Mjesečno istraživanje o robnoj razmjeni BiH sa inozemstvom Referentni metapodatci u Euro SDMX Metadata Strukturi (ESMS) Agencija za statistiku BiH
	1. Kontakt
	2. Podatci o ažuriranju metapodataka
	3. Predočenje statistike
	4. Jedinica mjere
	5. Referentni period
	6. Institucijski mandat (ovlast)
	7. Povjerljivost
	8. Politika diseminacije
	9. Učestalost diseminacije podataka
	10. Dostupnost i razumljivost
	11. Upravljanje kvalitetom
	12. Relevantnost
	13. Točnost i pouzdanost procjene
	14. Pravodobnost i točnost objave
	15. Usklađenost i usporedivost
	16. Troškovi i opterećenje
	17. Preispitivanje podataka
	18. Statistička obrada
	19. Komentar
	1. Kontakt
	1.1. Nadležna institucija	AGENCIJA ZA STATISTIKU BOSNE I HERCEGOVINE
	1.2. Nadležna organizacijska  jedinica	Odjel za ekonomske statistike - Odsjek za statistiku vanjske trgovine
	1.3. Kontakt osoba	a) Goran Slatinšek b) Adisa Čubro
	1.4. Uloga kontakt osobe	a) Ravnatelj Odsjeka za statistiku vanjske trgovine b) Stručni savjetnik za izradu indeksa
	1.5. Kontakt poštanska adresa	Zelenih beretki 26, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
	1.6. Kontakt e-mail adresa	goran.slatinsek@bhas.gov.ba adisa.cubro@bhas.gov.ba
	1.7. Broj telefona	+387 33 911 965  +387 33 911 959
	1.8. Broj faksa	+387 (33) 220 622
	2. Podatci o ažuriranju metapodataka
	2.1. Datum posljednje potvrde valjanosti metapodataka	31.08.2021.
	2.2. Datum posljednje objave metapodataka	31.10.2017.
	2.3. Datum posljednjeg ažuriranja metapodataka	31.08.2021.
	3. Predočenje statistike
	3.1. Opis podataka	Statistika robne razmjene BiH s inozemstvom mjeri vrijednost i količinu robe kojom se trguje između BiH i ostalih zemalja. Proizvode se i diseminiraju sljedeće glavne dimenzije podataka: • tijek trgovine (izvoz/uvoz), • period (mjesec/godina), • partner zemlja (zemlja podrijetla robe za uvoz i zemlja konačnog odredišta robe za izvoz), • proizvod prema relevantnoj klasifikaciji, • vrijednost prema relevantnoj valuti, • količina.
	3.2. Klasifikacije korištene u istraživanju	• Carinska tarifa BiH (sukladno s Harmoniziranim sustavom i Kombiniranom nomenklaturom) • Standardna klasifikacija međunarodne trgovine (SMTK rev. 4) • BiH klasifikacija proizvoda prema djelatnosti 2010 (sukladno s CPA 2008) • Klasifikacija zemalja: Geonomenklatura
	3.3. Sektor obuhvaćen istraživanjem	Statistika robne razmjene BiH s inozemstvom pokriva svu robu koja ulazi (uvoz) ili napušta (izvoz) statističku teritoriju BiH. Statistički je teritorij BiH istovjetan carinskom teritoriju.
