Mjesečno istraživanje o robnoj razmjeni BiH sa inostranstvom Referentni metapodaci u Euro SDMX Metadata Strukturi (ESMS) Agencija za statistiku BiH
	1. Kontakt
	2. Podaci o ažuriranju metapodataka
	3. Prezentacija statistike
	4. Jedinica mjere
	5. Referentni period
	6. Institucijski mandat (ovlaštenje)
	7. Povjerljivost
	8. Politika diseminacije
	9. Učestalost diseminacije podataka
	10. Dostupnost i razumljivost
	11. Upravljanje kvalitetom
	12. Relevantnost
	13. Tačnost i pouzdanost podataka
	14. Pravovremenost i tačnost objave
	15. Usklađenost i uporedivost
	16. Troškovi i opterećenje
	17. Revizija podataka
	18. Statistička obrada
	19. Komentar
	1. Kontakt
	1.1. Nadležna institucija	AGENCIJA ZA STATISTIKU BOSNE I HERCEGOVINE
	1.2. Nadležna organizaciona  jedinica	Sektor za ekonomske statistike - Odsjek za statistiku vanjske trgovine
	1.3. Kontakt osoba	a) Goran Slatinšek b) Adisa Čubro
	1.4. Funkcija kontakt osobe	a) Šef odsjeka za statistiku vanjske trgovine b) Stručni savjetnik za izradu indeksa
	1.5. Kontakt poštanska adresa	Zelenih beretki 26, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
	1.6. Kontakt e-mail adresa	goran.slatinsek@bhas.gov.ba adisa.cubro@bhas.gov.ba
	1.7. Broj telefona	+387 33 911 965  +387 33 911 959
	1.8. Broj faksa	+387 (33) 220 622
	2. Podaci o ažuriranju metapodataka
	2.1. Datum posljednje potvrde  validnosti metapodataka	31.08.2021.
	2.2. Datum posljednje objave metapodataka	31.10.2017.
	2.3. Datum posljednjeg ažuriranja metapodataka	31.08.2021.
	3. Prezentacija statistike
	3.1. Opis podataka	Statistika robne razmjene BiH s inostranstvom mjeri vrijednost i količinu robe kojom se trguje između BiH i ostalih zemalja. Proizvode se i diseminiraju sljedeće glavne dimenzije podataka: • tok trgovine (izvoz/uvoz), • period (mjesec/godina), • partner zemlja (zemlja porijekla robe za uvoz i zemlja konačne destinacije robe za izvoz), • proizvod prema relevantnoj klasifikaciji, • vrijednost prema relevantnoj valuti, • količina.
	3.2. Klasifikacije korištene u istraživanju	• Carinska tarifa BiH (u skladu s Harmoniziranim sistemom i Kombiniranom nomenklaturom) • Standardna klasifikacija međunarodne trgovine (SMTK rev. 4) • BiH klasifikacija proizvoda prema djelatnosti 2010. (u skladu sa CPA 2008) • Klasifikacija zemalja: Geonomenklatura.
	3.3. Sektor obuhvaćen istraživanjem	Statistika robne razmjene BiH s inostranstvom pokriva svu robu koja ulazi (uvoz) ili napušta (izvoz) statističku teritoriju BiH. Statistička teritorija BiH odgovara carinskoj teritoriji.
