Mjesečno istraživanje o robnoj razmjeni BiH sa inozemstvom Referentni metapodaci u Euro SDMX Metadata Strukturi (ESMS) Agencija za statistiku BiH
	1. Kontakt
	2. Podaci o ažuriranju metapodataka
	3. Prezentacija statistike
	4. Jedinica mjere
	5. Referentni period
	6. Institucionalni mandat (ovlaštenje)
	7. Povjerljivost
	8. Politika diseminacije
	9. Učestalost diseminacije podataka
	10. Dostupnost i razumljivost
	11. Upravljanje kvalitetom
	12. Relevantnost
	13. Tačnost i pouzdanost podataka
	14. Pravovremenost i tačnost objave
	15. Usklađenost i uporedivost
	16. Troškovi i opterećenje
	17. Revizija podataka
	18. Statistička obrada
	19. Komentar
	1. Kontakt
	1.1. Nadležna institucija	AGENCIJA ZA STATISTIKU BOSNE I HERCEGOVINE
	1.2. Nadležna organizaciona  jedinica	Sektor za ekonomske statistike - Odsjek za statistiku vanjske trgovine
	1.3. Kontakt osoba	a) Goran Slatinšek b) Adisa Čubro
	1.4. Funkcija kontakt osobe	a) Šef odsjeka za statistiku vanjske trgovine b) Stručni savjetnik za izradu indeksa
	1.5. Kontakt poštanska adresa	Zelenih beretki 26, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
	1.6. Kontakt e-mail adresa	goran.slatinsek@bhas.gov.ba adisa.cubro@bhas.gov.ba
	1.7. Broj telefona	+387 33 911 965  +387 33 911 959
	1.8. Broj faksa	+387 (33) 220 622
	2. Podaci o ažuriranju metapodataka
	2.1. Datum poslednje potvrde  validnosti metapodataka	08/01/2026
	2.2. Datum poslednje objave metapodataka	08/01/2026
	2.3. Datum poslednjeg ažuriranja metapodataka	08/01/2026
	3. Prezentacija statistike
	3.1. Opis podataka	Statistika robne razmjene BiH s inozemstvom mjeri vrijednost i količinu robe kojom se trguje između BiH i ostalih zemalja. Proizvode i diseminiraju se sljedeće glavne dimenzije podataka: • tok trgovine (izvoz/uvoz), • period (mjesec/godina), • partner zemlja (zemlja porijekla robe za uvoz i zemlja konačne destinacije robe za izvoz), • proizvod prema relevantnoj klasifikaciji, • vrijednost prema relevantnoj valuti, • količina.
	3.2. Klasifikacije koje se koriste u istraživanju	• Carinska tarifa BiH (u skladu sa Harmoniziranim sustavom i Kombiniranom nomenklaturom) • Standardna međunarodna trgovinska klasifikacija (SMTK rev. 4) • BiH klasifikacija proizvoda prema djelatnosti 2010 (sukladno sa CPA 2008) • Klasifikacija zemalja Geonomenklatura.
	3.3. Sektor obuhvaćen istraživanjem	Statistika robne razmjene BiH s inozemstvom pokriva svu robu koja ulazi (uvoz) ili napušta (izvoz) statističku teritoriju BiH. Statistička teritorija BiH odgovara carinskoj teritoriji.
