Pristup informacijama (ZOSPI)

Predavanjem zahtjeva za dostavu zvanične informacije o točnom broju stanovnika na teritoriji općine, sukladno člankom 193. stavak (1) Zakona o upravnom postupku (''Službeni glasnik BiH'' broj 29/02, 12/04, 88/07, 93/09, 41/13 i 53/16), i člankom 14. stavak (2) Zakona o slobodi pristupa informacijama u Bosni i Hercegovini (''Službeni glasnik BiH'' broj 28/00, 45/06, 102/09 i 62/11), pravnoj osobi se rješenjem prihvata pristup informacijama.

Također, podatke o broju stanovnika je moguće dobiti i bez pozivanja na Zakon o slobodi pristupa informacijama u BiH. Podaci Popisa stanovništva, kućanstava i stanova 2013. godine u BiH mogu se pronaći na zvaničnoj internet stranici: popis.gov.ba i to:

• Vizuelni prikaz podataka
• Jednostavan pristup
• • Dokumenti (legislativa, popisni obrasci, IMO izvješća)

Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine nije u mogućnosti davati informacije o nacionalnom izjašnjavanju na Popis 2013. Tako zaprimljeni zahtjevi odbijaju se rješenjem.

Naime, konkretnom primjenom pravnih doktrina lex specialis derogati legi generali i lex posterior derogat legi priori, Agencija je u cilju rješavanja ovakvih predmeta mora uzeti u obzir naročito vezu i usaglašenost, odnosno usklađenost između ZOSPI BiH kao lex generali i Zakona o popisu i Zakona o zaštiti kao lex specialis.

Zakonodavac je donošenjem Zakona o popisu, u članku 16. jasno i nedvosmisleno utvrdio da će se ”podatci prikupljeni popisom koristiti isključivo u statističke svrhe”.

Uzimajući u obzir i dodatni pismeni naputak koji je sadržavao svaki popisni obrazac u vidu napomene da su „svi podatci iz ovog obrasca tajni i da će se koristiti samo u statističke svrhe“, a znajući da su sve popisane osobe potpisom i potvrdile da su upoznate sa sadržajem i načinom korištenja podataka iz popisnice, nedvojbeno je da su na transparentan način upoznate sa namjerom i svrhom datih podataka i popisom kao najobuhvatnijem statističkom istraživanju.

Nadalje, Zakon o zaštiti samo potvrđuje ranije navedeno stajalište i zakonsko postupanje, jer jasno propisuje u članku 4. stavak (1) točka a) i b) da je „kontrolor obvezan osobne podatke obrađivati na pravičan i zakonit način i osobne podatke koje prikuplja za posebne, izričite i zakonite svrhe ne obrađivati na bilo koji način koji nije sukladan tom svrhom“, 24. stavak (2) točka a) „kontrolor nije dužan dati obavještenje o obradi osobnih podataka ako osobne podatke obrađuje isključivo u statističke, znanstveno-istraživačke ili arhivske svrhe“, kao i u članku 28. stavak (1) točka d) koji utvrđuje izuzetak pristupa osobnim podacima radi “……povrede etičkih pravila profesije”.

Napominjemo da je Kodeksom prakse europske statistike, kao skupa načela koji predstavlja vrstu etičkih pravila profesije, usvojena od strane Odbora za europski statistički sustav, detaljno propisana statistička povjerljivost, zaštita i dostupnost statističkih podataka, kao jedna od osnovnih statističkih principa.

Pored toga, utvrđivanje i provođenje međunarodne statističke prakse, standarda i tehnika detaljno je propisano člankom 8. stavak (2) točka c) Zakona o statistici BiH (“Službeni glasnik BiH” broj 26/04 i 42/04 ), s toga je jasna veza između Zakona o statistici BiH i Zakona o zaštiti.

Također, člankom 19. stavak (3) i (6), 23. i 27. Zakona o statistici BiH, su točno propisane nadležnosti Agencije u vidu korištenja i zaštite osobnih (povjerljivih) podataka, odnosno princip statističke povjerljivosti, a člankom 29. decidno je propisano da će Agencija „prilikom obavljanja svojih zadataka utvrđenih ovim zakonom, djelovati sukladno Zakonom o zaštiti osobnih podataka BiH“

U vezi s time, člankom 15. stavak 2) Zakona o popisu propisano je da će se: „zaštita osobnih podataka osigurati sukladno Zakonom o zaštiti osobnih podataka i Zakonom o statistici Bosne i Hercegovine“, te je i sasvim jasna korelacija ova dva pozitivna zakonska akta.

Uredba (EZ) broj 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 11.03.2009. godine o europskoj statistici u točki 27. propisuje kako bi: „trebalo strogo zabraniti uporabu povjerljivih podataka u svrhe koje nisu isključivo statističke, kao što su upravne, pravne ili porezne svrhe, ili za provjeru statističkih jedinica.“

Isto tako, gore navedena Uredba u članku 2. utvrđuje statističku povjerljivost kao jednu od osnovnih statističkih načela, te definira isto načelo kao “zaštitu povjerljivih podataka koji se odnose na individualnu statističku jedinicu, koji su prikupljeni izravno za statističke svrhe ili neizravno iz administrativnih ili drugih izvora i uključuje zabranu korištenja prikupljenih statističkih podataka u nestatističke svrhe i njihovo nezakonito otkrivanje”.

Cijeneći ZOSPI BiH kao pozitivni pravni akt, neophodno je isti promatrati, primjenjivati i tumačiti kao pravnu normu koja generalno uređuje oblast pristupa informacijama, a prilikom rješavanja i odlučivanja neophodno je uzimati u obzir i cijeniti druge pozitivne akte koji detaljno definiraju specifičnu oblast, nadležnosti i način postupanja, te značaj, važnost i specifičnosti konkretnog predmeta.