	3.4. Statistički koncepti i definicije	Izvoz robe označava tok u kojem roba fizički napušta carinsku teritoriju BiH. Uvoz robe označava tok u kojem roba fizički ulazi u carinsku teritoriju BiH. Partner zemlja je zemlja porijekla robe za uvoz i zemlja konačnog odredišta robe za izvoz. Zemlja porijekla robe je ona zemlja u kojoj je roba proizvedena. Zemlja konačnog odredišta robe je ona zemlja u koju roba treba biti isporučena. Roba predstavlja sva pokretna fizička dobra. Roba se primarno klasificira putem oznake proizvoda navedene u Carinskoj tarifi BiH. Carinska tarifa BiH je usklađena s Harmoniziranim sistemom i Kombiniranom nomenklaturom. Eurostatove tabele podudarnosti omogućuju prebacivanje podataka/oznaka iz Carinske tarife BiH u podatke/oznake iz drugih klasifikacija proizvoda. Statistička vrijednost predstavlja vrijednost robe prema FOB paritetu za izvoz odnosno CIF paritetu za uvoz. Statistička vrijednost kod izvoza (FOB – Free On Board) izračunava se na sljedeći način: • ako je ugovoreno mjesto isporuke u inostranstvu, vrijednost iz fakture umanjuje se za troškove prijevoza, osiguranja i otpremanja robe od granice BiH do mjesta isporuke u inostranstvu, • ako je ugovoreno mjesto isporuke robe u BiH, vrijednost iz fakture povećava se za troškove prijevoza, osiguranja i otpremanja robe od mjesta isporuke u BiH do granice BiH. Statistička vrijednost kod uvoza (CIF – Cost, Insurance, Freight)  izračunava se na sljedeći način: • ako je ugovoreno mjesto isporuke robe u inostranstvu, vrijednost iz fakture povećava se za troškove prijevoza, osiguranja i dopremanja robe od mjesta isporuke do granice BiH, • ako je ugovoreno mjesto isporuke robe u BiH, vrijednost iz fakture umanjuje se za troškove prijevoza, osiguranja i dopremanja robe od granice BiH do mjesta isporuke u BiH. Količina robe predstavlja neto težinu robe u kilogramima ili količinu izraženu u nekoj od dopunskih jedinica mjere.
	3.5. Statistička jedinica	Jedinica posmatranja u statistici robne razmjene BiH s inostranstvom jeste bilo koja pravno ili fizičko lice koje izvozi ili uvozi robu, odnosno podnosi jedinstvenu carinsku ispravu (carinsku deklaraciju) Upravi za indirektno oporezivanje (Carini).
	3.6. Statistička populacija	Statistika robne razmjene BiH s inostranstvom uključuje svu robu koja uvećava ili umanjuje zalihe materijalnih dobara BiH tako što ulazi (uvoz) ili napušta (izvoz) ekonomsku teritoriju BiH, uključujući robu na obradi. Informacije o robnoj razmjeni BiH dostavljaju pravna i fizička lica odnosno Uprava za indirektno oporezivanje (Carina).
	3.7. Referentno geografsko područje	Podaci se odnose na Bosnu i Hercegovinu.
	3.8 Vremenska pokrivenost	Podaci o robnoj razmjeni BiH s inostranstvom  proizvode se i objavljuju mjesečno od 2005. godine.
	3.9. Bazni period	Nije primjenjivo.
	4. Jedinica mjere	U statistici robne razmjene BiH s inostranstvom vrijednost je prikazana u nacionalnoj valuti (KM/BAM), eurima (EUR) i američkim dolarima (USD), dok je količina prikazana u neto masi (kilogramima) i dopunskim jedinicama mjere.
	5. Referentni period	Referentni period je mjesec u kojem je jedinstvena carinska isprava (carinska deklaracija) prihvaćena od strane Uprave za indirektno oporezivanje (Carine).
	6. Institucijski mandat (ovlaštenje)
	6.1. Pravni akti i drugi sporazumi	• Zakon o statistici Bosne i Hercegovine • Višegodišnji statistički programi i godišnji planovi rada Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine • Metodologija statistike robne razmjene BiH s inostranstvom • Međunarodni zakoni, preporuke i priručnici (EU, Eurostat)
	6.2. Razmjena (posredovanje) podataka	Agencija za statistiku BiH je zvanični proizvođač podataka o statistici robne razmjene BiH s inostranstvom. Uprava za indirektno oporezivanje (Carina) nadležna je za prikupljanje i primarne provjere jednistvenih carinskih isprava (carinskih deklaracija). Ove institucije potpisale su Protokol o razmjeni podataka. Agencija za statistiku BiH dostavlja podatke glavnim korisnicima.