	3.4. Statistički koncepti i definicije	Izvoz robe označava tijek u kojem roba fizički napušta carinski teritorij BiH. Uvoz robe označava tijek u kojem roba fizički ulazi u carinski teritorij BiH. Partner zemlja jeste zemlja podrijetla robe za uvoz i zemlja konačnog odredišta robe za izvoz. Zemlja podrijetla robe jeste ona zemlja u kojoj je roba proizvedena. Zemlja konačnog odredišta robe jeste ona zemlja u koju roba treba biti isporučena. Roba predstavlja sva pokretna fizička dobra. Roba se primarno klasificira putem oznake proizvoda navedene u Carinskoj tarifi BiH. Carinska je tarifa BiH usklađena s Harmoniziranim sustavom i Kombiniranom nomenklaturom. Eurostatove tabele podudarnosti omogućavaju prebacivanje podataka/oznaka iz Carinske tarife BiH u podatke/oznake iz drugih klasifikacija proizvoda. Statistička vrijednost predstavlja vrijednost robe prema FOB paritetu za izvoz, odnosno CIF paritetu za uvoz. Statistička se vrijednost kod izvoza (FOB – Free On Board)  izračunava na sljedeći način: • ako je ugovoreno mjesto isporuke u inozemstvu, vrijednost iz fakture umanjuje se za troškove prijevoza, osiguranja i otpremanja robe od granice BiH do mjesta isporuke u inozemstvu, • ako je ugovoreno mjesto isporuke robe unutar BiH, vrijednost iz fakture povećava se za troškove prijevoza, osiguranja i otpremanja robe od mjesta isporuke u BiH do granice BiH. Statistička se vrijednost kod uvoza (CIF – Cost, Insurance, Freight) izračunava na sljedeći način: • ako je ugovoreno mjesto isporuke robe u inozemstvu, vrijednost iz fakture povećava se za troškove prijevoza, osiguranja i dopremanja robe od mjesta isporuke do granice BiH, • ako je ugovoreno mjesto isporuke robe unutar BiH, vrijednost iz fakture umanjuje se za troškove prijevoza, osiguranja i dopremanja robe od granice BiH do mjesta isporuke u BiH. Količina robe predstavlja neto težinu robe u kilogramima ili količinu izraženu u nekoj od dopunskih jedinica mjere.
	3.5. Statistička jedinica	Jedinica posmatranja u statistici robne razmjene BiH s inozemstvom jeste bilo koja pravna ili fizička osoba koja izvozi ili uvozi robu, odnosno podnosi jedinstvenu carinsku ispravu (carinsku deklaraciju) Upravi za indirektno oporezivanje (Carini).
	3.6. Statistička populacija	Statistika robne razmjene BiH s inozemstvom uključuje svu robu koja uvećava ili umanjuje zalihe materijalnih dobara BiH tako što ulazi (uvoz) ili napušta (izvoz) gospodarstveni teritorij BiH, uključujući robu na obradi. Informacije o robnoj razmjeni BiH dostavljaju pravne i fizičke osobe odnosno Uprava za indirektno oporezivanje (Carina).
	3.7. Referentno geografsko područje	Podatci se odnose na Bosnu i Hercegovinu.
	3.8 Vremenska pokrivenost	Podatci se o robnoj razmjeni BiH s inozemstvom proizvode i objavljuju mjesečno od 2005. godine.
	3.9. Bazni period	Nije primjenjivo.
	4. Jedinica mjere	U statistici robne razmjene BiH s inozemstvom vrijednost je prikazana u nacionalnoj valuti (KM/BAM), eurima (EUR) i američkim dolarima (USD), dok je količina prikazana u neto masi (kilogramima) i dopunskim jedinicama mjere.
	5. Referentni period	Referentni je period mjesec u kojemu je Uprava za indirektno oporezivanje (Carina) prihvatila  jedinstvenu carinsku ispravu (carinsku deklaraciju).
	6. Institucijski mandat (ovlast)
	6.1. Pravni akti i drugi sporazumi	• Zakon o statistici Bosne i Hercegovine • Višegodišnji statistički programi i godišnji planovi rada Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine • Metodologija statistike robne razmjene BiH s inozemstvom • Međunarodni zakoni, preporuke i priručnici (EU, Eurostat)
	6.2. Razmjena (posredovanje) podataka	Agencija je za statistiku BiH zvanični proizvođač podataka o statistici robne razmjene BiH s inozemstvom. Uprava je za indirektno oporezivanje (Carina) nadležna za prikupljanje i primarne provjere jednistvenih carinskih isprava (carinskih deklaracija). Ove su institucije potpisale Protokol o razmjeni podataka. Agencija za statistiku BiH dostavlja podatke glavnim korisnicima.