	3.4. Statistički koncepti i definicije	Izvoz robe označava tijek u kojem roba fizički napušta carinsko područje BiH. Uvoz robe označava tijek u kojem roba fizički ulazi u carinsko područje BiH. Zemlja partner je zemlja podrijetla robe za uvoz i zemlja konačnog odredišta robe za izvoz. Zemlja podrijetla robe je ona zemlja u kojoj je roba proizvedena. Zemlja konačnog odredišta robe je ona zemlja u koju roba treba biti isporučena. Što se tiče izvoza i uvoza električne energije, navedeno pravilo za odabir zemlje partnera se ne primjenjuje. Zemlja partner u tom slučaju može biti samo zemlja s kojom BiH graniči, dakle Hrvatska, Srbija ili Crna Gora. Roba predstavlja sva pokretna fizička dobra. Roba se primarno klasificira putem oznake proizvoda koja je navedena u Carinskoj tarifi BiH. Carinska tarifa BiH je usklađena s Harmoniziranim sustavom i Kombiniranom nomenklaturom. Eurostatove tablice podudarnosti omogućuju prebacivanje podataka/oznaka iz Carinske tarife BiH u podatke/oznake iz drugih klasifikacija proizvoda. Statistička vrijednost predstavlja vrijednost robe prema FOB paritetu za izvoz, odnosno CIF paritetu za uvoz. Statistička vrijednost kod izvoza (FOB – Free On Board) izračunava se na sljedeći način: • ako je ugovoreno mjesto isporuke u inozemstvu, vrijednost iz fakture umanjuje se za troškove prijevoza, osiguranja i otpreme robe od granice BiH do mjesta isporuke u inozemstvu; • ako je ugovoreno mjesto isporuke robe u BiH, vrijednost iz fakture povećava se za troškove prijevoza, osiguranja i otpreme robe od mjesta isporuke u BiH do granice BiH. Statistička vrijednost kod uvoza (CIF – Cost, Insurance, Freight) izračunava se na sljedeći način: • ako je ugovoreno mjesto isporuke robe u inozemstvu, vrijednost iz fakture povećava se za troškove prijevoza, osiguranja i dopreme robe od mjesta isporuke do granice BiH; • ako je ugovoreno mjesto isporuke robe u BiH, vrijednost iz fakture umanjuje se za troškove prijevoza, osiguranja i dopreme robe od granice BiH do mjesta isporuke u BiH. Količina robe predstavlja neto težinu robe u kilogramima ili količinu izraženu u nekoj od dopunskih jedinica mjere.
	3.5. Statistička jedinica	Jedinica promatranja u statistici robne razmjene BiH s inozemstvom je bilo koja pravna ili fizička osoba koja izvozi ili uvozi robu, odnosno podnosi jedinstvenu carinsku ispravu (carinsku deklaraciju) Upravi za neizravno oporezivanje (Carini).
	3.6. Statistička populacija	Statistika robne razmjene BiH s inozemstvom uključuje svu robu koja povećava ili smanjuje zalihe materijalnih dobara BiH tako što ulazi (uvoz) ili napušta (izvoz) ekonomsko područje BiH, uključujući robu na obradi. Informacije o robnoj razmjeni BiH dostavljaju pravne i fizičke osobe, odnosno Uprava za neizravno oporezivanje (Carina).
	3.7. Referentno geografsko područje	Podaci se odnose na Bosnu i Hercegovinu.
	3.8 Vremenska pokrivenost	Podaci o robnoj razmjeni BiH s inozemstvom se proizvode i objavljuju mjesečno od 2005. godine.
	3.9. Bazni period	Nije primjenjivo.
	4. Jedinica mjere	U statistici robne razmjene BiH s inozemstvom vrijednost je prikazana u nacionalnoj valuti (KM/BAM), eurima (EUR) i američkim dolarima (USD), dok je količina prikazana u neto masi (kilogramima) i dopunskim jedinicama mjere.
	5. Referentni period	Referentno razdoblje je mjesec u kojem je Uprava za neizravno oporezivanje (Carina) prihvatila jedinstvenu carinsku ispravu (carinsku deklaraciju).
	6. Institucionalni mandat (ovlaštenje)
	6.1. Pravni akti i drugi sporazumi	• Zakon o statistici Bosne i Hercegovine, • Višegodišnji statistički programi i godišnji planovi rada Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, • Metodologija statistike robne razmjene BiH s inozemstvom, • Međunarodni zakoni, preporuke i priručnici (EU, Eurostat).
	6.2. Razmjena (posredovanje) podataka	Agencija za statistiku BiH je zvanični proizvođač podataka o statistici robne razmjene BiH s inozemstvom. Uprava za neizravno oporezivanje (Carina) je nadležna za prikupljanje i primarne provjere jednistvenih carinskih isprava (carinskih deklaracija). Ove institucije su potpisale Protokol o razmjeni podataka. Agencija za statistiku BiH dostavlja podatke glavnim korisnicima.
	7. Povjerljivost
	7.1. Povjerljivost - politika	Povjerljivost statističkih podataka uređena je zakonom, a osoblje zaduženo za proizvodnju podataka ima na temelju iste pravne osnove obvezu zaštite povjerljivosti. Zakon o statistici BiH (Sl. glasnik BiH 26/04 i 42/04 – Poglavlje XI – članci 23. – 29.) utvrđuje načelo povjerljivosti kao jedno od glavnih načela. Agencija za statistiku BiH proizvodi i diseminira podatke u skladu sa statističkim načelima Kodeksa prakse europske statistike, a posebno s načelom statističke povjerljivosti.