	7. Povjerljivost
	7.1. Povjerljivost - politika	Povjerljivost statističkih podataka uređena je zakonom a osoblje zaduženo za proizvodnju podataka ima po istom pravnom osnovu obavezu zaštite povjerljivosti. Zakon o statistici BiH (Sl. glasnik BIH 26/04 i 42/04 - Poglavlje XI - član 23-29.) utvrđuje princip poverljivosti kao jedan od glavnih principa. Agencija za statistiku BiH proizvodi i diseminira podatke u skladu sa statističkim načelima Kodeksa prakse evropske statistike a posebno sa načelom statističke povjerljivosti.
	7.2. Povjerljivost – postupanje s podacima	U dokumentu „Pravilnik o zaštiti statističkih podataka u Agenciji za statistiku BiH“  navedene su procedure za osiguranje povjerljivosti za vrijeme prikupljanja, obrade i diseminacije, što uključuje protokole za zaštitu individualnih podataka od neautoriziranog pristupa, pravila za definiranje povjerljivih ćelija u izlaznim tabelama i procedure za otkrivanje i prevenciju naknadnih razotkrivanja, kao i pristup mikropodacima za istraživačke namjene. Princip pasivne povjerljivosti primjenjuje se u statistici robne razmjene BiH s inostranstvom. To znači da Agencija za statistiku BiH mora preuzeti neophodne mjere samo ako  to zahtijevaju kompanije koje smatraju da bi objavom podataka bili oštećeni njihovi interesi. Ovaj se princip preporučuje od strane Ujedinjenih nacija u publikaciji IMTS 2010, a naveden je i u EU legislativi. On ima veliku prednost u smislu limitiranja gubitka podataka za korisnike i time čineći podatke korisnijim.
	8. Politika diseminacije
	8.1. Kalendar objavljivanja	Krajem decembra svake godine, BHAS objavljuje Kalendar objavljivanja s tačnim datumom i vremenom objavljivanja statistike za narednu godinu.
	8.2. Pristup kalendaru objavljivanja (link)	Kalendar publikovanja dostupan je na:
		https://bhas.gov.ba/Calendar/
	8.3. Pristup korisnika	Podaci se distribuiraju svim korisnicima putem službene internetske stranice Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine:
		https://bhas.gov.ba
		U isto se vrijeme nova saopćenja također šalju medijima i svim korisnicima iz baze podataka.
	9. Učestalost diseminacije podataka	Podaci o robnoj razmjeni BiH s inostranstvom ažuriraju se na mjesečnoj osnovi.
	10. Dostupnost i razumljivost
	10.1. Saopćenja	Mjesečno saopćenje „Statistika robne razmjene BiH s inostranstvom“ :
		http://bhas.gov.ba/Calendar/Category/11
	10.2. Publikacije	Tematski bilten „Robna razmjena BiH s inostranstvom“ :
		http://bhas.gov.ba/Calendar/Category/11
		Publikacija „BiH u brojevima“ :
		http://bhas.gov.ba/Calendar/Category/30
	10.3. Online baza podataka	Detaljni podaci o robnoj razmjeni BiH s inostranstvom mogu se naći u Comext-u (Eurostatova online baza podataka o međunarodnoj razmjeni robe).
		http://epp.eurostat.ec.europa.eu/newxtweb/
	10.4. Pristup mikropodacima	U dokumentu „Pravilnik o zaštiti statističkih podataka u Agenciji za statistiku BiH“ navedene su procedure za pristup mikropodacima za istraživačke namjene.