	7. Povjerljivost
	7.1. Povjerljivost - politika	Povjerljivost je statističkih podataka uređena zakonom a osoblje zaduženo za proizvodnju podataka ima po istomu pravnomu osnovu obvezu zaštite povjerljivosti. Zakon o statistici BiH (Sl. glasnik BIH 26/04 i 42/04 - Poglavlje XI - članak 23-29.) ustvrđuje načelo povjerljivosti kao jedno od glavnih načela. Agencija za statistiku BiH proizvodi i diseminira podatke sukladno sa statističkim načelima Kodeksa prakse europske statistike a posebno s načelom statističke povjerljivosti.
	7.2. Povjerljivost – postupanje s podatcima	U dokumentu „Pravilnik o zaštiti statističkih podataka u Agenciji za statistiku BiH“ navedene su procedure za osiguranje povjerljivosti tijekom prikupljanja, obrade i diseminacije, što uključuje protokole za zaštitu individualnih podataka od neautoriziranog pristupa, pravila za definiranje povjerljivih ćelija u izlaznim tabelama i procedure za otkrivanje i prevenciju naknadnih razotkrivanja kao i pristup mikropodatcima za istraživačke namjene. Načelo se pasivne povjerljivosti primjenjuje u statistici robne razmjene BiH s inozemstvom. To znači da Agencija za statistiku BiH mora preuzeti neophodne mjere samo ukoliko to zahtijevaju kompanije koje smatraju da bi objavom podataka bili oštećeni njihovi interesi. Ovo načelo preporučuju Ujedinjene nacije u publikaciji IMTS 2010, a navedeno je i u EU legislativi. Ono ima veliku prednost u smislu ograničavanja gubitka podataka za korisnike i  čineći time podatke korisnijim.
	8. Politika diseminacije
	8.1. Kalendar objavljivanja	Krajem prosinca svake godine, BHAS objavljuje Kalendar publiciranja s točnim datumom i vremenom objavljivanja statistike za narednu godinu.
	8.2. Pristup kalendaru objavljivanja (link)	Kalendar je publiciranja dostupan na:
		https://bhas.gov.ba/Calendar/
	8.3. Pristup korisnika	Podatci se distribuiraju svim korisnicima službenom internetskom stranicom Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine:
		https://bhas.gov.ba
		Istodobno,  nova se priopćenja također šalju medijima i svim korisnicima iz baze podataka.
	9. Učestalost diseminacije podataka	Podatci se o robnoj razmjeni BiH s izozemstvom ažuriraju mjesečno.
	10. Dostupnost i razumljivost
	10.1. Priopćenja	Mjesečno priopćenje „Statistika robne razmjene BiH s inozemstvom'':
		http://bhas.gov.ba/Calendar/Category/11
	10.2. Publikacije	Tematski bilten „Robna razmjena BiH s inozemstvom'':
		http://bhas.gov.ba/Calendar/Category/11
		Publikacija „BiH u brojevima“ :
		http://bhas.gov.ba/Calendar/Category/30
	10.3. Online baza podataka	Detaljni se podatci o robnoj razmjeni BiH s inozemstvom mogu naći u Comextu (Eurostatova online  baza podataka o međunarodnoj razmjeni robe).
		http://epp.eurostat.ec.europa.eu/newxtweb/
	10.4. Pristup mikropodatcima	U dokumentu „Pravilnik o zaštiti statističkih podataka u Agenciji za statistiku BiH“ navedene su procedure za pristup mikropodatcima zarad istraživanja.