Između ostalog, pozivanje i strogo pridržavanje ZOSPI BiH nema realno i opravdano uporište iz razloga što značenje pojma informacija u statističkoj terminologiji, smislu i samom mandatu statističkih institucija, nije uporedivo niti istovjetno s pojmom informacije pod kontrolom drugih javnih organa.

Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine nije u mogućnosti davati informacije za kućanstvo prema Popisu 2013. Tako zaprimljeni zahtjevi se odbijaju rješenjem.

Naime, konkretnom primjenom pravnih doktrina lex specialis derogati legi generali i lex posterior derogat legi priori, Agencija je u cilju rješavanja ovakvih predmeta mora uzeti u obzir naročito vezu i usaglašenost, odnosno usklađenost između ZOSPI BiH kao lex generali i Zakona o popisu i Zakona o zaštiti kao lex specialis.

Zakonodavac je donošenjem Zakona o popisu, u članku 16. jasno i nedvosmisleno utvrdio da će se ”podatci prikupljeni popisom koristiti isključivo u statističke svrhe”.

Uzimajući u obzir i dodatni pismeni naputak koji je sadržavao svaki popisni obrazac u vidu napomene da su „svi podatci iz ovog obrasca tajni i da će se koristiti samo u statističke svrhe“, a znajući da su sve popisane osobe potpisom i potvrdile da su upoznate sa sadržajem i načinom korištenja podataka iz popisnice, nedvojbeno je da su na transparentan način upoznate sa namjerom i svrhom datih podataka i popisom kao najobuhvatnijem statističkom istraživanju.

Nadalje, Zakon o zaštiti samo potvrđuje ranije navedeno stajalište i zakonsko postupanje, jer jasno propisuje u članku 4. stavak (1) točka a) i b) da je „kontrolor obvezan osobne podatke obrađivati na pravičan i zakonit način i osobne podatke koje prikuplja za posebne, izričite i zakonite svrhe ne obrađivati na bilo koji način koji nije sukladan tom svrhom“, 24. stavak (2) točka a) „kontrolor nije dužan dati obavještenje o obradi osobnih podataka ako osobne podatke obrađuje isključivo u statističke, znanstveno-istraživačke ili arhivske svrhe“, kao i u članku 28. stavak (1) točka d) koji utvrđuje izuzetak pristupa osobnim podacima radi “……povrede etičkih pravila profesije”.

Napominjemo da je Kodeksom prakse europske statistike, kao skupa načela koji predstavlja vrstu etičkih pravila profesije, usvojena od strane Odbora za europski statistički sustav, detaljno propisana statistička povjerljivost, zaštita i dostupnost statističkih podataka, kao jedna od osnovnih statističkih principa.

Pored toga, utvrđivanje i provođenje međunarodne statističke prakse, standarda i tehnika detaljno je propisano člankom 8. stavak (2) točka c) Zakona o statistici BiH (“Službeni glasnik BiH” broj 26/04 i 42/04 ), s toga je jasna veza između Zakona o statistici BiH i Zakona o zaštiti.

Također, člankom 19. stavak (3) i (6), 23. i 27. Zakona o statistici BiH, su točno propisane nadležnosti Agencije u vidu korištenja i zaštite osobnih (povjerljivih) podataka, odnosno princip statističke povjerljivosti, a člankom 29. decidno je propisano da će Agencija „prilikom obavljanja svojih zadataka utvrđenih ovim zakonom, djelovati sukladno Zakonom o zaštiti osobnih podataka BiH“

U vezi s time, člankom 15. stavak 2) Zakona o popisu propisano je da će se: „zaštita osobnih podataka osigurati sukladno Zakonom o zaštiti osobnih podataka i Zakonom o statistici Bosne i Hercegovine“, te je i sasvim jasna korelacija ova dva pozitivna zakonska akta.

Uredba (EZ) broj 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 11.03.2009. godine o europskoj statistici u točki 27. propisuje kako bi: „trebalo strogo zabraniti uporabu povjerljivih podataka u svrhe koje nisu isključivo statističke, kao što su upravne, pravne ili porezne svrhe, ili za provjeru statističkih jedinica.“

Isto tako, gore navedena Uredba u članku 2. utvrđuje statističku povjerljivost kao jednu od osnovnih statističkih načela, te definira isto načelo kao “zaštitu povjerljivih podataka koji se odnose na individualnu statističku jedinicu, koji su prikupljeni izravno za statističke svrhe ili neizravno iz administrativnih ili drugih izvora i uključuje zabranu korištenja prikupljenih statističkih podataka u nestatističke svrhe i njihovo nezakonito otkrivanje”.

Cijeneći ZOSPI BiH kao pozitivni pravni akt, neophodno je isti promatrati, primjenjivati i tumačiti kao pravnu normu koja generalno uređuje oblast pristupa informacijama, a prilikom rješavanja i odlučivanja neophodno je uzimati u obzir i cijeniti druge pozitivne akte koji detaljno definiraju specifičnu oblast, nadležnosti i način postupanja, te značaj, važnost i specifičnosti konkretnog predmeta.

Između ostalog, pozivanje i strogo pridržavanje ZOSPI BiH nema realno i opravdano uporište iz razloga što značenje pojma informacija u statističkoj terminologiji, smislu i samom mandatu statističkih institucija, nije uporedivo niti istovjetno s pojmom informacije pod kontrolom drugih javnih organa.