	10.5. Drugo	Agencija za statistiku BiH dobija veliki broj specifičnih zahtjeva od strane korisnika podataka.
	10.6. Dokumentacija o metodologiji	„Statistika robne razmjene BiH s inostranstvom - Kratko uputstvo za korisnike“:
		https://bhas.gov.ba/data/Publikacije/Metodologije/ETR_00_2017_MD_0_BS.pdf
	10.7. Dokumentacija o kvalitetu	„Statistika robne razmjene BiH s inostranstvom - Izvještaj o kvalitetu“:
		http://bhas.gov.ba/Content/Read/92?title=Kvalitet
	11. Upravljanje kvalitetom
	11.1. Osiguranje kvaliteta	Agencija za statistiku BiH opredijeljena je za osiguranje kvaliteta u izradi službene statistike na osnovu člana 19. stav 1. tačka „Zakon o statistici BiH, Službene novine BiH 26/04; 42/04 ”.  Politika upravljanja kvalitetom kao element sistema upravljanja kvalitetom općenito se odnosi na sljedeće komponente: kvalitet poslovnog procesa kao i druge elemente sistema za upravljanje kvalitetom, poput planiranja i kontrole. Kako bi osigurala kvalitet procesa i proizvoda, Agencija za statistiku implementira model upravljanja kvalitetom (TQM) izrađen pomoću CAF alata. Zajednički okvir za samoprocjenu (CAF) je opći alat za upravljanje kvalitetom koji se preporučuje institucijama javnog sektora, inspiriran modelom izvrsnosti Evropske fondacije za upravljanje kvalitetom (EFQM). Proces samoocjenjivanja identificira i prati sve organizacijske rezultate, daje povratne informacije o organizacijskim kapacitetima i rezultatima procesa politike i planiranja. Alat za bodovanje za samoocjenjivanje ima devet ključnih pokazatelja i 28 kriterija na osnovu kojih je moguće mjeriti postignuti nivo upravljanja i utvrditi koje su kritične tačke za poboljšanja u budućnosti. Ovaj pristup posmatra organizaciju iz različitih uglova istovremeno, tj. ima holistički pristup analizi učinka organizacije. BHAS koristi „Smjernice CAF-a za implementaciju“ i plan implementacije u deset koraka razvijen kako bi pomogao organizacijama koristiti ga na najefektivniji  i najefikasniji način. Proces samoocjenjivanja identificira i prati sve važne organizacijske rezultate i daje povratne informacije o organizacijskim kapacitetima i rezultatima procesa politike i planiranja. Ovaj model praćenja kvaliteta zahtijeva izradu standardiziranog upitnika koji uključuje sve principe u modelu. Kako bi se osigurao kvalitet statistike, Agencija je izradila dokument Politika i program upravljanja kvalitetom dostupan na internetskoj stranici:
		https://bhas.gov.ba/data/Dokumenti/Kvalitet/QM_Politika_i_Program_BHAS.pdf
	11.2. Procjena kvaliteta	Kvalitet proizvoda službene statistike (glavni pokazatelji/statistike) redovno se ocjenjuje u izvještajima o kvalitetu  izračunavanjem pokazatelja kvaliteta. S druge strane, procesi uključeni u statističku proizvodnju procjenjuju se posebnim pokazateljima kvaliteta procesa u izvještajima o kvalitetu i dodatno  GSBPM dokumentacijom.
	12. Relevantnost
	12.1. Korisničke potrebe	S obzirom da međunarodna trgovina čini značajan dio svjetske ekonomije, statistika robne razmjene BiH s inostranstvom predstavlja instrument od izuzetne važnosti za veliki broj organa koji donose odluke za javni i privatni sektor. Na primjer, statistika robne razmjene BiH s inostranstvom: • omogućava BiH vlastima pripremiti se za bilateralne i multilateralne pregovore u okviru trgovinskih sporazuma, • predstavlja važan izvor informacija za statistiku bilansa plaćanja i nacionalnih računa, kao i za ekonomske studije, • pomaže preduzećima provesti istraživanje tržišta i razviti svoju poslovnu strategiju. Statistika robne razmjene BiH s inostranstvom zadovoljava prethodno pomenute potrebe na različite načine. Korisnicima možda trebaju godišnji agregirani ili detaljni mjesečni podaci prema proizvodima ili partner zemljama. Oni mogu biti zainteresirani za vrijednosti trgovine u tekućim ili stalnim cijenama. Također, mogu biti zainteresirani za podatke iskazane u količini, a ne vrijednosti. Ovi primjeri pokazuju raznolikost korisnika i njihovih potreba.