	10.5. Drugo	Agencija za statistiku BiH dobija veliki broj specifičnih zahtjeva od strane korisnika podataka.
	10.6. Dokumentacija o metodologiji	„Statistika robne razmjene BiH s inozemstvom - Kratko uputstvo za korisnike“
		https://bhas.gov.ba/data/Publikacije/Metodologije/ETR_00_2017_MD_0_BS.pdf
	10.7. Dokumentacija o kvaliteti	„Statistika robne razmjene BiH s inozemstvom - Izvješće o kvaliteti“
		http://bhas.gov.ba/Content/Read/92?title=Kvalitet
	11. Upravljanje kvalitetom
	11.1. Osiguranje kvalitete	Agencija za statistiku BiH opredijeljena je za osiguranje kvalitete u izradi službene statistike na osnovu članka 19. stavak 1. točka „Zakon o statistici BiH, Službene novine BiH 26/04; 42/04 ”.  Politika se upravljanja kvalitetom kao element sustava upravljanja kvalitetom općenito odnosi na sljedeće komponente: kvalitetu poslovnog procesa kao i druge elemente sustava za upravljanje kvalitetom, poput planiranja i kontrole. Kako bi osigurala kvalitet procesa i proizvoda, Agencija za statistiku implementira model upravljanja kvalitetom (TQM) izrađen pomoću CAF alata. Zajednički okvir za samoprocjenu (CAF) je opći alat za upravljanje kvalitetom preporučen institucijama javnog sektora, inspiriran modelom izvrsnosti Europske fondacije za upravljanje kvalitetom (EFQM). Proces samoocjenjivanja identificira i prati sve organizacijske rezultate, daje povratne informacije o organizacijskim kapacitetima i rezultatima procesa politike i planiranja. Alat za bodovanje samoocjenjivanja ima devet ključnih pokazatelja i 28 kriterija na osnovu kojih je moguće mjeriti postignuti nivo upravljanja i ustvrditi koje su kritične točke za poboljšanja u budućnosti. Ovaj pristup posmatra organizaciju iz različitih uglova istodobno, tj. ima holistički pristup analizi učinka organizacije. BHAS koristi „Smjernice CAF-a za implementiranje“ i plan implementiranja u deset koraka  razvijen kako bi pomogao organizacijama koristiti ga na najučinkovitiji  i najdjelotvorniji način. Proces samoocjenjivanja identificira i prati sve važne organizacijske rezultate i daje povratne informacije o organizacijskim kapacitetima i rezultatima procesa politike i planiranja. Ovaj model praćenja kvalitete zahtijeva izradu standardiziranog upitnika koji uključuje sva načela u modelu. Kako bi se osigurala kvaliteta statistike, Agencija je izradila dokument Politika i program upravljanja kvalitetom dostupan na internetskoj stranici:
		https://bhas.gov.ba/data/Dokumenti/Kvalitet/QM_Politika_i_Program_BHAS.pdf
	11.2. Procjena kvalitete	Kvaliteta se proizvoda službene statistike (glavni pokazatelji/statistike) redovito ocjenjuje u izvješćima o kvaliteti  izračunavanjem pokazatelja kvaliteta. S druge strane, procesi se uključeni u statističku proizvodnju procjenjuju posebnim pokazateljima kvalitete procesa u izvješćima o kvaliteti i dodatno  GSBPM dokumentacijom.
	12. Relevantnost
	12.1. Korisničke potrebe	S obzirom da međunarodna trgovina čini značajan dio svjetskog gospdarstva, statistika robne razmjene BiH s inozemstvom predstavlja instrument od izuzetne važnosti za veliki broj organa koji donose odluke za javni i privatni sektor. Na primjer, statistika robne razmjene BiH s inozemstvom: • omogućava BiH vlastima pripremiti se za bilateralne i multilateralne pregovore u okviru trgovinskih sporazuma, • predstavlja važan izvor informacija za statistiku bilance plaćanja i nacionalnih računa, kao i za ekonomske studije, • pomaže poduzećima uraditi istraživanje tržišta i razviti svoju poslovnu strategiju. Statistika robne razmjene BiH s inozemstvom zadovoljava prethodno pomenute potrebe na različite načine. Korisnicima možda trebaju godišnji agregirani ili detaljni mjesečni podatci prema proizvodima ili  zemljama partnerima. Oni mogu biti zainteresirani za vrijednosti trgovine u tekućim ili stalnim cijenama. Također, mogu biti zainteresirani za podatke iskazane u količini, a ne vrijednosti. Ovi primjeri pokazuju raznolikost korisnika i njihovih potreba.
