Pristup informacijama (ZOSPI)

Predavanjem zahtjeva za dostavu zvanične informacije o tačnom broju stanovnika na teritoriji općine, u skladu sa članom 193. stav (1) Zakona o upravnom postupku (''Službeni glasnik BiH'' broj 29/02, 12/04, 88/07, 93/09, 41/13 i 53/16), i članom 14. stav (2) Zakona o slobodi pristupa informacijama u Bosni i Hercegovini (''Službeni glasnik BiH'' broj 28/00, 45/06, 102/09 i 62/11), pravnoj osobi se rješenjem prihvata pristup informacijama.

Također, podatke o broju stanovnika je moguće dobiti i bez pozivanja na Zakon o slobodi pristupa informacijama u BiH. Podaci Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova 2013. godine u BiH mogu se pronaći na zvaničnoj internet stranici: popis.gov.ba i to:

• Vizuelni prikaz podataka
• Jednostavan pristup
• Dokumenti (legislativa, popisni obrasci, IMO izvještaji)

Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine nije u mogućnosti davati informacije o nacionalnom izjašnjavanju na Popis 2013. Tako zaprimljeni zahtjevi se odbijaju rješenjem.

Naime, konkretnom primjenom pravnih doktrina lex specialis derogati legi generali i lex posterior derogat legi priori, Agencija je u cilju rješavanja ovakvih predmeta mora uzeti u obzir naročito vezu i usaglašenost, odnosno usklađenost između ZOSPI BiH kao lex generali i Zakona o popisu i Zakona o zaštiti kao lex specialis.

Zakonodavac je donošenjem Zakona o popisu, u članu 16. jasno i nedvosmisleno utvrdio da će se ”podaci prikupljeni popisom koristiti isključivo u statističke svrhe”.

Uzimajući u obzir i dodatno pismeno uputstvo koje je sadržavao svaki popisni obrazac u vidu napomene da su „svi podaci iz ovog obrasca tajni i da će se koristiti samo u statističke svrhe“, a znajući da su sve popisane osobe potpisom i potvrdile da su upoznate sa sadržajem i načinom korištenja podataka iz popisnice, nedvojbeno je da su na transparentan način upoznate sa namjerom i svrhom datih podataka i popisom kao najobuhvatnijem statističkom istraživanju.

Nadalje, Zakon o zaštiti samo potvrđuje ranije navedeno stajalište i zakonsko postupanje, jer jasno propisuje u članu 4. stav (1) tačka a) i b) da je „kontrolor obavezan lične podatke obrađivati na pravičan i zakonit način i lične podatke koje prikuplja za posebne, izričite i zakonite svrhe ne obrađivati na bilo koji način koji nije u skladu s tom svrhom“, 24. stav (2) tačka a) „kontrolor nije dužan dati obavještenje o obradi ličnih podataka ako lične podatke obrađuje isključivo u statističke, naučno-istraživačke ili arhivske svrhe“, kao i u članu 28. stav (1) tačka d) koji utvrđuje izuzetak pristupa ličnim podacima radi “……povrede etičkih pravila profesije”.

Napominjemo da je Kodeksom prakse evropske statistike, kao skupa načela koji predstavlja vrstu etičkih pravila profesije, usvojena od strane Odbora za evropski statistički sistem, detaljno propisana statistička povjerljivost, zaštita i dostupnost statističkih podataka, kao jedna od osnovnih statističkih principa.

Pored toga, utvrđivanje i provođenje međunarodne statističke prakse, standarda i tehnika detaljno je propisano članom 8. stav (2) tačka c) Zakona o statistici BiH (“Službeni glasnik BiH” broj 26/04 i 42/04 ), s toga je jasna veza između Zakona o statistici BiH i Zakona o zaštiti.

Također, članovima 19. stav (3) i (6), 23. i 27. Zakona o statistici BiH, su tačno propisane nadležnosti Agencije u vidu korištenja i zaštite ličnih (povjerljivih) podataka, odnosno princip statističke povjerljivosti, a članom 29. decidno je propisano da će Agencija „prilikom obavljanja svojih zadataka utvrđenih ovim zakonom, djelovati u skladu sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka BiH“

U vezi s time, članom 15. stav 2) Zakona o popisu propisano je da će se: „zaštita ličnih podataka osigurati u skladu sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka i Zakonom o statistici Bosne i Hercegovine“, te je i sasvim jasna korelacija ova dva pozitivna zakonska akta.

Uredba (EZ) broj 223/2009 Evropskog parlamenta i Vijeća od 11.03.2009. godine o evropskoj statistici u tački 27. propisuje da bi: „trebalo strogo zabraniti upotrebu povjerljivih podataka u svrhe koje nisu isključivo statističke, kao što su upravne, pravne ili porezne svrhe, ili za provjeru statističkih jedinica.“

Isto tako, gore navedena Uredba u članu 2. utvrđuje statističku povjerljivost kao jednu od osnovnih statističkih načela, te definiše isto načelo kao “zaštitu povjerljivih podataka koji se odnose na individualnu statističku jedinicu, koji su prikupljeni direktno za statističke svrhe ili indirektno iz administrativnih ili drugih izvora i uključuje zabranu korištenja prikupljenih statističkih podataka u nestatističke svrhe i njihovo nezakonito otkrivanje”.

Cijeneći ZOSPI BiH kao pozitivni pravni akt, neophodno je isti posmatrati, primjenjivati i tumačiti kao pravnu normu koja generalno uređuje oblast pristupa informacijama, a prilikom rješavanja i odlučivanja neophodno je uzimati u obzir i cijeniti druge pozitivne akte koji detaljno definišu specifičnu oblast, nadležnosti i način postupanja, te značaj, važnost i specifičnosti konkretnog predmeta.

