje (Carina) dostavlja Agenciji za statistiku BiH podatke iz jedinistvenih carinskih isprava (carinskih deklaracija). Ti podaci omogućavaju proizvodnju statistike robne razmjene BiH s inostranstvom u skladu sa međunarodnim preporukama.
	18.4. Validacija podataka	Uprava za indirektno oporezivanje provodi primarne provjere jedinstvenih carinskih isprava (carinskih deklaracija). Na primjer, provjera da li su popunjena sva neophodna polja u jedinstvenim carinskim ispravama (carinskim deklaracijama). Agencija za statistiku BiH provodi provjere validnosti i vjerodostojnosti podataka. Greška validnosti podataka otkriva se kada unos podataka nije tačan, što može dovesti do problema kada se radi obrada podataka, tako da se podaci ne mogu uključiti u statističke analize, te se moraju izbrisati ili korigovati. Primjeri ovakvih grešaka su netačne oznake ili oznake koje nedostaju, vrijednosti kojih nema u jedinstvenim carinskim ispravama (carinskim deklaracijama), slovne oznake u numeričkim poljima, i obrnuto. Provjere vjerodostojnosti podataka podrazumijevaju provjere tačnosti podataka i procjene svih mogućih grešaka koje su vezane sa podacima. Činjenica je da neki podaci koji su prošli provjere validnosti ipak mogu biti netačni. Rezidualne greške se mogu otkriti ako tražimo nekonzistentne varijable. Jedinstvena carinska isprava je, naprimjer, interno nekonzistentna kada se porede različite varijable, ili nije konzistentna s onim podacima koji su dostavljeni u prethodnim mjesecima.
	18.5. Kompilacija podataka	Podaci o robnoj razmjeni BiH s inostranstvom su u tekućim cijenama. Radi potreba analize, neophodno je da postoji indikator kretanja cijena izvoza i uvoza kroz vrijeme. Zbog toga Agencija za statistiku BiH proizvodi indekse jediničnih vrijednost izvoza i uvoza na kvartalnom nivou (bazna godina 2015). Ovi indeksi služe kao aproksimacija kretanja cijena izvoza i uvoza robe.
	18.6. Prilagođavanje	Ne primjenjuje se prilagođavanje podataka (na primjer sezonsko prilagođavanje podataka).
	18.7. Sezonsko prilagođavanje	Ne vrši se sezonsko prilagođavanje.
	19. Komentar	/