	12.2. Zadovoljstvo korisnika	Anketa o zadovoljstvu korisnika provedena je u listopadu 2020. godine.:
		https://bhas.gov.ba/
	12.3. Cjelovitost podataka	Proizvode se svi ključni pokazatelji zahtijevani prema EU legislativi i međunarodnim standardima za statistiku robne razmjene s inozemstvom.
	13. Točnost i pouzdanost procjene
	13.1. Opća točnost procjene	Na točnost podataka o statistici robne razmjene BiH s inozemstvom utječu revizije podataka, povjerljivost i kontrole (provjere valjanosti i vjerodostojnosti podataka). Točnost je podataka na zadovoljavajućem nivou. S obzirom da se osnovni podatci sastoje od velikog broja jedinstvenih carinskih isprava (carinskih deklaracija), teško je postići apsolutnu točnost objavljivanih podataka.
	13.2. Greška uzorkovanja	Statistika se robne razmjene BiH s inozemstvom ne prikuplja uzorkom, tako da na nju ne utječu greške uzorkovanja. Podatci se o robnoj razmjeni BiH s inozemstvom dobijaju od administrativnog izvora (Uprava za indirektno oporezivanje-Carina).
	13.3. Neuzoračka greška	Greške se u statistici robne razmjene BiH s inozemstvom često pojave prilikom evidentiranja kretanja robe ili trgovinske aktivnosti o kojima postoji malo informacija ili koje su po svojoj prirodi složene za mjerenje, kao što su robe koje je zbog njihove prirode teško klasificirati (greške se mogu pojaviti prilikom svrstavanja robe pod određenu oznaku, s obzirom na složenost Carinske tarife BiH koja ima oko 10 000 oznaka proizvoda) ili vrednovanje robe na obradi (greške se pojavljuju ukoliko se kao vrijednost proizvoda prikazuju samo troškovi obrade, tj. dodana vrijednosti, a ne ukupna vrijednost proizvoda).
	14. Pravodobnost i točnost objave
	14.1. Pravodobnost	Prvi se rezultati objavljuju 20 dana nakon kraja referentnog mjeseca. Konačni se rezultati objavljuju sedam mjeseci nakon završetka godine u Tematskom biltenu (prikazani su godišnji podatci).
	14.2. Točnost	Zahvaljujući dobro uspostavljenom sustavu prikupljanja, obrade i diseminacije podataka o statistici robne razmjene BiH s inozemstvom, točnost je objave podataka vrlo dobra. Problemi se rijetko pojavljuju.