	7.2. Povjerljivost – postupanje sa podacima	U pravilnicima o zaštiti statističkih podataka u Agenciji za statistiku BiH navedene su procedure za osiguranje povjerljivosti tijekom prikupljanja, obrade i diseminacije – što uključuje protokole za zaštitu individualnih podataka od neovlaštenog pristupa, pravila za definiranje povjerljivih ćelija u izlaznim tablicama i procedure za otkrivanje i prevenciju naknadnih razotkrivanja, kao i pristup mikropodacima u istraživačke svrhe. Načelo pasivne povjerljivosti primjenjuje se u statistici robne razmjene BiH s inozemstvom. To znači da Agencija za statistiku BiH mora poduzeti potrebne mjere samo ako to zahtijevaju poduzeća koja smatraju da bi objava podataka naštetila njihovim interesima. Ovo načelo preporučuju Ujedinjeni narodi u publikaciji IMTS 2010, a navedeno je i u EU zakonodavstvu. Ono ima veliku prednost u smislu ograničavanja gubitka podataka za korisnike, čime podaci postaju korisniji.
	8. Politika diseminacije
	8.1. Kalendar objavljivanja	Krajem prosinca svake godine, BHAS objavljuje Kalendar objavljivanja s točnim datumom i vremenom objavljivanja statistike za sljedeću godinu.
	8.2. Pristup kalendaru objavljivanja (link)	Kalendar publikovanja dostupan je na:
		https://bhas.gov.ba/Calendar/
	8.3. Pristup korisnika	Podaci se distribuiraju svim korisnicima putem službene web stranice Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine:
		https://bhas.gov.ba
	9. Učestalost diseminacije podataka	Podaci o robnoj razmjeni BiH s inozenstvom se ažuriraju na mjesečnoj osnovi.
	10. Dostupnost i razumljivost
	10.1. Saopćenja	Mjesečno priopćenje „Statistika robne razmjene BiH s inozemstvom“
		http://bhas.gov.ba/Calendar/Category/11
	10.2. Publikacije	Tematski bilten „Robna razmjena BiH s inozemstvom“
		http://bhas.gov.ba/Calendar/Category/11
		Publikacija „BiH u brojevima“
		http://bhas.gov.ba/Calendar/Category/30
	10.3. Online baza podataka	Detaljni podaci o robnoj razmjeni BiH s inozemstvom mogu se naći u bazi podataka Comext (Eurostatova on-line baza podataka o međunarodnoj razmjeni robe).
		http://epp.eurostat.ec.europa.eu/newxtweb/
	10.4. Pristup mikro podacima	U dokumentu „Pravilnik o zaštiti statističkih podataka u Agenciji za statistiku BiH“ su navedene procedure za pristup mikropodacima za istraživačke namjene.
	10.5. Drugo	Agencija za statistiku BiH dobija veliki broj specifičnih zahtjeva od strane korisnika podataka.
	10.6. Dokumentacija o metodologiji	„Statistika robne razmjene BiH s inozemstvom - Kratka uputa za korisnike“
		https://bhas.gov.ba/data/Publikacije/Metodologije/ETR_00_2024_MD_0_BS.pdf
	10.7. Dokumentacija o kvalitetu	„Statistika robne razmjene BiH s inozemstvom - Izvješće o kvaliteti“
		http://bhas.gov.ba/Content/Read/92?title=Kvalitet
	11. Upravljanje kvalitetom
	11.1. Osiguranje kvaliteta	Politika upravljanja kvalitetom, kao element sustava upravljanja kvalitetom, općenito se odnosi na sljedeće komponente: kvalitetu poslovnog procesa kao i druge elemente sustava za upravljanje kvalitetom, poput planiranja i kontrole. Kako bi osigurala kvalitetu procesa i proizvoda, Agencija za statistiku implementira model upravljanja kvalitetom (TQM) izrađen pomoću CAF alata. Zajednički okvir za samoprocjenu (CAF) je opći alat za upravljanje kvalitetom koji se preporučuje institucijama iz javnog sektora, inspiriran modelom izvrsnosti Europske zaklade za upravljanje kvalitetom (EFQM). Proces samoocjenjivanja identificira i prati sve organizacijske rezultate, daje povratne informacije o organizacijskim kapacitetima i rezultatima procesa politike i planiranja. Alat za bodovanje za samoocjenjivanje ima 9 ključnih pokazatelja i 28 kriterija na temelju kojih je moguće mjeriti postignutu razinu upravljanja i utvrditi koje su kritične točke za poboljšanja