	12.2. Zadovoljstvo korisnika	Anketa o zadovoljstvu korisnika je provedena u oktobru 2020. godine.
		https://bhas.gov.ba/
	12.3. Kompletnost podataka	Proizvode se svi ključni pokazatelji  zahtijevani prema EU legislativi i međunarodnim standardima za statistiku robne razmjene s inostranstvom.
	13. Tačnost i pouzdanost procjene
	13.1. Opća tačnost procjene	Na tačnost podataka o statistici robne razmjene BiH s inostranstvom utječu revizije podataka, povjerljivost i kontrole (provjere validnosti i vjerodostojnosti podataka). Tačnost je podataka na zadovoljavajućem nivou. S obzirom da se osnovni podaci sastoje od velikog broja jedinstvenih carinskih isprava (carinskih deklaracija), teško je postići apsolutnu tačnost objavljivanih podataka.
	13.2. Greška uzorkovanja	Statistika robne razmjene BiH s inostranstvom se ne prikuplja putem uzorka, tako da na nju ne utječu greške uzorkovanja. Podaci o robnoj razmjeni BiH s inostranstvom dobijaju se od administrativnog izvora (Uprava za indirektno oporezivanje-Carina).
	13.3. Neuzoračka greška	Greške se u statistici robne razmjene BiH s inostranstvom često pojave kad se žele evidentirati kretanja robe ili trgovinske aktivnosti o kojima postoji malo informacija ili koje su po svojoj prirodi složene za mjerenje, kao što su: robe koje je zbog njihove prirode teško klasificirati (greške se mogu pojaviti prilikom svrstavanja robe pod određenu oznaku, s obzirom na složenost Carinske tarife BiH koja ima oko 10 000 oznaka proizvoda) ili vrednovanje robe na obradi (greške se pojavljuju ukoliko se kao vrijednost proizvoda prikazuju samo troškovi obrade tj. dodana vrijednosti, a ne ukupna vrijednost proizvoda).
	14. Pravovremenost i tačnost objave
	14.1. Pravovremenost	Prvi rezultati objavljuju se 20 dana nakon kraja referentnog mjeseca. Konačni rezultati objavljuju se sedam mjeseci nakon završetka godine u Tematskom biltenu (prikazani su godišnji podaci).
	14.2. Tačnost	Zahvaljujući dobro uspostavljenom sistemu prikupljanja, obrade i diseminacije podataka o statistici robne razmjene BiH s inostranstvom, tačnost je objave podataka vrlo dobra. Problemi se rijetko pojavljuju.