Između ostalog, pozivanje i strogo pridržavanje ZOSPI BiH nema realno i opravdano uporište iz razloga što značenje pojma informacija u statističkoj terminologiji, smislu i samom mandatu statističkih institucija, nije uporedivo niti istovjetno s pojmom informacije pod kontrolom drugih javnih organa.

Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine nije u mogućnosti davati informacije za domaćinstvo prema Popisu 2013. Tako zaprimljeni zahtjevi se odbijaju rješenjem.

Naime, konkretnom primjenom pravnih doktrina lex specialis derogati legi generali i lex posterior derogat legi priori, Agencija je u cilju rješavanja ovakvih predmeta mora uzeti u obzir naročito vezu i usaglašenost, odnosno usklađenost između ZOSPI BiH kao lex generali i Zakona o popisu i Zakona o zaštiti kao lex specialis.

Zakonodavac je donošenjem Zakona o popisu, u članu 16. jasno i nedvosmisleno utvrdio da će se ”podaci prikupljeni popisom koristiti isključivo u statističke svrhe”.

Uzimajući u obzir i dodatno pismeno uputstvo koje je sadržavao svaki popisni obrazac u vidu napomene da su „svi podaci iz ovog obrasca tajni i da će se koristiti samo u statističke svrhe“, a znajući da su sve popisane osobe potpisom i potvrdile da su upoznate sa sadržajem i načinom korištenja podataka iz popisnice, nedvojbeno je da su na transparentan način upoznate sa namjerom i svrhom datih podataka i popisom kao najobuhvatnijem statističkom istraživanju.

Nadalje, Zakon o zaštiti samo potvrđuje ranije navedeno stajalište i zakonsko postupanje, jer jasno propisuje u članu 4. stav (1) tačka a) i b) da je „kontrolor obavezan lične podatke obrađivati na pravičan i zakonit način i lične podatke koje prikuplja za posebne, izričite i zakonite svrhe ne obrađivati na bilo koji način koji nije u skladu s tom svrhom“, 24. stav (2) tačka a) „kontrolor nije dužan dati obavještenje o obradi ličnih podataka ako lične podatke obrađuje isključivo u statističke, naučno-istraživačke ili arhivske svrhe“, kao i u članu 28. stav (1) tačka d) koji utvrđuje izuzetak pristupa ličnim podacima radi “……povrede etičkih pravila profesije”.

Napominjemo da je Kodeksom prakse evropske statistike, kao skupa načela koji predstavlja vrstu etičkih pravila profesije, usvojena od strane Odbora za evropski statistički sistem, detaljno propisana statistička povjerljivost, zaštita i dostupnost statističkih podataka, kao jedna od osnovnih statističkih principa.

Pored toga, utvrđivanje i provođenje međunarodne statističke prakse, standarda i tehnika detaljno je propisano članom 8. stav (2) tačka c) Zakona o statistici BiH (“Službeni glasnik BiH” broj 26/04 i 42/04 ), s toga je jasna veza između Zakona o statistici BiH i Zakona o zaštiti.

Također, članovima 19. stav (3) i (6), 23. i 27. Zakona o statistici BiH, su tačno propisane nadležnosti Agencije u vidu korištenja i zaštite ličnih (povjerljivih) podataka, odnosno princip statističke povjerljivosti, a članom 29. decidno je propisano da će Agencija „prilikom obavljanja svojih zadataka utvrđenih ovim zakonom, djelovati u skladu sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka BiH“

U vezi s time, članom 15. stav 2) Zakona o popisu propisano je da će se: „zaštita ličnih podataka osigurati u skladu sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka i Zakonom o statistici Bosne i Hercegovine“, te je i sasvim jasna korelacija ova dva pozitivna zakonska akta.

Uredba (EZ) broj 223/2009 Evropskog parlamenta i Vijeća od 11.03.2009. godine o evropskoj statistici u tački 27. propisuje da bi: „trebalo strogo zabraniti upotrebu povjerljivih podataka u svrhe koje nisu isključivo statističke, kao što su upravne, pravne ili porezne svrhe, ili za provjeru statističkih jedinica.“

Isto tako, gore navedena Uredba u članu 2. utvrđuje statističku povjerljivost kao jednu od osnovnih statističkih načela, te definiše isto načelo kao “zaštitu povjerljivih podataka koji se odnose na individualnu statističku jedinicu, koji su prikupljeni direktno za statističke svrhe ili indirektno iz administrativnih ili drugih izvora i uključuje zabranu korištenja prikupljenih statističkih podataka u nestatističke svrhe i njihovo nezakonito otkrivanje”.

Cijeneći ZOSPI BiH kao pozitivni pravni akt, neophodno je isti posmatrati, primjenjivati i tumačiti kao pravnu normu koja generalno uređuje oblast pristupa informacijama, a prilikom rješavanja i odlučivanja neophodno je uzimati u obzir i cijeniti druge pozitivne akte koji detaljno definišu specifičnu oblast, nadležnosti i način postupanja, te značaj, važnost i specifičnosti konkretnog predmeta.

Između ostalog, pozivanje i strogo pridržavanje ZOSPI BiH nema realno i opravdano uporište iz razloga što značenje pojma informacija u statističkoj terminologiji, smislu i samom mandatu statističkih institucija, nije uporedivo niti istovjetno s pojmom informacije pod kontrolom drugih javnih organa.