u budućnosti. Ovaj pristup promatra organizaciju iz različitih kutova istovremeno, tj. ima holistički pristup analizi učinka organizacije. BHAS koristi „Smjernice CAF-a za implementaciju“ i plan implementacije u 10 koraka razvijen kako bi pomogao organizacijama da ga koriste na najefektivniji i najučinkovitiji način. Proces samoocjenjivanja identificira i prati sve važne organizacijske rezultate i daje povratne informacije o organizacijskim kapacitetima i rezultatima procesa politike i planiranja. Ovaj model praćenja kvalitete zahtijeva izradu standardiziranog upitnika koji uključuje sva načela u modelu. Agencija za statistiku BiH opredijeljena je za osiguranje kvalitete u izradi službene statistike na temelju članka 19. stavka 1. Zakona o statistici BiH (Službeni glasnik BiH 26/04 i 42/04). Kako bi se osigurala kvaliteta statistike, Agencija je izradila dokument Politika i program upravljanja kvalitetom koji je dostupan na internetskoj stranici:
		https://bhas.gov.ba/data/Dokumenti/Kvalitet/QM_Politika_i_Program_BHAS.pdf
	11.2. Procjena kvaliteta	valiteta proizvoda službene statistike (glavni pokazatelji/statistike) redovito se ocjenjuje u izvješćima o kvaliteti putem izračuna pokazatelja kvalitete. S druge strane, procesi uključeni u statističku proizvodnju procjenjuju se posebnim pokazateljima kvalitete procesa u izvješćima o kvaliteti te dodatno kroz GSBPM dokumentaciju.
	12. Relevantnost
	12.1. Korisničke potrebe	S obzirom na to da međunarodna trgovina čini značajan dio svjetskoga gospodarstva, statistika robne razmjene BiH s inozemstvom predstavlja instrument od izuzetne važnosti za veliki broj tijela koja donose odluke za javni i privatni sektor. Na primjer, statistika robne razmjene BiH s inozemstvom: • omogućuje vlastima BiH pripremu za bilateralne i multilateralne pregovore u okviru trgovinskih sporazuma; • predstavlja važan izvor informacija za statistiku platne bilance i nacionalnih računa, kao i za ekonomske studije; • pomaže poduzećima u provođenju istraživanja tržišta i razvoju njihove poslovne strategije. Statistika robne razmjene BiH s inozemstvom zadovoljava prethodno navedene potrebe na različite načine. Korisnicima mogu zatrebati godišnji agregirani ili detaljni mjesečni podaci prema proizvodima ili zemljama partnerima. Oni mogu biti zainteresirani za vrijednosti trgovine u tekućim ili stalnim cijenama. Također, mogu biti zainteresirani za podatke iskazane u količini, a ne vrijednosti. Ovi primjeri pokazuju raznolikost korisnika i njihovih potreba.
	12.2. Zadovoljstvo korisnika	Agencija za statistiku BiH ne provodi posebnu anketu o zadovoljstvu korisnika usmjerenu isključivo na statistiku robne razmjene BiH s inozemstvom. Anketa o zadovoljstvu korisnika koja se odnosi na sva statistička područja zajedno provedena je u studenome 2023. godine.:
		https://bhas.gov.ba/data/Dokumenti/Kvalitet/AZK2023_BS.pdf
	12.3. Kompletnost podataka	Proizvode se svi ključni pokazatelji koji se zahtijevaju prema zakonodavstvu EU-a i međunarodnim standardima za statistiku robne razmjene s inozemstvom.
	13. Tačnost i pouzdanost procjene
	13.1. Opća tačnost procjene	Na točnost podataka o statistici robne razmjene BiH s inozemstvom utječu revizije podataka, povjerljivost i korekcije podataka temeljene na provjerama. Točnost podataka je na zadovoljavajućoj razini. S obzirom na to da se osnovni podaci sastoje od velikog broja jedinstvenih carinskih isprava (carinskih deklaracija), teško je postići apsolutnu točnost podataka koji se objavljuju.
	13.2. Greška uzorkovanja	Statistika robne razmjene BiH s inozemstvom ne prikuplja se putem uzorka, tako da na nju ne utječu pogreške uzorkovanja. Podaci o robnoj razmjeni BiH s inozemstvom dobivaju se iz administrativnog izvora (Uprava za neizravno oporezivanje – Carina).