	15. Usklađenost i uporedivost
	15.1. Geografska uporedivost	Statistika robne razmjene BiH s inostranstvom prati EU legislativu i Eurostatove preporuke. Primjenjuje se specijalni sistem trgovine (proširena definicija). To je sistem koji uključuje industrijske slobodne zone, prostore za unutrašnju obradu robe i područje slobodnog kretanja robe. Robe iz inostranstva koje se primaju u carinska skladišta ne evidentiraju se osim ukoliko ne idu naknadno u slobodan promet u zemlji prijema (ili se stavljaju u carinsku proceduru unutrašnje obrade ili obrade pod carinskom kontrolom). Na sličan način, robe koje izlaze iz carinskih skladišta i napuštaju zemlju ne evidentiraju se kao izvoz. Podaci su o statistici robne razmjene BiH geografski uporedivi s podacima drugih zemalja koji se nalaze u Eurostatovoj bazi podataka Comext. Poređenje se može izvršiti analizom „mirror“ tokova. Ipak, postoje razlozi koji dovode do razlika u „mirror“ podacima, a koji se ne mogu izbjeći. To su: • definicija partner zemlje (zemlja ponovnog izvoza robe naspram zemlje porijekla robe), • različite metode izračuna statističke vrijednosti (FOB metoda izračuna za izvoz i CIF metoda izračuna za uvoz), • povjerljivost podataka (podaci su zaštićeni od strane jednog partnera), • kvazitranzit za robnu razmjenu BiH sa zemljama EU (carinska legislativa EU dozvoljava uvoznicima iz EU da puštaju robu u slobodan promet putem bilo koje carinarnice u EU, što može dovesti do različitog registrovanja partner zemlje u podacima BiH i podacima zemalja EU).
	15.2. Vremenska uporedivost	Podaci su o robnoj razmjeni BiH s inostranstvom vremenski uporedivi. Na vremensku uporedivost podataka o robnoj razmjeni BiH s inostranstvom mogu utjecati izmjene Carinske tarife BiH na detaljnom nivou, kao i određene metodološke promjene. Kako bi se poboljšala vremenska uporedivost podataka, koriste se Eurostatove tabele konverzije između različitih verzija Kombinirane nomenklature. Carinska je tarifa BiH usklađena s Kombiniranom nomenklaturom, tako da je ove tabele moguće koristiti. Također, kad dođe do određenih promjena u grupacijama zemalja (na primjer, promjene u sastavu EU), podaci se revidiraju za sve godine unazad.
	15.3. Usklađenost – cross domain	Pored statistike robne razmjene BiH s inostranstvom, informacija se o tokovima trgovine može naći u statistici nacionalnih računa BiH, poslovnim statistikama BiH i statistici bilansa plaćanja BiH. Ove se statistike proizvode prema preporukama (izvori i metode) različitih međunarodnih organizacija, na primjer Eurostata, Međunarodnog monetarnog fonda, Ujedinjenih nacija. Zbog toga se tokovi trgovine prikazani u ovim statistikama mogu razlikovati.
	15.4. Interna usklađenost	Podaci su o robnoj razmjeni BiH s inostranstvom interno usklađeni. Agregiranise  podaci dobiju iz detaljnih podataka.
	16. Troškovi i opterećenje	Godišnji operativni troškovi za provođenje istraživanja ogledaju se u materijalnim troškovima i broju sati koje rade zaposlenici Agencije za statistiku BiH i podružnica Agencije Brčko distrikta.
	17. Revizija podataka
	17.1. Revizija podataka – politika	Agencija za statistiku BiH ne posjeduje zvanični dokument o politici revizije. Statistika robne razmjene BiH s inostranstvom, kao i mnoge druge statistike, mora pronaći ravnotežu između potrebe za pravovremenom informacijom i potrebe za tačnošću. Diseminirani su podaci podložni mogućnosti kasnije revizije kao posljedica grešaka, propusta ili zakašnjelih deklaracija. Podaci se o robnoj razmjeni BiH s inostranstvom revidiraju prema potrebi. Agencija za statistiku BiH diseminira konačne podatke za prethodnu godinu u julu tekuće godine. U tom trenutku podaci postaju „konačni“ i ne bi se trebali dalje revidirati osim u izuzetnim i dobro obrazloženim slučajevima.