	15. Usklađenost i usporedivost
	15.1. Geografska usporedivost	Statistika robne razmjene BiH s inozemstvom prati EU legislativu i Eurostatove preporuke. Primjenjuje se specijalni sustav trgovine (proširena definicija). To je sustav koji uključuje industrijske slobodne zone, prostore za unutarnju obradu robe i područje slobodnog kretanja robe. Robe iz inozemstva koje se primaju u carinska skladišta ne evidentiraju se osim ukoliko ne idu naknadno u slobodan promet u zemlji prijema (ili se stavljaju u carinsku proceduru unutarnje obrade ili obrade pod carinskom kontrolom). Slično, robe koje izlaze iz carinskih skladišta i napuštaju zemlju ne evidentiraju se kao izvoz. Podatci su o statistici robne razmjene BiH geografski usporedivi s podatcima drugih zemalja koji se nalaze u Eurostatovoj bazi podataka Comext. Poređenje se može raditi analizom „mirror“ tokova. Ipak, postoje razlozi koji dovode do razlika u „mirror“ podatcima, a koji se ne mogu izbjeći. To su: • definicija partnerske zemlje (zemlja ponovnog izvoza robe naspram zemlje podrijetla robe), • različite metode izračuna statističke vrijednosti (FOB metoda izračuna za izvoz i CIF metoda izračuna za uvoz), • povjerljivost podataka (podatci su zaštićeni od strane jednog partnera), • kvazitranzit za robnu razmjenu BiH sa zemljama EU (carinska legislativa EU dozvoljava uvoznicima iz EU pustiti robu u slobodan promet putem bilo koje carinarnice u EU, što može dovesti do različitog registriranja partnerske zemlje u podatcima BiH i podatcima zemalja EU).
	15.2. Vremenska usporedivost	Podatci su o robnoj razmjeni BiH s inozemstvom vremenski usporedivi. Na vremensku usporedivost podataka o robnoj razmjeni BiH s inozemstvom mogu utjecati izmjene Carinske tarife BiH na detaljnom nivou, kao i određene metodološke promjene. Radi poboljšanja vremenske usporedivosti podataka koriste se Eurostatove tabele konverzije između različitih verzija Kombinirane nomenklature. Carinska je  tarifa BiH usklađena s Kombiniranom nomenklaturom, tako da je ove tabele moguće koristiti. Također, kad dođe do određenih promjena u grupacijama zemalja (na primjer, promjene u sastavu EU),  podatci se revidiraju za sve godine unazad.
	15.3. Usklađenost – cross domain	Pored statistike robne razmjene BiH s inozemstvom, informacija se o tijekovima trgovine može naći u statistici nacionalnih računa BiH, poslovnim statistikama BiH i statistici bilanca plaćanja BiH. Ove se statistike proizvode prema preporukama (izvori i metode) različitih međunarodnih organizacija, na primjer Eurostata, Međunarodnog monetarnog fonda, Ujedinjenih nacija. Zbog toga se kretanja trgovine prikazana u ovim statistikama mogu razlikovati.
	15.4. Usklađenost – interna	Podatci su o robnoj razmjeni BiH s inozemstvom interno usklađeni. Agregirani se podatci dobiju iz detaljnih podataka.
	16. Troškovi i opterećenje	Godišnji se operativni troškovi za izvedbu istraživanja ogledaju u materijalnim troškovima i broju sati koje rade zaposlenici Agencije za statistiku BiH i podružnica Agencije Brčko distrikta.
	17. Preispitivanje podataka
	17.1. Politika preispitivanja podataka	Agencija za statistiku BiH ne posjeduje zvanični dokument o politici preispitivanja. Statistika robne razmjene BiH s inozemstvom, kao i mnoge druge statistike, mora pronaći ravnotežu između potrebe za pravodobnom informacijom i potrebe za točnošću. Diseminirani  su podatci podložni mogućnosti kasnijeg preispitivanja  kao posljedica grešaka, propusta ili zakašnjelih deklaracija. Podatci se o robnoj razmjeni BiH s inozemstvom revidiraju prema potrebi. Agencija za statistiku BiH diseminira konačne podatke za prethodnu godinu u srpnju tekuće godine. U tom trenutku podatci postaju „konačni“ i ne bi se trebali dalje revidirati osim u izuzetnim i dobro obrazloženim slučajevima.
