Vijesti

Bosna i Hercegovina na putu ka Indeksu rodne ravnopravnosti

Parcijalni Indeks rodne ravnopravnosti za Bosnu i Hercegovinu 2022. izradila je Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine u suradnji sa Agencijom za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine i Europskim institutom za rodnu ravnopravnost (EIGE) u okviru IPA projekta "EU Podrška za rodnu ravnopravnost", koji financira Europska unija, a implementira UN Women u BiH.

16.11.2022.

Image Title

Bosna i Hercegovina je po prvi put ove godine izračunala parcijalni Indeks rodne ravnopravnosti sukladno metodologijom koju je izradio Europski institut za rodnu ravnopravnost (EIGE). Parcijalni Indeks rodne ravnopravnosti za Bosnu i Hercegovinu 2022. izradila je Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine u suradnji sa Agencijom za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine i Europskim institutom za rodnu ravnopravnost (EIGE) u okviru IPA projekta "EU Podrška za rodnu ravnopravnost", koji financira Europska unija, a implementira UN Women u BiH.

Indeks je kompozitni pokazatelj koji se sastoji od šest domena - Znanje, Moć, Rad, Zdravlje, Vrijeme i Novac i služi kao alat za mjerenje stanja rodne ravnopravnosti u različitim sferama javnog i privatnog života u zemljama EU, ali i zemljama (potencijalnim) kandidatkinjama.

Parcijalni Indeks za Bosnu i Hercegovinu daje potpune informacije za dva domena - Znanje i Moć i podatke za tri poddomene - Učešće u okviru domene Rada, Zdravstveni status i Pristup zdravstvenoj zaštiti. Indeksom rodne ravnopravnosti se pokazuju bodovi na ljestvici od 1 (potpuna neravnopravnost) do 100 (potpuna ravnopravnost).

Indeks rodne ravnopravnosti za Bosnu i Hercegovinu u domenu Znanje je 58,7, što je za 4 boda niže od prosjeka EU, dok u domenu Moći BiH ima 51,2 boda, što je za 3,8 bodova niže od prosjeka EU. U poddomenu učešće u okviru domene Rada, BiH ostvaruje 62,8 bodova u poređenju sa prosjekom u EU od 81,3. BiH ostvaruje 89,8 bodova u poddomenu Zdravstveni status, što se poredi sa 92,1 boda EU, te 97,7 bodova u poddomeni Pristup zdravstvenoj zaštiti, što se poredi sa 98,2 EU.

"Zbog nedostatka relevantnih izvora podataka, prije svega istraživanja i podataka razvrstanih prema spolu, nije bilo moguće izračunati podatke za svih šest područja, tako da nije bilo moguće predstaviti sveukupni Indeks rodne ravnopravnosti za Bosnu i Hercegovinu. To predstavlja ograničenje u smislu poređenja Indeksa za BiH u odnosu na EU prosjek, pojedinačne zemlje članice EU i zemlje Zapadnog Balkana. Međutim, ovo je prvi, ali veliki korak na putu ka izradi punog Indeksa rodne ravnopravnosti koji će omogućiti Bosni i Hercegovini da se pozicionira na europskoj listi rodne ravnopravnosti", kazala je Vesna Ćužić, ravnateljica Agencije za statistiku BiH.

Ćužić je naglasila da Agencija za statistiku BiH već proizvodi, u svim statističkim oblastima, podatke iz Gender statistike s ciljem omogućavanja nadležnim zakonodavnim, izvršnim tijelima uprave svih razina vlasti u Bosni i Hercegovini da izvršavaju svoju zakonsku obvezu kordiniranja realizacije programskih ciljeva iz Gender akcijskog plana Bosne i Hercegovine i osiguraju implementaciju međunarodnih standarda u oblasti ravnopravnosti spolova.

Za potrebe izrade parcijalnog Indeksa za Bosnu i Hercegovinu korišteni su posljednji dostupni podaci iz relevantnih istraživanja, kao što su Anketa o radnoj snazi u BiH, Anketa o potrošnji kućanstava u BiH, podaci redovite statistike demografije i obrazovanja, kao i podaci iz EIGE baze podataka o donositeljima odluka. Podaci se odnose na 2019, 2020, 2021, te 2015. godinu za domenu Zdravlja, ovisno od dostupnosti pojedinačnih istraživanja.

Na putu ka Indeksu rodne ravnopravnosti - Bosna i Hercegovina 2022