	17.2. Revizija podataka – praksa	Revizija podataka o robnoj razmjeni BiH s inostranstvom obavlja se na mjesečnom i godišnjem nivou. Mjesečna revizija podataka obavlja se svaki mjesec. Revidiraju se podaci za sve mjesece od početka godine. Godišnja revizija podataka obavlja se jednom godišnje (juli). Revidiraju se podaci za prethodnu godinu. Nakon ove revizije podaci se smatraju „konačnim“ i oni se diseminiraju u Tematskom biltenu. Uprava za indirektno oporezivanje (Carina) često ažurira podatke koje onda dostavlja Agenciji za statistiku BiH. Zbog toga Agencija za statistiku BiH mora provoditi revizije podataka. Također, revizija podataka se provodi i kao posljedica grešaka u podacima dobijenim od Uprave za indirektno oporezivanje (Carine).
	18. Statistička obrada
	18.1. Izvor podataka	Jedini izvor podataka za statistiku robne razmjene BiH s inostranstvom jeste Uprava za indirektno oporezivanje (podaci iz jedinstvenih carinskih isprava - carinskih deklaracija).
	18.2. Učestalost prikupljanja podataka	Uprava za indirektno oporezivanje (Carina) dostavlja podatke Agenciji za statistiku BiH na mjesečnoj osnovi.
	18.3. Prikupljanje podataka	Pravno ili fizičko lice koje želi izvsti ili uvesti robu mora podnijeti Upravi za indirektno oporezivanje (Carini) jedinstvenu carinsku ispravu (carinsku deklaraciju). Podaci se iz jedinstvenih carinskih isprava (carinskih deklaracija) mogu koristiti u statističke svrhe. Ti su podaci visokog kvaliteta. Oni omogućavaju skoro potpun obuhvat robne razmjene BiH s inostranstvom. Uprava za indirektno oporezivanje (Carina) dostavlja Agenciji za statistiku BiH podatke iz jedinistvenih carinskih isprava (carinskih deklaracija). Ti podaci omogućavaju proizvodnju statistike robne razmjene BiH s inostranstvom u skladu s međunarodnim preporukama.
	18.4. Validacija podataka	Uprava za indirektno oporezivanje provodi primarne provjere jedinstvenih carinskih isprava (carinskih deklaracija). Na primjer, provjerava da li su popunjena sva neophodna polja u jedinstvenim carinskim ispravama (carinskim deklaracijama). Agencija za statistiku BiH provodi provjere validnosti i vjerodostojnosti podataka. Greška validnosti podataka otkriva se kad unos podataka nije tačan, što može dovesti do problema kad se radi obrada podataka, tako da se podaci ne mogu uključiti u statističke analize te se moraju izbrisati ili korigovati. Primjeri su ovakvih grešaka netačne oznake ili oznake koje nedostaju, vrijednosti kojih nema u jedinstvenim carinskim ispravama (carinskim deklaracijama), slovne oznake u numeričkim poljima i obrnuto. Provjere vjerodostojnosti podataka podrazumijevaju provjere tačnosti podataka i procjene svih mogućih grešaka vezanih s podacima. Činjenica je da neki podaci koji su prošli provjere validnosti ipak mogu biti netačni. Rezidualne se  greške mogu otkriti ako tražimo nekonzistentne varijable. Jedinstvena carinska isprava je, na primjer, interno nekonzistentna kad se porede različite varijable ili kad nije konzistentna s  podacima dostavljenim u prethodnim mjesecima.
	18.5. Kompilacija podataka	Podaci su o robnoj razmjeni BiH s inostranstvom u tekućim cijenama. Radi potreba analize, neophodno je da postoji indikator kretanja cijena izvoza i uvoza kroz vrijeme. Zbog toga Agencija za statistiku BiH proizvodi indekse jediničnih vrijednost izvoza i uvoza na kvartalnom nivou (bazna godina 2015.). Ovi indeksi služe kao aproksimacija kretanja cijena izvoza i uvoza robe.
	18.6. Prilagođavanje	Ne primjenjuje se prilagođavanje podataka (na primjer sezonsko prilagođavanje podataka).
	18.7. Sezonsko prilagođavanje	Ne vrši se sezonsko prilagođavanje.
	19. Komentar	/