	13.3. Neuzoračka greška	Pogreške u statistici robne razmjene BiH s inozemstvom mogu se pojaviti kada se žele evidentirati kretanja robe ili trgovinske aktivnosti o kojima postoji malo informacija ili koje su po svojoj prirodi složene za mjerenje, kao što su: roba koju je zbog njezine prirode teško klasificirati (pogreške se mogu pojaviti prilikom svrstavanja robe pod određenu oznaku, s obzirom na složenost Carinske tarife BiH koja ima oko 10 000 oznaka proizvoda) ili vrednovanje robe na obradi (pogreške se pojavljuju ako se kao vrijednost proizvoda prikazuju samo troškovi obrade, tj. dodana vrijednost, a ne ukupna vrijednost proizvoda).
	14. Pravovremenost i tačnost objave
	14.1. Pravovremenost	Prvi rezultati se objavljuju 20 dana nakon kraja referentnog mjeseca. Konačni rezultati se objavljuju 7 mjeseci nakon završetka godine u Tematskom biltenu.
	14.2. Tačnost	Sve su objave realizirane na vrijeme, u skladu s planiranim datumima objave.
	15. Usklađenost i uporedivost
	15.1. Uporedivost - geografska	Statistika robne razmjene BiH s inozemstvom prati zakonodavstvo EU-a i Eurostatove preporuke. Primjenjuje se specijalni sustav trgovine (proširena definicija). To je sustav koji uključuje industrijske slobodne zone, prostore za unutarnju obradu robe i područje slobodnog kretanja robe. Roba iz inozemstva koja se zaprima u carinska skladišta ne evidentira se, osim ako naknadno ne ide u slobodan promet u zemlji primitka (ili se stavlja u carinski postupak unutarnje obrade ili obrade pod carinskom kontrolom). Na sličan način, roba koja izlazi iz carinskih skladišta i napušta zemlju ne evidentira se kao izvoz. Podaci o statistici robne razmjene BiH geografski su usporedivi s podacima drugih zemalja koji se nalaze u Eurostatovoj bazi podataka Comext. Usporedba se može izvršiti analizom „mirror” (zrcalnih) tijekova. Ipak, postoje razlozi koji dovode do razlika u „mirror” podacima, a koji se ne mogu izbjeći. To su: • definicija zemlje partnera (zemlja ponovnog izvoza robe naspram zemlje podrijetla robe); • različite metode izračuna statističke vrijednosti (FOB metoda izračuna za izvoz i CIF metoda izračuna za uvoz); • povjerljivost podataka (podaci su zaštićeni od strane jednog partnera – ovdje možemo reći i: "podatke je zaštitio jedan od partnera"); • kvazi-tranzit za robnu razmjenu BiH sa zemljama EU (carinsko zakonodavstvo EU-a dopušta uvoznicima iz EU-a puštanje robe u slobodan promet putem bilo koje carinarnice u EU-u, što može dovesti do različitog registriranja zemlje partnera u podacima BiH i podacima zemalja EU-a).
	15.2. Vremenska uporedivost	Podaci o robnoj razmjeni BiH s inozemstvom vremenski su usporedivi. Na vremensku usporedivost podataka o robnoj razmjeni BiH s inozemstvom mogu utjecati izmjene Carinske tarife BiH na detaljnoj razini, kao i određene metodološke promjene. Kako bi se poboljšala vremenska usporedivost podataka, koriste se Eurostatove tablice konverzije između različitih verzija Kombinirane nomenklature. Carinska tarifa BiH usklađena je s Kombiniranom nomenklaturom, tako da je ove tablice moguće koristiti. Također, kada dođe do određenih promjena u grupacijama zemalja (na primjer, promjena u sastavu EU-a), provodi se revidiranje podataka za sve prethodne godine.
	15.3. Usklađenost – cross domain	Osim statistike robne razmjene BiH s inozemstvom, informacije o tijekovima trgovine mogu se naći u statistici nacionalnih računa BiH, poslovnim statistikama BiH i statistici platne bilance BiH. Ove se statistike proizvode prema preporukama (izvori i metode) različitih međunarodnih organizacija, na primjer Eurostata, Međunarodnoga monetarnog fonda i Ujedinjenih naroda. Zbog toga se tijekovi trgovine prikazani u ovim statistikama mogu razlikovati.