	17.2. Primjena preispitivanja podataka	Revizija se podataka o robnoj razmjeni BiH s inozemstvom obavlja na mjesečnom i godišnjem nivou. Mjesečno se preispitivanje podataka radi svaki mjesec. Preispituju se podatci za sve mjesece od početka godine. Godišnje se preispitivanje podataka radi jednom godišnje (srpanj). Preispituju se podatci za prethodnu godinu. Nakon ovog preispitivanja podatci se smatraju „konačnim“ i oni se diseminiraju u Tematskom biltenu. Uprava za indirektno oporezivanje (Carina) često ažurira podatke koje onda dostavlja Agenciji za statistiku BiH. Zbog toga Agencija za statistiku BiH mora provoditi preispitivanje podataka. Također, preispitivanje se podataka radi i kao posljedica grešaka u podatcima dobijenim od Uprave za indirektno oporezivanje (Carine).
	18. Statistička obrada
	18.1. Izvor podataka	Jedini izvor podataka za statistiku robne razmjene BiH s inozemstvom jeste Uprava za indirektno oporezivanje (podatci iz jedinstvenih carinskih isprava - carinskih deklaracija).
	18.2. Učestalost prikupljanja podataka	Uprava za indirektno oporezivanje (Carina) dostavlja podatke Agenciji za statistiku BiH mjesečno.
	18.3. Prikupljanje podataka	Pravna ili fizička osoba koja želi izvesti ili uvesti robu mora podnijeti Upravi za indirektno oporezivanje (Carini) jedinstvenu carinsku ispravu (carinsku deklaraciju). Podatci se iz jedinstvenih carinskih isprava (carinskih deklaracija) mogu koristiti u statističke svrhe. Ti su podatci visoke kvalitete. Oni omogućavaju skoro potpun obuhvat robne razmjene BiH s inozemstvom. Uprava za indirektno oporezivanje (Carina) dostavlja Agenciji za statistiku BiH podatke iz jedinistvenih carinskih isprava (carinskih deklaracija). Ti podatci omogućavaju proizvodnju statistike robne razmjene BiH s inozemstvom sukladno s međunarodnim preporukama.
	18.4. Provjera valjanosti podataka	Uprava za indirektno oporezivanje provodi primarne provjere jedinstvenih carinskih isprava (carinskih deklaracija). Na primjer, provjerava da li su popunjena sva neophodna polja u jedinstvenim carinskim ispravama (carinskim deklaracijama). Agencija za statistiku BiH provjerava valjanosti i vjerodostojnosti podataka. Greška se valjanosti podataka otkriva kad unos podataka nije točan, što može dovesti do problema pri obradi podataka, tako da se podatci ne mogu uključiti u statističke analize, te se moraju izbrisati ili korigirati. Primjeri su ovakvih grešaka netočne  ili nedostatne oznake, vrijednosti kojih nema u jedinstvenim carinskim ispravama (carinskim deklaracijama), slovne oznake u numeričkim poljima, i obrnuto. Provjere vjerodostojnosti podataka podrazumijevaju provjere točnosti podataka i procjene svih mogućih grešaka vezanih s njima. Činjenica je da neki podatci koji su prošli provjere valjanosti ipak mogu biti netočni. Rezidualne se greške daju otkriti ako tražimo nekonzistentne varijable. Jedinstvena carinska isprava je, na primjer, interno nekonzistentna kad se usporede različite varijable ili  kad nije konzistentna s  podatcima dostavljenim prethodnih mjeseci.
	18.5. Kompilacija podataka	Podatci su o robnoj razmjeni BiH s inozemstvom u tekućim cijenama. Zarad potreba analize, neophodno je postojanje indikatora kretanja cijena izvoza i uvoza u vremenu. Zbog toga Agencija za statistiku BiH proizvodi indekse jediničnih vrijednosti izvoza i uvoza na kvartalnom nivou (bazna godina 2015.). Ovi indeksi služe kao približnost kretanja cijena izvoza i uvoza robe.
	18.6. Prilagodba	Ne primjenjuje se prilagodba podataka (na primjer, sezonska prilagodba podataka).
	18.7. Sezonska prilagodba	Ne radi se sezonska prilagodba
	19. Komentar	/