	15.4. Usklađenost – interna	Podaci o robnoj razmjeni BiH s inozemstvom interno su usklađeni. Agregirani podaci dobivaju se iz detaljnih podataka.
	16. Troškovi i opterećenje	Što se tiče troškova proizvodnje statistike robne razmjene BiH s inozemstvom, statistike robne razmjene BiH prema vrsti valute i indeksa jediničnih vrijednosti izvoza i uvoza BiH, dvije osobe rade puno radno vrijeme u Odsjeku za statistiku vanjske trgovine. Podrška IT sektora također je nužna. Što se tiče opterećenosti davatelja podataka, koriste se administrativni podaci. Izvor je Uprava za neizravno oporezivanje (Carina), a koriste se podaci iz jedinstvenih carinskih isprava (carinskih deklaracija). Agencija za statistiku BiH nema informaciju o troškovima i opterećenosti izvještajnih jedinica. To je u nadležnosti Uprave za neizravno oporezivanje.
	17. Revizija podataka
	17.1. Revizija podataka – politika	Agencija za statistiku BiH posjeduje službeni dokument o politici revizije. Objavljeni podaci podložni su naknadnoj reviziji.
	17.2. Revizija podataka – praksa	Revizija podataka o robnoj razmjeni BiH s inozemstvom provodi se na mjesečnoj i godišnjoj razini, ako je to potrebno.
	18. Statistička obrada
	18.1. Izvor podataka	Jedini izvor podataka za statistiku robne razmjene BiH s inozemstvom je Uprava za neizravno oporezivanje (podaci iz jedinstvenih carinskih isprava – carinskih deklaracija).
	18.2. Učestalost prikupljanja podataka	Uprava za neizravno oporezivanje (Carina) dostavlja podatke Agenciji za statistiku BiH na mjesečnoj razini.
	18.3. Prikupljanje podataka	Pravno ili fizičko lice koja želi izvesti ili uvesti robu mora podnijeti Upravi za neizravno oporezivanje (Carini) jedinstvenu carinsku ispravu (carinsku deklaraciju). Podaci iz jedinstvenih carinskih isprava (carinskih deklaracija) mogu se koristiti u statističke svrhe. Ti su podaci dobre kvalitete. Oni omogućuju gotovo potpun obuhvat robne razmjene BiH s inozemstvom. Uprava za neizravno oporezivanje (Carina) dostavlja Agenciji za statistiku BiH podatke iz jedinstvenih carinskih isprava (carinskih deklaracija). Ti podaci omogućuju izradu statistike robne razmjene BiH s inozemstvom u skladu s međunarodnim preporukama.
	18.4. Validacija podataka	Uprava za neizravno oporezivanje (Carina) provodi primarne provjere jedinstvenih carinskih isprava (carinskih deklaracija). Na primjer, provjerava se jesu li popunjena sva nužna polja u jedinstvenim carinskim ispravama (carinskim deklaracijama). Agencija za statistiku BiH provodi provjere valjanosti podataka. Pogreška valjanosti podataka otkriva se kada unos podataka nije točan, zbog čega se podaci ne mogu uključiti u statističke analize te se moraju izbrisati ili ispraviti. Primjeri su takvih pogrešaka netočne šifre ili šifre koje nedostaju, vrijednosti kojih nema u jedinstvenim carinskim ispravama (carinskim deklaracijama), slovne oznake u numeričkim poljima i obrnuto itd. Također, neki podaci koji su prošli provjeru valjanosti ipak mogu biti netočni. Rezidualne pogreške mogu se otkriti ako tražimo nekonzistentnost u varijablama. Na primjer, jedinstvena carinska isprava interno je nekonzistentna kada se uspoređuju različite varijable ili nije konzistentna s podacima koji su dostavljeni u prethodnim mjesecima.
	18.5. Kompilacija podataka	Podaci o robnoj razmjeni BiH s inozemstvom iskazani su u tekućim cijenama. Radi potreba analize, nužno je postojanje indikatora kretanja cijena izvoza i uvoza kroz vrijeme. Zbog toga Agencija za statistiku BiH izrađuje indekse jediničnih vrijednosti izvoza i uvoza na tromjesečnoj razini (bazna godina 2021.). Ovi indeksi služe kao aproksimacija kretanja cijena izvoza i uvoza robe.
	18.6. Prilagođavanje	Ne provodi se prilagodba podataka (na primjer sezonska prilagodba podataka).
	18.7. Sezonsko prilagođavanje	Nije dostupno.
	19. Komentar	-